Nije o INI, ali je vezano:

Vaš link

2006. – GODINA PROCVATA HRVATSKOG TRŽIŠTA KAPITALA
Ulaganja cvjetaju, hrvatske se burze ujedinjuju

2006. godina bit će upisana zlatnim slovima u anale burzovnog poslovanja na našim prostorima, već je nekoliko puta ovih dana napomenuo Roberto Motušić, direktor Zagrebačke burze. Potražnja za vrijednosnim papirima gotovo svih vrsta ne jenjava na hrvatskim tržištima.
I posljednjeg mjeseca u godini, kada se većina poslovnih subjekata sprema na kolektivne blagdanske odmore, domaće tržište kapitala dočekuje 200 milijuna kuna korporativnih obveznica zagrebačke tvrtke Ingra. Za njihovu kupnju, službeno od danas, prvog dana uvrštenja u prvu kotaciju Zagrebačke burze, bilo čak 47 zainteresiranih investitora. Od dragovoljnih i obveznih mirovinskih fondova, investicijskih fondova, osiguravajućih društava te banaka.

Današnjim uvršetnje korporativnih obveznica INGRE na zagrebačku burzu ukupna vrijednost trgovanja ovim papirima iznosi 7,5 milijuna kuna. Korporativna obveznica bila je ujedno i prvi vrijednosni papir koji je 1992. godine plasiran na Zagrebačkoj burzi. Od tada domaće tržište kapitala neprestano jača, da bi ove godine dosegnlo volumenom trgovanja i vrijednostima plasiranih vrijednosnih papira, do sada ne zabilježene razmjere.

Osim toga, uz stalni rast mirovinskih fondova, ovogodišnji procvat ulaganja u investicijske fondove, posebice mješovite i dioničarske, kao i veliko zanimanje samih građana za ulaganja u vrijednosne papire, čini se da hrvatsko tržište kapitala očekuje pravi preporod u narednoj godini, a započet u ovoj. Dodajmo i tomu da se kroz nekoliko tjedana očekuje završetak procesa spajanja Zagrebačke i Varaždinske burze. Time će naša zemlja imati uskoro jedinstveno tržište kapitala koje će prema nekim procjenama, biti najveća burza jugoistočne Europe. (S. Majdandžić)

Vlasnici prvih 10 računa na kojima je ubilježena najveća količina vrijednosnog papira INA-R-A
Stanje na dan: 01.12.2006
Naziv vlasnika računa Mjesto
RH,VLADA,SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAV.DRŽ.IMOV ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
ZAGREBAČKA BANKA D.D./HVB BANK HUNGARY ZRT, HUNGARY ZA RAČUN MOL ZRT, HUNGARY ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./FOND HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI SPLIT, HRVATSKA
Skrbnički račun:
ZAGREBAČKA BANKA D.D./CITIBANK N.A. ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./ALLIANZ ZB D.O.O. ZA AZ OBVEZNI MIROVINSKI FOND SPLIT, HRVATSKA
Skrbnički račun:
SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./RAIFFEISEN MIROVINSKO DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOM D.O.O. ZA RAIFFEISEN OBVEZNI MIROVINSKI FOND SPLIT, HRVATSKA
Skrbnički račun:
RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
ZAGREBAČKA BANKA D.D. ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D./PBZ CROATIA OSIGURANJE D.D. OBVEZNI MIROVINSKI FOND ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
PBZ D.D. ZAGREB, HRVATSKA

Vlasnici prvih 10 računa na kojima je ubilježena najveća količina vrijednosnog papira INA-R-A
Stanje na dan: 08.12.2006

Naziv vlasnika računa Mjesto
RH,VLADA,SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAV.DRŽ.IMOV ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
ZAGREBAČKA BANKA D.D./HVB BANK HUNGARY ZRT, HUNGARY ZA RAČUN MOL ZRT, HUNGARY ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./FOND HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI SPLIT, HRVATSKA
Skrbnički račun:
ZAGREBAČKA BANKA D.D./CITIBANK N.A. ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./ALLIANZ ZB D.O.O. ZA AZ OBVEZNI MIROVINSKI FOND SPLIT, HRVATSKA
Skrbnički račun:
SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./RAIFFEISEN MIROVINSKO DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOM D.O.O. ZA RAIFFEISEN OBVEZNI MIROVINSKI FOND SPLIT, HRVATSKA
Skrbnički račun:
HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D./PBZ CROATIA OSIGURANJE D.D. OBVEZNI MIROVINSKI FOND ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
ZAGREBAČKA BANKA D.D. ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
HPB D.D. ZAGREB, HRVATSKA

hypo preskočio zagrebačku i raiffeisen, pbz otpao ušao je hpb
pozdrav!

Vaš link

ANALIZA TRIJU NAJJAČIH NAFTNIH KOMPANIJA NA PODRUČJU BIVŠE JUGOSLAVIJE
NIS najveći po prihodima, Ina po dobiti, a Petrol najefikasniji
Najvjerojatniji je scenarij da će nastati dvije grupacije: s jedne strane Petrol u partnerstvu s Lukoilom i možda Gazpromom natjecat će se za kupnju NIS-a, a s druge strane Mol i Ina nuditi će protutežu na tržištu nabave i distribucije naftnih derivata
Kotacija Ine bila je popraćena velikim zanimanjem ulagača kakav Zagrebačka burza još nije doživjela. To je, smatraju stručnjaci, samo pokazatelj važnosti naftne industrije u regiji. Bivša Jugoslavija je na strateškim područjima težila samodovoljnoj energetskoj opskrbi, i to ne samo države kao cjeline nego federativnih sastavnica. Tako su se nakon Drugog svjetskog rata oblikovale tri organizacije koje su na svojim područjima imale vladajući tržišni položaj. S obzirom na strateški značaj opskrbe energijom, razumljivo je da u sva tri poduzeća država igra važnu ulogu te da postupak privatizacije ide vrlo polako.
Strateški partneri
Zanimljivo je to da se nijedno od tri poduzeća nije uspjelo razviti u samostalnu kompaniju koja bi imala jači utjecaj na području regije. Logična je želja svake države da njezina glavna naftna grupacija bude neovisna i sa širokim okrugom vlasti. Najbliže tomu upravo je Ina ako uspiju njezine težnje pridruživanja mađarskom Molu. Sva tri poduzeća, međutim, imaju zajedničko da traže strateškog partnera s kojim bi nastavile svoj daljnji razvoj. Među trima poduzećima je NIS (Naftna industrija Srbije) najveća grupacija prema ostvarenim prihodima, Ina ostvaruje najveću dobit, a Petrol prednjači prema pokazateljima učinkovitosti. Petrol je bio prvi koji je započeo s postupkom privatizacije jer su njegove dionice još 1997. bile uvrštene na burzu. Stoga je nepravedno da ga stavljaju u kontekst s ostalim naftnim poduzećima u regiji. Petrol je također jedini između triju poduzeća koji nema vlastitih mogućnosti crpljenja nafte, ali ni mogućnosti vlastite opskrbe naftnim derivatima. Petrol je prije svega trgovac naftnim derivatima kojima trguje na tranzitno vrlo važnom području. Društvo je uspjelo postići djelomičnu racionalizaciju poslovanja. Petrol je uspio ostvariti mrežu benzinskih servisa u susjednim državama, no nije uspio u pridobivanju rafinerije sa zadovoljavajućim kapacitetima koje bi omogućavale rentabilnu proizvodnju. Taj neuspio pokušaj kupnje bio je jedan od razloga smjene bivše uprave. Posljednji predstavljeni strateški plan je još svjež i prema njemu se društvo mijenja u svojevrsni energetski holding koji bi u široj regiji skrbio za distribuciju svih vrsta energetskih sirovina uz plin i električnu energiju. Najbliže postavljenim ciljevima nalazi se područje opskrbe naftnim derivatima gdje Petrol i Lukoil žele osnovati zajedničko poduzeće gdje će se na okupu naći Petrolove benzinske crpke te srpskog Beopetrola čiji je Lukoil većinski vlasnik. Zajedničko poduzeće bi imalo regionalno vrlo vrijednu mrežu crpki, a zanimljiv je podatak da taj broj žele udvostručiti u sljedećih pet godina. Budući da Petrol želi kupiti i rafineriju, Lukoil i Petrol vjerojatno će se natjecati za udio u preuzimanju NIS-a.
NIS je poduzeće koje svoj razvoj ostvaruje preradom naftnih derivata. “Zaslugom” NATO-a društvo je posljednjih godina obnovilo dvije rafinerije strateški vrlo dobro postavljene – na Dunavu i željezničkoj stanici, te se na taj način distribucija može vršiti po cijeloj Europi. Obje su rafinerije povezane Jadranskim naftovodom s riječkom lukom od kuda se najviše sirovina i nabavlja. Društvo ima oko 2100 crpki diljem Srbije, no njihova prodaja u usporedbi s Inom i Petrolom nije baš zadovoljavajuća. Razlog za skromne rezultate treba tražiti u nedovoljno uređenom srpskom tržištu na

Daj ti nama prokomentiraj malo tu analizu. Kakvi su tvoji zaključci nakon pročitanog članka?

HAAB: Premija na INA-inu dionicu bit će opravdana tek liberalizacijom tržišta i završetkom modernizacije
U HAAB kažu da je INA «značajno precijenjena» u usporedbi s regionalnim kompanijama

Premija koju trenutno nosi INA-ina dionica bit će opravdana tek liberalizacijom energetskog tržišta i završetkom 1,1 mlrd dolara vrijednog programa restrukturiranja i modernizacije, kažu analitičari Hypo Alpe-Adria banke (HAAB). Naime, cijena po kojoj se trenutno trguje INA-inom dionicom daje toj dionici P/E (price/earnings) omjer od 24,9 što je znatno više od omjera koji imaju regionalne naftne kompanije, dakle INA-inom dionicom se trguje uz premiju. Čak je i cijena javne ponude od 1.690 kuna davala P/E omjer od 19,9, znatno više od prosječnog regionalnog omjera za naftne kompanije koji iznosi 7,8. INA-in je omjer čak bio i viši od P/E omjera pri javnoj ponudi dionica ruske naftne kompanije Rosneft koji je iznosio 19,2.

Analitičari HAAB, u redovnom izvještaju o stanju na hrvatskom tržištu kapitala, pišu kako njihova usporedna analiza pokazuje da je INA «značajno precijenjena» u usporedbi sa regionalnim kompanijama.

INA-inom se dionicom, inače, u petak oko 12 i 30 sati na Zagrebačkoj burzi trgovalo oko cijene od 2.165 kuna, što je 1,6% niže od 2.200 kuna koliko joj je iznosila zaključna cijena u četvrtak. Nakon izlistavanja dionice na Zagrebačkoj burzi prije tjedan dana, INA ina dionica je u jednom trenutku dosegnula cijenu od 2.500 kuna i cijena joj je prvih dana trgovanja znatno oscilirala. Od sredine ovog tjedna, kad je objavljeno da je alociorano i dodatnih 200 tisuća dionica institucionalnim investitorima te da je završeno razdoblje stabilizacije cijene, cijena na tržištu se primirila.

INA je, inače, krajem prošle godine pokrenula projekt modernizacije vlastitih rafinerija čija bi prva faza trebala biti dovršena 2009. godine, a kompletna modernizacija dvije godine kasnije. Procjene vrijednosti ovih ulaganja kreću se u rasponu od 0,9 do 1,1 mlrd dolara. (Bankamagazin)

Još uvijek ostajem pri mišljenju da će cijena dolje. Većina mojih kolega ne vjeruje ali ostajem pri tom mišljenju. Ne samo zbog ovog članka gore koji ima veze sa stvarnošću nego zbog činjenice da rasprodaja dionica još nije počela i da nas tek sljedeće godine očekuje udar na cijenu kad radnici i ostali povlašteni počnu prodavati.

Da li to znaći da će za nekoliko mjeseci država u INI imati manje od 50% dionica?

Stanje je otprilike kako slijedi:
25% MOL + 1 dionica
15%+2 % IPO prošli mjesec ( plus gratis dionice nakon godinu dana)
7 % Fond branitelja
7 % radnici INE

Sve skupa daje oko 56 % što znaći da državi ostaje samo oko 44%.

Ima li netko informaciju kada će branitelji moći slobodno raspolagati sa svojim udjelom tj. prodavati svoje dionice na burzi?
Ima li netko informaciju kada MOL stiće pravo slobodno kupovat dionice na burzi?

1. O ovome su Pregovori su u tijeku – opcije

1. O prvom tvom pitanju se još uvijek pregovara – opcije su: raspolaganje odmah ili nakon nekog vremena (2,3 ili čak 5 god.)
2. Navodno, mol može kupovati nakon 6 mjeseci od IPO-a. No, bez obzira na to, morao bi važiti Zakon o preuzimanju d.d.- a tj.MOL bi u tom slučaju trebao raspisati javnu ponudu za preuzimanje. (Čisto sumnjam u tu opciju, bar za sada)

Pa normalno je da MOL čim kupi jednu dionicu ima obvezu objavljivanja javne ponude. To je tako i nikako drukčije

Branitelji neće moći prodavati dionice nego udjele u fondu i to nakon tri godine