A sa koliko je startao? 1105 forinta. Očito je da će ako cijena INE nastavi rasti, a vjerujem da hoće, mirovinski fondovi honorirati potencijal ([smiley2][smiley2][smiley2]) koji ima INA pošto se tek pojavila na burzi. Taj potencijal vidim u poboljšanju kvalitete proizvoda (modernizacija rafinerija), racionalizaciji poslovanja, povećanju prodaje i profitabilnosti, većim zaradama itd…

MOL, nadalje:

Sales (2005) = 2.455.164.000.000 HUF
Sales (2006, projekcija) = 3.017.526.000.000 HUF

Total sales-01-09/2006 – 2.263.145.000.000 HUF

trž. kapil. 2.288.678.091.000

EPS (01-09/2006) = 2.823,30 HUF
EPS(2006, projekcija) = 3.760 HUF

Vrijednost dionica INE, uz rast prihoda, samim time i dobiti može postići nakon određenog broja godina i nekoliko desetaka puta veću vrijednost.

Ovo gore je izvjesno i u kraćem periodu, ako smijem komentirati.

naravno, samo ako može malo obrazloženja

MOL početna cijena 1995. godine je bila 1105 forinta, a danas je 2006. kada je vrijednost MOL-a na burzi narasla više od 20 puta. Sad, da li će INA toliko narasti vidjet ćemo, ali jednostavnim rječnikom, ako bude bolje poslovanje, veći prihodi i veća dobit, bude i ona tak narasla kak MOL.

Sve si više mislim da bi mi INA od brze špekulativne zarade mogla postati temeljna dionica u portfelju?

Naravno, po meni samo ludi prodaju INU i viću super zaradio sam 30-tak posto. Ako prodaješ skuplje i pokušaš kupiti jeftnije, ok, ali sada prodavati INU, krajnje ludo.

Vrijednost dionice MOL-a na burzi 1995. godine bila je jednaka vrijednosti nominale, oko 1000 HUF, a po izlasku INE na burzu vrijdnost dionice bila je 2,3 nominale dok se građanima i fondovima prodavalo po 1,9 nominale. Treba naći i izračunati BV MOL-a u trenutku stupanja na burzi 1995. godine pa usporediti s cijenom dionice tada.

ja prvi… to se zove kapitaliziraj dobit ako si njome zadovolljan i evnetulano ponovo mozes uljetiti po nizoj cijeni kasnije [smiley2]

ali nemojte baš se pretjerano pouzdati vi u to jer možete i izgubiti [smiley4]

Da li je netko dobio povrat usplaćenog novca od INE?

POČINJE PRVI PRAVI BURZOVNI TJEDAN ZA DIONICU INE

S Inom Zagrebačka burza narasla na 27 milijardi eura

Uvrštenjem u prvu kotaciju tvrtki poput Ine i HT-a ojačat će liderski položaj Zagrebačke burze u regiji što će privući velike investitore
S uvrštenjem dionice Ine u prvu kotaciju, tržišna kapitalizacija Zagrebačke burze narasla je na 27 milijardi eura. Kad se tome u svibnju bude pridružio i HT, tržišna kapitalizacija ZSE-a dosegnut će otprilike 30-ak milijardi eura. Time će, a naglasio je to u petak i Roberto Motušić, direktor Zagrebačke burze, hrvatsko tržište kapitala potvrditi svoje liderstvo u regiji. Usporedbe radi, u Ljubljani se vrti ukupno 18 milijardi eura vrijednih dionica, u Beogradu 10, a u Skoplju oko dvije milijarde eura. I to je jedan od statističkih podataka koji su ispratili uvrštenje dinice Ine na službeno tržište zagrebačke i londonske burze. Po mišljenju dijela tržišnih aktera, to je i najvažniji podatak za budući razvoj tržišta u Hrvatskoj.
Tržišna vrijednost
“Premda tržišna kapitalizacija nije jedini parametar za ocjenu pojedinog tržišta, ona je svakako jedan od najvažnijih jer pokazuje vrijednost kompanija uvrštenih na tržište. U našem konkretnom slučaju, ona pokazuje i njegov potencijal jer kako znamo, u Hrvatskoj je puno tvrtki koje su u većinskom vlasništvu pojedinaca. Istodobno, izlaskom na burzu kompanija poput Ine i HT-a tržište postaje atraktivnije i poželjnije velikim institucionalnim investitorima koji imaju velike naloge i važna im je dubina tržiša, a to pogoduje i njegovu razvoju u smislu uvođenja izvedenica koje također šire ulagački horizont. Bitan faktor pritom je i činjenica da se povećava službeno tržište (prva kotacija) koja je investitorima garancija da kompanije više-manje posluju i izvještavaju investitore prema svim pravilima transparentnosti”, kaže Motušić i naglašava kako će Burza ubuduće više nastojati promovirati uvrštenje u najvišu kotaciju te da će tim tvrtkama dati i primjereni, drugačiji tretman. Prema njemu, sve su to faktori koji mogu pomoći da se upravo Zagreb nametne kao burzovni centar regije, a smatra i da je zanimanje investitora za Inu jedan od dokaza za to.
Nestrpljivo iščekivanje
Ipak, analitičari u slučaju cijene dionice Ine upozoravaju kako snažan, 30-postotni rast cijene prvoga dana nije pravi odraz njezina budućeg trenda. U petak je otišlo više od 86 tisuća dionica ukupne vrijednosti 188 milijuna kuna, pri je čemu je količinski promet na londonskom tržištu bio veći nego onaj u Zagrebu. No tek će nastupajući tjedni, u kojem dionica treba zaživjeti na tržištu, donijeti stalnije parametre i cijena i protrgovanih količina. Ne čudi, stoga, nestrpljivost kojom se iščekuje taj pravi početak.

Vaš link

Nastavak članka:

SDA neshvatljivo ravnodušna
Sve bi doista u ovom IPO-u bilo idilično da nije bilo propusta koji se, sudeći prema osvrtima medija i državnih dužnosnika, može smatrati posve minornim. Dvadesetak tisuća novopečenih dioničara Ine nije se imalo prilike odmah uključiti u burzovnu igru jer im Središnja depozitarna agencije nije na vrijeme poslala PIN i broj računa koji je ključna pretpostavka za uključivanje na tržište. Nakon što im je uskraćena pravodobna usluga SDA isključeni investitori mogli su samo kopati po Internetu u potrazi za svježim informacijama o kretanju cijene zdvajajući nad euforičnim izvješćima medija u kojima se stalno ponavljala jedna te ista teza “Hrvatski građani koju su u petak prodali svoje dionice mogli su zaraditi gotovo 50 posto”. E pa nisu! Točnije, to je mogao samo manji broj sretnika kojima Ina nije tek prva avantura na tržištu kapitala, dok su se ostali morali zadovoljiti ulogom pasivnog promatrača. Iz SDA, pak, stižu neshvatljivo ravnodušne izjave kao da je riječ o nekakvoj sitnoj pogrešci, a ne o činjenici da su trgovinom u petak brojni dioničari dovedeni u neravnopravan položaj. To ni u kojem slučaju nije neka zanemariva sitnica, već kršenje temeljnih principa na kojima funkcionira tržište kapitala. Na razvijenim tržištima to se ili ne bi dogodilo ili bi barem isprovociralo reakciju regulatora ali HANFA se (zasad) nije oglasila. Utjehu zakinutim dioničarima očito bi trebalo pružiti obećanje kojim SDA najavljuje dostavu potrebnih podataka (PIN-ova) tijekom ovoga tjedna ili bi neravnopravan položaj zakinuti ulagači možda trebali shvatiti kao svojevrsnu cijenu kojom je plaćen upis dionica po povlaštenim uvjetima?

M. Gatara

mislim da nije.
ja nisam [smiley2][smiley2]