[color=blue]Očekujem rast opsega građevinskih radova[/color]

[color=black]IGH se poglavito orijentirao na projektni posao, što je izvoz znanja, ponajprije stoga što je veoma rizično, ali i lagodnije, a prodajete naše komparativne prednosti, znanje i golemo iskustvo.[/color]

http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=38256

[cool]Očekujem rast opsega građevinskih radova

IGH se poglavito orijentirao na projektni posao, što je izvoz znanja, ponajprije stoga što je veoma rizično, ali i lagodnije, a prodajete naše komparativne prednosti, znanje i golemo iskustvo

Razgovarao: Igor Škevin
igor.skevin@liderpress.hr

Doktora Juru Radića, direktora Instituta građevinarstva Hrvatske, intervjuirali smo u tjednu nakon potpisivanja šest ugovora o strateškoj suradnji s najvećom ruskom građevinskom tvrtkom Stvoritelnim kombinatom Most. Ugovorima su osnovane tri tvrtke u zajedničkom vlasništvu IGH i SKM-a, a IGH je dobio projekte u Rusiji vrijedne 2,5 milijardi dolara.
Radić, najpoznatiji hrvatski projektant mostova, koji se sav ozari kad razgovor krene na područje mostogradnje, dva je tjedna prije ugovora sa SKM-om potpisao sporazum s Ruskom akademijom inženjerstva o osnivanju zajedničkog instituta građevinarstva u Moskvi, pa se može reći da je Radić već donekle osvojio rusko tržište. Na početku razgovora u strogo funkcionalno uređenoj sobi, kojom dominira ogromno ulje na platnu na kojemu je naslikan lučni betonski most, postavljeno iznad njegove fotelje, zanimalo nas je stanje na hrvatskom građevinskom tržištu.
– Polazište s kojeg promatram to stanje jest činjenica da je Hrvatska prošle i prethodnih godina investirala u građevinarstvo oko devet posto bruto nacionalnog dohotka, a da zemlje Europe investiraju oko 12 posto, neke investiraju i 15-16 posto, kao što je primjerice Portugal, koji investira 15 posto. Očekujem da će tržište, ali i naš rad, rasti i u postotku i u apsolutnom iznosu jer bruto nacionalni proizvod raste.

• Što će se graditi kad završi gradnja autocesta?

– To me često pitaju. Apsolutno će biti posla, jer nema napretka ako se ne gradi – ništa ne možete raditi ako nemate zgradu, nema liječenja bez bolnice, ni proizvodnje bez tvornice, a usudio bih se reći ni molitve bez crkve. Očekujem povećanje volumena građevinskih radova, ali i njihovu preraspodjelu – umjesto na gradnji autocesta, više će se raditi na održavanju autocesta, bit će više inženjerskog potencijala. Tako sam siguran da Hrvatska treba nove elektrane; nuklearka u građevinskom smislu vrijedi više nego autocesta Zagreb-Split. Sasvim sigurno bit će više posla nego do sada. Situacija nakon završetka autoceste viđena je, primjerice u Austriji. Kad se završi osnovna mrežu autocesta, radi se superbrza željeznica. Tunel između Italije i Švicarske, Gothard, skuplji je od jedne autoceste. Nakon toga se ide u sljedeći korak u razvoju države, gradi se plinovod, koji je baza novoj industriji u Dalmaciji. Moraju se graditi i nove tvornice – bez toga se ne može razviti Hrvatska, ne možemo se razvijati samo na turizmu i trgovini, imamo potencijala za kemijsku, prerađivačku i građevinsku industriju. Moguće je graditi mnogo važnih razvojnih projekata, poput metroa u Zagrebu.

Naše prirodno tržište su zemlje okružja
• Hoće li se hrvatska građevinska operativa vratiti na tržišta zemalja u razvoju?
– To bih nazvao zemljama u kojima ima mnogo građevinskog posla, to je izazovno i otvoreno tržište. Iz perspektive IGH danas u svijetu, u nama dostupnom dijelu i u bivšem SSSR-u, mi smo konkurentni i ima neizmjerno mnogo posla. Krenuli smo u osvajanje tog tržišta ne zato što nemamo posla, nego zato što želimo sva jaja držati u istoj košari. Želimo što raznolikije investitore i vidimo da na tom tržištu, uz naše znanje i reference, možemo relativno brzo doći do kvalitetnog posla. IGH se prije svega orijentirao na projektni posao, što je izvoz znanja, prije svega zato što nije jako rizično, jer posao odrađujete ovdje i lagodnije je, a prodajete naše komparativne prednosti, znanje i golemo iskustvo. S ponosom ističem činjenicu da smo među vodećim kućama u Europi na području poput svekolikog projektiranja u cestogradnji, imamo izvrsne reference i cijenom smo konkurentni. To se širi i na područje visokogradnje, a to je jako profitablino u Rusiji, pa i želimo osvajati i osvajamo ta tržišta. Na

http://www.biznis.ba//index.php?option=com_content&task=view&id=27015&Itemid=59 znam da je stavljeno vec ali svugdje se pise o juri[thumbsup]

Znaš ti dobro što sam ja mislio, ali nema veze, ipak bih ti preporučio da se malo bolje informiraš oko IGH pa da onda iznosiš svoje komentare.

U njemackoj kako cujem od nekih kolega gotovo pola inzenjera kad se zaposli u vecim firmama tipa IGH zna da ce morat ic radit negdje u divljinu. Nista to nije novo. Radi se tamo di se mora, di se isplati.

O kakvom to informiranju pričaš druže.
Dobro sam informiran, što bih još po tebi trebao uraditi da budem bolje?
[undecid]

Je li ova informacija prava koja nije točna, ili kriva koja je točna, ili prava koja je točna. Sad sam u trilemi.[embarass]

pa to je nesto sta jednostavno moras prihvatiti. i ja radim u slicnoj firmi.
samo ne znam kakve to veze ima sa igh. oni prodaju pamet a ne ruke. tako da mislim da to nece imati nikakvog utjecaja. dok se projektira skoro nikakvog a poslje za nadzor, netko se mora i zrtvovati. dnevnica za rusiju je velika.
stvarno jaka firma nema sta. samo mi nije jasno zasto ne poskoci malo vise.
sa ulaskom u eu sigurno ce joj vrata biti jos vise otvorena. znanja i referenci kolko hoces a cijena sata rada 3 puta manja [smiley]

cuj, ni ja nisam zainteresiran za mnoge stvari na poslu. izmedju ostalog i putovanja ali uvjek se netko nadje i nemozes dovijeka odbijati. a u pravilu oni koji su najbolji i najcjenjeniji na poslu imaju najmanje obraza i odbijati poslove.
oni filozofi sta im sve smeta takvi se cesto nikuda nedaju.
a to da je u rusiji hladno to je istina. ali da bi zbog toga netko odbio posao to je cista glupost. odvojenost od kuce je najveci problem, a onda gledas kolko ces zaraditi na tom odsustvu..dali je negdje vruce ili hladno to je tek na petom mjestu. netko i voli hladnije krajeve. a i ruskinje su puno pristupacnije od nasih cura [smiley]

Ukoliko ti u ugovoru o radu ne piše obveza rada u inozemstvu nitko te na to ne može natjerati. Opcija je da te poslodavac bezobrazno puno plati ili da ti ponudi novi ugovor o radu koji ne moraš prihvatiti. Kada imaš milijun kuna na računu ne plaču ti kod kuće djeca od gladi pa ti je situacija pregovora s poslodavcem olakšana. Ako poslodavac odriješi kesu, by, by zarada firme. Ako je firma skupa vani ne možeš dobiti posao. Zatvoreni krug. Preteško za “menagere” kakve ima IGH. Osim par izuzetaka tamo su uglavnom menagerski lajbeki naslijeđeni iz socijalizma i njihovi jarani.

Krivo za Albaniju i krivo za Rusiju da nitko ne želi ići i da se slabo financira, a ovo zadnje neću ni komentirati.
Samo koliko vidim da si ti možda jedan od privatnika kojem su usluge IGH preskupe a svjestan si i sam da bez njih nećeš moći!

Krivo. Ja sam jedan od privatnika koje IGH treba, a ne može dovoljno platiti!

ne radi se o tjeranju. ni mene nitko ne tjera. ali jednostavno nisi zanimljiv poslodavcu ako ces stalno odbijati poslove. a tu ce biti i vjerovatno jako zanimljivih projekata sa profesionalne strane za te projektante. pa nisu to valjda samo neki aparatčici kojima se prasina zaljepila za stol. firma mi djeluje dosta dinamicno sta se tice znanja i referenci. ne bojim se ja. bitno je dobiti posao, a vec ce jure naci nekoga tko ce to odraditi.

a i teza da su to sve bogatasi sa milijunima na racunima je cista glupost. procitaj kolko su samo u prosloj godini za poslili ljudi. oni sigurno nisu milijunasi. plus, mnogi su vjerovatno davno prodali dionice a mnogi ih nisu niti imali vjerovatno. u svim firmama je tako. rijetki imaju strpljivosti i vjere to drzati dugo.