[color=blue]Nakon eksplozije stambeno-poslovne gradnje prvenstveno u Zagrebu, a zatim na Jadranu, kako će se dalje razvijati građevna djelatnost i u kojim dijelovima Hrvatske?[/color]
Brzo će doći do zaokreta u investiranju u smislu mnogo veće gradnje industrijskih postrojenja i objekata za turističku djelatnost. Očekujem i jače investicije u razne vrste luka. U Hrvatskoj tek osam posto nacionalnog dohotka ide u građevne investicije. Većina razvijenih zemalja ulaže između 12 i 15 posto. Povećanje gradnje i realizacija velikih projekta može se očekivati u svim djelovima Hrvatske što budemo bliži ulasku u Europsku uniju. Razvijat će se veoma mnogo ekoloških projekta poput gradnji pročistača za vodu, sanacija deponija, kanalizacijskih sustava i slično.
[color=blue]Račun dobitka i gubitka IGH[/color]
[color=blue]Mišljenje analitičara[/color]
Analitičar RBA Hrvoje Dolenec smatra kako će to biti jedan od zadnjih projekata koje će IGH ostvarivati u Hrvatskoj te kako će se, nakon ovoga okrenuti i na inozemstvo. “IGH je već ionako dobio sve veće projekte izgradnje u Hrvatskoj, a sada će se vjerojatno pokušati dokazati i na regionalnom tržištu. Pretpostavljam da bi glavne mete mogle biti Poljska i Ukrajina, pogotovo zbog europskog prvenstva 2012. te potrebe za brzom i efektivnom gradnjom autocesta”, izjavio je Dolenec. Nadodao je i kako tu postoji više opcija, odnosno kako u obzir dolazi i suradnja IGH s nekom od stranih kompanija kako bi se dobio natječaj za gradnju.
[color=blue]Hrvatski građevinari mogu preživjeti ulazak u EU samo udruženi [/color]
Odlukom Nadzornog odbora, Jure Radić je imenovan direktorom Instituta građevinara Hrvatske. Na tom je mjestu zamjenio dugogodišnjeg direktora IGH Petra Đukana. “Ovime nastavljamo kontinuitet kadrovske politike pomlađivanja tvrtke i dovođenja mlađih ljudi na izvršne funkcije”, izjavio je za Poslovni dnevnik Petar Đukan. Njegov nasljednik Jure Radić naglasio je da u načinu vođenja poduzeća, kao i poslovnoj politici tvrtke neće biti promjena. “Nastavit ćemo voditi IGH već prije utrtim putem, bez ikakvih lomova. Poduzeće je do sada vrlo dobro vođeno.
[color=blue]Mišljenje analitičara[/color]
Analitičar RBA Hrvoje Dolenec smatra kako će to biti jedan od zadnjih projekata koje će IGH ostvarivati u Hrvatskoj te kako će se, nakon ovoga okrenuti i na inozemstvo. “IGH je već ionako dobio sve veće projekte izgradnje u Hrvatskoj, a sada će se vjerojatno pokušati dokazati i na regionalnom tržištu. Pretpostavljam da bi glavne mete mogle biti Poljska i Ukrajina, pogotovo zbog europskog prvenstva 2012. te potrebe za brzom i efektivnom gradnjom autocesta”, izjavio je Dolenec. Nadodao je i kako tu postoji više opcija, odnosno kako u obzir dolazi i suradnja IGH s nekom od stranih kompanija kako bi se dobio natječaj za gradnju.
Sa ovim se otvaraju oči dioničarima IGH. Pogotovo onima koji prodaju.
Ali ljudi se više boje politike, nego stagnacije i neposlovanje firme.
Udara se čitav dan po asku, prodaja se troši. To je dobar znak.
Ajde bar smo dosad u plusu.
[color=blue]Izlazak na istok[/color]
U tri temeljne djelatnosti, kontroli kvalitete radova i materijala, projektiranju građevinskih struktura i nadzoru nad izvođenjem radova IGH sudjeluje u brojnim projektima. Autocesta Split – Ploče, hrvatski dio koridora 5c, autoceste Rijeka – Zagreb i Zagreb – Macelj samo su neki od najvećih u zemlji. U BiH radi na projektu Koridora Vc, a natječe se i za poslove u Crnoj Gori. Kontrolira kvalitetu izvedenih radova na Konstruktorovu gradilištu u Kataru. “U pripremi su i projekti za izlazak na tržište Ukrajine i Kazahstana”, napominje Đukan.
Zanimljivo je da je s nešto više od 1100 zaposlenih IGH među najvećim institucijama ovakvog tipa u Europi. U razdoblju od 1994. do 1997. godine Institut građevinarstva Hrvatske uspješno je proveo pretvorbu i privatizaciju. Danas djeluje kao dioničko društvo u kojem pedeset posto udjela u vlasništvu imaju radnici tvrtke a ostatak menadžment i stručnjaci zaposleni u poduzeću. IGH je u vlasništvu malih dioničara od kojih najveći posjeduje nešto manje od 5 posto dionica. Od srpnja 2003. godine IGH je uvršten na JDD kotaciju Zagrebačke burze. Osnovan je 1949. godine, kao Laboratorij građevinarstva Zagreb, radi pružanja podrške operativi u održavanju i unaprjeđivanju kvalitete građevinskih radova. Sadašnje ime Institut dobiva 1956. godine, a šest godina kasnije dodijeljen mu je i status znanstvene ustanove. Da bi udovoljio rastućim potrebama graditeljstva, Institut u 1961. i 1962. godini osniva i tri područne ispostave u najvećim regionalnim centrima, tj. u Splitu, Rijeci i Osijeku. Radi rasterećenja središnjeg laboratorija u Zagrebu i u ispostavama, te radi bržeg pružanja usluga građevinskoj privredi, Institut otvara u razdoblju od 1967. do 1973. stalne terenske laboratorije u Sisku, Karlovcu, Dubrovniku, Puli, Zadru i Varaždinu. Institut se 1977. godine udružuje s Građevinskim fakultetom Zagreb u jedinstvenu organizaciju Građevinski institut. Na temelju nove zakonske regulative 1991. godine Institut se dijeli od fakulteta i ponovno preuzima stari naziv, Institut građevinarstva Hrvatske. Danas je Institut građevinarstva Hrvatske jedna od vodećih znanstvenostručnih ustanova koja zahvaljujući svom golemom iskustvu i zavidnim kapacitetima uspješno obavlja u zemlji i inozemstvu sve znanstvenoistraživačke i stručne zadatke. Svi njegovi laboratoriji nosioci su akreditacije prema standardima poslovanja EU. To znači da je IGH već sada potpuno komplementaran s europskim građevinskim normama. Ulažemo u suvremenu laboratorijsku opremu i tehnologije, napominje Đukan. No ono što IGH drži na čelnoj poziciji ne samo u Hrvatskoj već i u regiji prije svega je stručni kadar.
[color=blue]Bez konkurencije u RH[/color]
Upravo taj stručni back up kojeg u svakom trenutku na raspolaganju imaju zaposlenici IGH na terenu omogućava poduzeću vodeću poziciju u nadzoru nad izvođenjem radova. Za iznadprosječnu obrazovnu strukturu tvrtke zaslužna je promišljena kadrovska politika poticanja mladih stručnjaka. IGH, naime, sa 250 tisuća kuna nagrađuje svakog zaposlenog koji magistrira do 35 godine života i sa 400 tisuća kuna svakog tko doktorira do 45 godine. “Iskustvo rada na brojnim projektima kao i obrazovna strktura našeg kadra omogućuje nam komparativnu prednost pred drugima”, ističe Đukan. U segmentu kontrole kvalitete radova i materijala IGH danas praktički ni nema konkurencije u Hrvatskoj. “Priroda takvih poslova ograničena je na lokalno djelovanje kojeg na području Hrvatske pokrivaju naši labaratoriji“, kaže Đukan. Od većih konkuretnata u segmentu projektiranja građevinskih struktura ističe tvrtke poput Elektroprojekta, Rijekaprometa i Ekoenerga. “Ono što nas svrstava ispred drugih pravovremena je prilagodba potrebama razvoja zemlje. Jer ako želite nove škole, morate graditi. Ako želite industriju, morate također graditi. Zbog toga je IGH još prije 5 godina osnovao tvrtku Eko inženjering koji sada nudi know how za gradnju odlagališta otpada. A to je jedan od preduvjeta za primanje Hrvatske u članstvo EU“, naglašava Radić, najavljujući za iduću godinu nove projekte u Europskoj uniji, Ukrajini, Kazahstanu i regiji.
[color=blue]S Đuro Đaković Montažom hrvatski klaster bio bi u inozemstvu mnogo jači[/color]
Konzorcij hrvatskih građevinskih tvrtki među kojima je i IGH uputio je pismo namjere za privatizaciju Đuro Đaković Motaže. Petar Đukan smatra da hrvatske tvrtke u inozemstvu mogu dobivati poslove samo udružene u klaster. On bi s obzirom na djelatnost Đuro Đaković Montaže s tom tvrtkom bio mnogo jači. ‘Najveća europska građevinska tvrtka godišnje ostvari radove vrijedne oko 21,5 milijardu eura.
Usporedbe radi, sve građevinske tvrtke u Hrvatskoj godišnje ostvare oko 3 milijarde eura. Zbog toga je samostalni izlazak domaćih građevinara na strana tržišta sve manje moguć. Hrvatska će za nekoliko godina biti dio Europskog tržišta na kojem će hrvatski građevinari preživjeti jedino udruženi’, objašnjava Đukan.
[color=blue]IGH: RAST PRIHODA I DOBITI[/color]
U prvih 9 mjeseci 2007. IGH je uprihodio 490 mil. kuna, 23 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dobit 50 posto veća, 36 mil. kuna
[color=blue]Radićev IGH radi projekat za 130 km autoceste kroz BiH[/color]
[color=blue]Općenito o građevinarima[/color]
[color=blue]Financial Times: Za hrvatsku ekonomsku politiku svejedno je tko će pobijediti na izborima[/color]
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=4a4fa980-9901-4bba-b099-d26b055fd514&open=sec
Toliko o strahovanjima za burzu.
Iako strauhuju od financijske krize, mislim da znam koja firma će se najlakše oduprijeti tim pretpostavkama.
To je firma koja posjeduje najviše znanja, i koja ga može izvoziti.[smiley11]