Vaš link
ZAGREB, 19. veljače 2010. _ Delegacija albanske državne Uprave za ceste pri Ministarstvu za javne radove, promet i telekomunikacije, Andi Toma, generalni direktor Uprave za ceste te direktori Yilli Gjoni i Astrit Ndreu posjetili su u petak Institut IGH.

U razgovor s čelništvom tvrtke, direktorom Jurom Radićem i njegovim suradnicima, dotakli su, među ostalim i temu proširenja suradnje u području konzultantskih usluga na održavanju cesta.

Albanska Uprava za ceste i IGH su izvrsnu suradnju već potvrdili na izgradnji autoceste u Albaniji vrijedne 700 milijuna eura. Najveći je to infrastrukturni projekt ikad izveden u Albaniji, a cesta je građena po uzoru na hrvatski model autocesta, u aranžmanu američkog Bechtela i turske Enke. Radove nadzire jedina hrvatska tvrtka u Albaniji – IGH.

Američko-turska cesta gradi se po hrvatskom modelu i označava početak novog doba u Albaniji.

Susret u Zagrebu otvara mogućnosti za nastavak suradnje i u budućim projektima.

Zagrebačka burza: IGH dobitnik tjedna, CROBEX u plusu 1,8%

http://seebiz.eu/hr/burze/zagrebacka-burza-igh-dobitnik-tjedna%2c-crobex-u-plusu-1%2c8%25,68878.html

mora da si nekoga pogrdno elevirao… [rolleyes]

Optimum99 , kolikim smatraš veći paket dionica – 100, 1000,10000…. hvala…?
Ja ću svoju ponudu poslati na p.p. ako ti odgovara.
p.s. kompjuter me ne sluša…

nevjerojatno, pred mjesec dana ti si pisao o krahu IGH i da ga pod hitno treba prodati a sada pišeš da su pred mjesec dana analitičari rekli da ide na 13.000
ili si lagao onda ili lažeš sada, u svakom slučaju zatebe mogu samo reći [bye]

Slom građevinara u regiji

Hrvatsku i Sloveniju muče "nekretninski baloni" i dugovi građevinara. U Sloveniji, Srbiji i Mađarskoj ne prestaje val bankrota prezaduženih građevinara u kojem je likvidirano tisuće građevinskih tvrtki
……
Hrvatska vlada je, također, u slučaju konzorcija građevinara na čelu sa splitskim Konstruktorom, koji očajnički traži davatelja jamstva za koncesiju za gradnju autoputa u Crnoj Gori vrijednog oko 3 milijarde eura, pokazala da nije spremna riskirati s ogromnim jamstvima za dojučerašnje najvjernije domaće gospodarske partnere. Kao što je poznato, velike su građevinske tvrtke do recesije, cvjetale na grandioznim državnim infrastrukturnim projektima. A njih se Vlada prvo odrekla, smanjujući proračunsku potrošnju u kriznim uvjetima.

Mogu li si građevinari objektivno priuštiti bojkot Vladine akcije obzirom na poslovne rezultate, stanje zaduženosti, situaciju u sektoru? Kraj prošle godine obilježen je nizom zabrinjavajućih korporativnih vijesti: nepodmirene obveze građevinara progresivno rastu, Hidroelektra je poslala 800 radnika na godišnji, Ingrina tvrtka kći je blokirana, Osijek Koteks ima operativu "na čekanju", navodno je i Konstruktor pred domaćim blokadama, IGH nema novca za plaćanje ugovorenog zemljišta Zagrebačkom holdingu. itd.
Vaš link

Vaš link sam pročitao i sve što piše je istina, mišljenja sam da teška vremena za srednje i male lokalne građevinare do 300 zaposlenih i manje a koji su orijentirani na lokalnu upravu i gradnju stanova upravo traje, a još teže vrijeme i veliki pritisak na likvidnost i nemogućnost servisiranja obveza tek za njih u RH dolazi a po mom mišljenju trajati će cijelu ovu godinu i nastaviti se u prvoj polovici slijedeće godine.

To naša Vlada dobro zna, također zna kolika je važnost ovog projekta u Crnoj Gori
pa je pisac ovog teksta je vjerojatno slučajno naveo da Vlada nije smjela riskirati sa ogromnim jamstvima, jer poanta je ipak u nečemu drugom, a to je dati jamstva privatnom sektoru od strane Vlade povukla bi mnoga druga pitanja, prava i obveze.
ovaj link govori više:
http://www.vlada.hr/naslovnica/novosti_i_najave/2010/veljaca/predsjednica_vlade_koliko_je_moguce_pomoci_cemo_hrvatskim_tvrtkama_da_grade_autoceste_u_crnoj_gori
citat
#Šuker je, naime, prije 20-ak dana, kazao kako je točno regulirano kome se i kako daju državna jamstva, a ne bi bilo dobro kada bi se davala jamstva privatnom sektoru"

Generalno govoreći konzorcij je već razgovarao o poslovima sa desetinama podkooperanata diljem Hrvatske a posao u Crnoj Gori predstavlja ne 1 bocu već 100 boca infuzije iscrpljenom građevinskom sektoru.
Ne smijem ni zamisliti što bi se dogodilo da ovaj posao ne krene i da sve propadne te koliku bi štetu direktno i indirektno trpila građevina i cijela ekonomija RH.

Bez obzira na sve što se priča osobno vjerujem da će posao u Crnoj Gori sretno krenuti i ne samo to već da će se i u ovoj godini naći način da se nastavi sa ostalim infrastrukturalnim pothvatima u RH koji su zaustavljeni i konzervirani.
Nastavak radova se sam po sebi nameće kao jedino logično rješenje u krizi a njihovo zaustavljanje predstavljaj preveliki rizik za Državu i Vladu.
Jednostavno svako izgubljeno radno mjesto «domino efektom" vuče pad potrošnje i generira novu nezaposlenost.

@Goran8

Mislim da je svršena prića sa ovim poslom u CG i netreba je više razvlačiti. [thumbsup]
IGH kao ljudski potencijal strašno ima perspktivu da se razvije u jednog svjetskog giganta.

Mislim da sam rekao sve u prijašnjim postovima i sad ću samo čekati da se više taj ugovor potpiše,pa nek novinari pišu što got hoće jer ja nedam svoj IGH ispod neke normalne cijene .

…a ove kolege što me napadaju to me nimalo nesmeta jer do Petka imamo rast dionice namanje 40% ,a oni nek drukaju na gore ili dole meni je sve jedno [thumbsup]

@goran 8

Mislim da se ne radi o tom da će Vlada dati jamstva.
Vlada će lobirati i to je potpuno legitimno i tako treba raditi.

@konzorcij

Ovdje je realno da će cijena krenuti prema 4500 kuna nakon potpisivanja i ništa se neće rušiti jer će to značiti posao za građevinare za slijedećih 10 godina

sve stavke su uračunate u cijenu -dali će biti nešto viša ili niža -to u ovom trenutku se nemože predvidjeti -pustimo tržištu da odradi svoje -biti ćemo pametniji idući vikend.

nagađati sa cijenom ili potpisom,realizacijom ili nerealizacijom u ovom trenutku može samo pridonijeti dodatnim poremećajima u trgovanju..

Slažem se. Posao je uračunat, još od kad je IGH bio na 1400.
Na temelju ovog posla se podigao za 100% i teško će nastaviti prema gore.
Teško kao i HT u kojega je uračunata dividenda.