Monetarne vlasti su ovo odmah prihvatile, ali osim pojave novca, dobili smo i uništavanje ekonomije i gospodarstva.

Očito je da nismo ništa razumjeli niti nakon stoljeća monetarnog razaranja.

Nismo dakle naučili i shvatili da količina novca u opticaju nema veze s gospodarskim rastom zemlje.

Još uvijek želimo vjerovati da je novac čarobni napitak ekonomskog porasta?

Još prije 2500 godina, Aristotel je shvatio da ova posebna vrsta proizvoda nije dio bogatstva zemlje jer samo predstavlja posrednika za razmjenu.

Tako se ovaj filozof nimalo nije zabrinjavao prednostima koje bi mogle donijeti promjene monetarne baze.

Stabilizacijske politike i politike ekonomskih poticaja oficijalno javno (da li i privatno?) pretpostavljaju da u ekonomiji postoji problem količine novca u opticaju.

Ovaj problem u suštini uopće ne postoji.

Koja god da je postojeća monetarna masa, ona je uvijek dovoljno dobra za pokretanje gospodarstva.

Link na zanimljivu i veoma poučnu priču o osnovama i povijesnim činjenicama o funkcioniranju globalnog monetarnog sistema, ekonomije i financija, malo opširniju, ali dovoljno jasnu i razumljivu:

Uvjerenje da je ekonomska kriza nastala zbog nedostatka novca u opticaju se raširilo i zaokupilo maštu ljudi.

postoji uvjerenje da nam novac donosi sreću i sigurnost.
A najbolje se vidi u našim krajevima kako izgledaju oni koji su naglo povećali bogatstvo, pa i ukupno gledano stanovništvo Hrvatske je povećalo primanja, novac je bio puno dostupniji, a većinom su ljudi nesretniji i zabrinutiji.
rješenje je u promjeni mentaliteta, razvoju, učenju i druženju. stvaranju novih vrijednosti, ne samo materijalnih.
za početak možemo pogledati svoju najbližu prirodnu okolinu i zaštiti ono što vrijedi.

jooj bla,bla i ja ga .erem