Ugovor o zajmu broj 26/PS-2010 od 23.02.2010, na iznos od 1.449.703,40 unosi se u
cijelosti u temeljni kapital, a kamate po istom Ugovoru o zajmu ostaju nezatvorene i nisu
predmet unosa u temeljni kapital,
Ugovor o ustupanju potraživanja broj 42/PS-2010 od 31.03.2010, te Anexa br. 1. Istom
od 01.07.2010. na iznos od 20.700.000,00, i sa pripadajućom kamatom u iznosu od
2.175.495,03, unosi se u cijelosti u temeljni kapital,
Ugovor o ustupanju potraživanja broj 43/PS-2010 od 31.03.2010. te Anexa br.1. istom
od 01.07.2010. na iznos od 7.779.497,17 i sa pripadajućom kamatom u iznosu od
164.832,71, unosi se u cijelosti u temeljni kapital,

ovo je od 05 10 2010 – dokap za htcp od istog vlasnika.

kamate izgleda isto mogu unutra. nije sad neka velika razlika, ali ovdje smo na nastavi a qui bene distinguit itd..

dugo 140
potraživanja 125

ne čini li vam se to opasno blizu. da neće jako grunuti svih 125, a onih 15 što ostane pokrije bome skoro već iz ovogodišnje dobiti. meni se to čini logičnim.

125 000 000 / 725 519 = ca 170 kn, prva viša noiminala 180 kn, taman pola.

125 000 000 7 180 = 694 444 – još toliko dionica za jaku

jako sad ima starih 543 402 plus novih 694 444 = 1 237 846

1 237 846/ stara serija + nova 1 419 963 = 87 posto za jaku.

725 519 x 180 = ca 130, plus 10, 11 milja od ove godine = 140 milja.

to bi bilo to – nominala dolje na 180, i jako dokapitalizira i dokupljuje po 180 kunića.

U ovom slučaju sve je to tu negdje, ali opet ne treba zanemariti nelikvidnost ovdje i u tom kontekstu značaj tih par posto koliko si može povećati udio na račun pametno odrađenog dokapa. Sve te kamate i troškovi su realno iz šupljeg u prazno kada je između kompanije koje kontrolira, sigurno je poanta povećanej udjela.

Slažem se da treba stalno učiti, zato gledam razvoj priče i kad izađem iz dionice ili ako ju i nemam a nešto zanimljivo se doagađa. Ne znam da li ima neke veze dospjelo/nedospojelo i ako je dospjelo kada je dospjelo, neki kriterij očito ima kada nije i po tom prvom zajmu unio kamate (nebitno koliki je iznos).

ubrzo ćemo vidjeti. no, ako pogodimo, to će biti dokaz više koliko se može postići uz malo matematike ssa zrnom soli u glavi. jer izmedu 100 i 180 kn je popriličan diskont.

Ja bas i ne volim pogadanja, ako mi matematika nije jasna rade ostanem sa strane. Ali par ovakvih prica u portfelju ce na kraju ukupno dobro proci

malo logike, malo matematike, malo poznavanja propisa – i dvije trećine mudrovanja otpada u startu. reče netko.

živo me zanima rasplet. sudjelovao , ne sudjelovao, ostaje znanje.

Je, al gledajte što može biti ako ide smanjenje temeljnog pa dokapitalizacija po novoj nominali. Onda se neko može pobuniti i reći da hoće preocjenu. I onda book, EV/EBITDA i sl… Triba platit neovisnu procjenu. Jer dokapitalizacija mora ići po fer vrijednosti. Najčešće je fer vrijednost ona koja je na burzi. Al kod nas na nelikvidnom tržištu, to se ne uzima kao fer vrijednost.

Odlično NO je sve raspravio ali nije priopćio nikakve brojke:)

Stara praksa da se radi samo ono što se mora, detalji će očito biti tek u pozivu na glavnu skupštinu. Da sam zločest dodao bi: kako bi ostali imali što manje vremena za reagirati.

Vidit cemo ovih dana, mozda i vec sutra.

U bilanci stoji:
IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE 86.775.346

Dakle, mogli bi reci da ne mogu smanjivati temeljni kapital za pokrivanje gubitka ako imamo 87 milijuna u rezervama koje možemo iskoristiti za to. Trenutno imamo i dobit ove godine 22.359.917 (koja će naravno biti (puno) manja na kraju godine, al to sada nije bitno) i to će se moći iskorititi za pokrivanje gubitka. Tako da baš nemaju baš puno manevarskog prostora za smanjivanje temeljnog kapitala…

Pododjeljak 2.

Pojednostavnjeno smanjenje temeljnoga kapitala

Pretpostavke

Članak 349.
(1) Temeljni kapital društva može se smanjiti na pojednostavnjeni način ako se to čini radi izravnavanja niže vrijednosti, da bi se pokrili gubici ili sredstva prenijela u kapitalnu dobit. U odluci o smanjenju kapitala mora se odrediti da se kapital smanjuje u tu svrhu.
(2) Pojednostavnjeno smanjenje temeljnoga kapitala dopušteno je samo nakon što se potroši dio zakonskih rezervi i rezervi kapitala za koji one prelaze pet posto (5%) temeljnoga kapitala koji preostane nakon smanjenja kapitala kao i da su potrošene statutarne i ostale rezerve iz dobiti. Smanjenje temeljnog kapitala nije dopušteno dok društvo ima zadržanu dobit.

mislim da ovdje ulogu igraju samo rezerve iz dbiti, ne i revalorizacijske rezerve