zaduzit ce se kod kuce izdajuci obveznice!

Ma čiste podvale velikih igrača, ti isti igrači pokušavaju špekulirati i sa datumom, sjetite se Ine, po njima je vrijedila oko 1000 kn, da bi je ti isti kupovali prvi dan trgovanja po 2500 kn!
FUJ

Vlada će lovu skupiti vrlo jednostavno…izadti će obveznice, a kako je većš u buđetu namirba A077 ili 085 ne znam točno sa dospjećem 2007, zaduženje se neće povečati [smiley2]

po meni je ova informacija sa rujnom dosta logična…tako je bilo i sa INOM, prvo je trebala ići u rujnu, a na kraju je išla u prosincu…nije to samo tako pripremiti IPO…prospekt, pa odobrenje HANFE, pa roadshow…ima tu posla…pa podjela kolaća među velkim igračima…
ma uglavnom ne treba žuriti sa tim…nek bude kad bude samo neka uvijeti budu povoljni, a ovo da samo građani mogu kupovati na IPOu to mi se jako sviđa :)))
budu nam fondovi nudili 2*IPO cijenu i pušenje za naše paketiće…

jedino što mi se ne sviđa su ovi warranti…to mi se nikako ne sviđa…može to za INU i za radnike (a još bolje bi im bilo dati povlaštene dionice)..ali za IPO…e to već ne.

Za IPO bi to bilo blesavo. Što ako netko uzme warrant i nikome ga ne usoije prodati u za to predviđenom roku, a cijena dionice padne. Tko će onda to platiti?

vjerovatno žele ovim potezom izbjeći torbarenje i sl. stvari … ako je to cilj, onda je meni OK

Ok, imam dva pitanja pa bih cijenio odgovor:

– da li institucionalni investitori (fondovi) imaju pravo na preuzimanje prava za stijecanje dionica (warranti) ili to mogu uciniti samo gradjani?

– kod ine je paket bio 38000 kn. Recimo da takav bude i kod HT-a primjera radi. E sada pitanje je da li ja mogu putem IPO-a kupiti dionica po IPO cijeni za 100000 kuna?

Unaprijed zahvaljujem i pozdrav.

Baš me zanima kako će proći ideja Ljube Jurčiča o plaćanju poreza na kapitalnu dobit
kad počne kampanja za izbore krajem rujna, i početak IPO-a Ht .
70 000 HT+ 60 000 Ina .
Mogao bi se SDP spotaknuti na žicu od HT-a.

HT 207 milijuna dijeli vlasnicima, a zadržava 1,86 milijardi kuna dobiti

Od ukupne dobiti HT-a za 2006. godinu 207 milijuna kuna dijele među sobom vlasnici DT, Vlada i braniteljski fond, a ostatak od 1,86 milijardi kuna raspoređuje se u zadržanu dobit.
Glavna skupština HT – Hrvatskih telekomunikacija d.d. održana je u ponedjeljak 23. travnja, a na njoj je donesena odluka o upotrebi dobiti. Utvrđeno je da su Hrvatske telekomunikacije u poslovnoj godini koja je završila 31. prosinca 2006. ostvarile neto dobit (dobit poslije oporezivanja) u iznosu 2.076.284.385,43 kune.

Prema odluci Glavne skupštine, dio neto dobiti u iznosu 6.861.403,38 kuna raspoređuje se u zakonske rezerve HT-a, čime se doseže zakonski propisanih 5 posto temeljnog kapitala te prestaje obveza raspoređivanja budućih neto dobiti u zakonske rezerve.

Dio neto dobiti u iznosu 206.942.298,21 kunu raspoređuje se na ime isplate dividende dioničarima razmjerno iznosu njihovih dionica, a dio neto dobiti u iznosu 1.862.480.683,84 kune raspoređuje se u zadržanu dobit.
Glavna skupština izabrala je Horsta Hermanna za člana Nadzornog odbora na još jedno četverogodišnje mandatno razdoblje. Novim članom Nadzornog odbora postao

Vaš link

HT se neće prodavati prije jeseni

Vaš link

Mislim da je to gotovo sigurno

Država do jeseni neće prodavati dionice HT-a
Sažetak vijesti:

Vijest:

Na neslužbenom dijelu konferencije o Tržištu novca koja se krajem prošloga tjedna održavala u Opatiji, čulo se da je javna prodaja 20% dionica T-HT-a definitivno odgođena za jesen. S obzirom na niz neriješenih pitanja, kraj rujna čini se optimalnim terminom. Vlada ima dosta problema i bez Deutsche Telekoma. Ta je tvrtka prošle godine ostvarila dobit od oko dvije milijarde kuna i pokušat će što više zaštiti svoj interes. Ako se Vlada neposredno prije IPO-a odluči na povlačenje dividende, uvelike će smanjiti atraktivnost procesa i možda buduće dioničare odvratiti od kupnje. Ministarstvo financija more birati između sredstva koja su potrebna budžetu i kvalitetne javne ponude.
Za razliku od javne ponude Ine, bit će ponuđene dvije cijene dionica T-HT-a i građani će prije početka procese moći trgovati pravima (tzv. varantima).

Vlada T-HT-u osigurala po 60 kuna pretplate do 2029. godine

Članak 7. Ugovora može se shvatiti i kao da je T-HT prvi put od Vlade napismeno dobio da postoji mogućnost da je čak vlasnik DTK

Vlada je izmjenama koncesijskog ugovora T-HT-u osigurala monopol do 2029. godine, a sve kako bi mogla što brže krenuti u IPO. T-HT je tako dobio pravo da tijekom idućih 22 godine naplaćuje od građana i tvrtki 60 kuna pretplate. Osim toga, dobio je i prvi dokument u kojem mu Vlada službeno daje DTK. To tvrdi Tatjana Holjevac, voditeljica inicijative lokalnih samouprava za pravo na DTK i predsjednica Sjedinjenih nezavisnih lista. “Vlada je tim ugovorom T-HT-u produžila monopol. Građani će zbog toga još 22 godine morati plaćati pretplatu tvrtki koja od 1999. godine ne ulaže gotovo ništa. K tome člankom 7. stavkom 3. tog ugovora Vlada je T-HT-u prvi puta dala pravo na raspolaganje TK infrastrukturom, odnosno s DTK”, kaže Holjevac, inače predsjednica zagrebačke Gradske skupštine.

Izgubila preostala prava
Banski su dvori sporni ugovor o izmjenama T-HT-ova koncesijskog ugovora krajem prošlog tjedna objavili na web portalu Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. U preambuli tog ugovora, odnosno dokumentu koji ipak nema nikakvu pravnu težinu, glavno je izvršno državno tijelo u Hrvatskoj navelo da je na taj način izjednačen status T-HT-a s ostalim operatorima, te da je ta tvrtka izgubila preostala posebna prava. Drugim riječima, Vlada tvrdi da je T-HT više nema nikakav monopol. Međutim, tu Vladinu tvrdnju pobija dodatak spornog ugovora u kojem stoji da T-HT ima pravo na 60 kuna mjesečne pretplate, te članak 1. tog ugovora u kojem se navodi da T-HT zadržava svoja prava tijekom 30 godina počevši od 22. rujna 1999. godine. Iz toga se može zaključiti da je Vlada u nekim segmentima uistinu produžila monopol T-HT-u iako tvrdi suprotno. S druge strane, nije u potpunosti jasno da li je Vlada T-HT-u ovim ugovorom poklonila DTK. Naime, sporni je ugovor napisan poput kriptografskog spisa. Primjerice, u članku 7. stavak 3. piše da “sklapanje ovog ugovora nema utjecaja na imovinska prava Koncesionara nad Koncesionarovom TK mrežom i TK infrastrukturom”. Pri tome Koncesionar je telekom T-HT, TK mreža su kabeli i telefonske centrale, a TK infrastruktura je drugo ime za DTK. Taj se članak može shvatiti kao da se ne dotiče pitanja vlasništva nad DTK čak ni ako T-HT ima vlasništvo nad tom infrastrukturom. No isto se tako može shvatiti kao da je T-HT prvi put od Vlade napismeno dobio da postoji mogućnost da je čak vlasnik DTK.

Usporena liberalizacija
Podsjetimo, Vlada je do sada čak i mogućnost da je T-HT vlasnik DTK odlučno odbijala tvrdeći da u privatizaciju T-HT-a nije bila uključena ta infrastruktura. “Vlasnik DTK su lokalne samouprave i zato ne želim vjerovati da Vlada želi T-HT-u dati vlasništvo nad DTK. No ugovor koji je potpisala s tom tvrtkom je tako sročen da sam uvjerena da će ga T-HT iskoristiti kako bi tvrdio da je DTK njegov. Pobrinut ću se da u tome ne uspije, ali ovaj Vladin potez mogao bi usporiti liberalizaciju TK koja ovisi o DTK”, zaključila je Tatjana Holjevac.

Rujanski IPO THT-a za investitore očekivan
U investitorskim krugovima već je duže poznato da je Vlada prolongirala rok za javnu ponudu dionica 20 posto dionica T-HT-a s lipnja na rujan. IPO bi se mogao realizirati već prije ljeta, no prolongacija je izabrana primarno zbog političkih razloga i predizbornih bodova na koje računa vladajuća stranka. Procjenjuje se da bi se moglo uključiti 70.000 građana (u IPO-u Ine ih je sudjelovalo 45.000), i to upravo zbog uspješnog IPO-a Ine (prema svim parametrima). Koliko je poznato u medijima, i u privatizaciji T-HT građani bi mogli kupovati pakete od 38.000 kuna, a kako se već nagađa s cijenom od 200 do 250 kn po dionici, maksimalistička kalkulacija pokazuje da bi za telekomunikacijske dionice građani mogli izvući više od 2,5 milijarde kuna. DT vlasnik je 51 posto T-HT-a. Od ostatka, 7% je u braniteljskom fondu, 7% će pripasti sadašnjim i bivšim zaposlenicima, a preostalih 35% u rukama je države. Procjenjuje se da državni paket vrijedi između 700 milijuna do milijardu eura, pa bi 20% T-HT-a na burzi moglo vrijediti između 400 do 570 milijuna eura.

Vlada sporni ugovor prvo pokazala EK-u
Tatjana Holjevac kaže da je posebno nezadovoljna načinom na koji je Vlada objavila sporni ugovor. “Stječe se dojam da je Vlada željela objaviti taj ugovor i da ga stoga na webu ministarstva objavljuje zbog interesa javnosti. No prava je istina da sam se pozvala na svoje zakonsko pravo da se taj ugovor objavi i zatražila od ministarstva da to učini. Smatrala sam da je potpuno neprihvatljivo da Vlada taj ugovor pokaže Europskoj komisiji, ali da ga skriva od hrvatske javnosti”, kaže Holjevac.

Vaš link