HT bi u preuzimanju vrijedio do x2 na trenutnu cijenu, al obzirom na veličinu same kompanije, free-float i situaciju u državi i na burzi (i burzama diljem svijeta) trenutno je tako, kako je.

Čisto metodološki gledano, u izračun div. yield-a se ne uključuje porez.

DonJuan

Zašto mislite da ht vrijedi 300kn u slučaju preuzimanja? Naravno da se div.prinos metodološki gleda kako ste napisali ali kada imate na tržištu kompanije sličnih fundamenata sa poreznim opterećenjem dividende ili potpuno neoporezovane onda morate gledati i praksu i cash i onaj investicijski nerv da vam država ne može otimati zaradu.
Kada svi budu na oporezovanoj dividendi onda ok.
DT je izvukao lovu lani kako je izvukao i to je mnoge odbilo od ulaska, a objektivno nema razloga da Ht ne isplati izvanrednu dividendu. Naša i NJemačka posla + zse i tu smo…

Porez vam odbiju i na štednji u banci i to na bijednu kamatu od 0,3%.
Tako da je na Ht-u prinos 15 puta veći od kamate u banci.
Ako to ne privuče štediše onda ne znam što hoće!

Je, al u banci navodno kad se pojaviš na šalteru dobiješ svoje novce, kad se pojaviš na šalteru brokerske kuće, uloženi novci mogu biti veći ili manji od uloženog. Upravo iz tog razloga i činjenice da nema izravne garancije od nikoga za ništa, jaz između dividendnog i kamatnog prinosa je toliki.

Štediše imaju averziju prema rizicima svih vrsta (a pogotovo prema tržišnom) pa valjda otuda preferiraju nisko i nižerizične štedno-ulagačke instrumente.

Ovi na štednji su vam zalijepljeni na fasadno ljepilo i cementno mlijeko, na žalost. Štediše vam vole “sigurnost”, a ne kocku tipa Adrs, Ht, Adpl, Cros, Podr itd.
Barem je u mojoj široj okolini tako, a znam i u dobrom dijelu Evrope.

Poštovani Forumaši,
Želim Vam sve najbolje u Novoj godini!
Što se dioničkog tržišta tiče, želio bih reći da cijenu ne određuje samo tržište ili fundamenti dionice, nego puno drugih stvari.
Što se Ht tiče, cijena je sada tu gdje je, zbog drugih utjecaja.
Kada bismo gledali sve pokazatelje, cijena bi trebala biti puno viša.
Pratim naše tržište kapitala preko 10 godina i iz iskustva bih rekao da nakon velikih padova ovakvih dionica, slijedi i veliki rast.

Zato sto imamo regionalne i europske transakcije sličnih kompanija sa multiplama EV/Ebitda 6-8. DT nije ništa izvukao. Od Madjarskog telekoma je kupljen TECG ispod fer vrijednosti, a obveznice će o dospjecu vratiti uloženo. Nije taj novac nestao.

Telenor agrees to sell its Central and Eastern European assets to PPF Group for EUR 2.8bn

HT je veličine Telenorovih prodanih CEE operacija. Ima 6% manje prihode i vecu Ebitda maržu. HT vrijedi barem 2,5 milijardi eura sto je cca 230 kuna po dionici. Kada bi dodali kes s računa, to bi bilo još cca 50 kuna po dionici. Dakle, ne vrijedi možda bas 300, al 250 svakako.

Je, al u banci navodno kad se pojaviš na šalteru dobiješ svoje novce, kad se pojaviš na šalteru brokerske kuće, uloženi novci mogu biti veći ili manji od uloženog. Upravo iz tog razloga i činjenice da nema izravne garancije od nikoga za ništa, jaz između dividendnog i kamatnog prinosa je toliki.

Štediše imaju averziju prema rizicima svih vrsta (a pogotovo prema tržišnom) pa valjda otuda preferiraju nisko i nižerizične štedno-ulagačke instrumente.
[/quote]

To da stedise imaju averziju prema rizicima svih vrsta je opcepoznato. Oni vise vole da im novac propada sigurno, ali polako, sto je sigurno kod blage inflacije i nultih kamata, a nikako ne vole da je volatilno, pa makar im potencijalno donijelo mnogo vise, a s diverzifikacijom prema dividendnim dionicama gotovo sigurno vise.
Znaci ta njihova “sigurnost” se zapravo odnosi samo na nominalni iznos, ne realni, i zapravo je samo fiktivna. Kazem fiktivna jer ako dodje do toga da ti HT s ovih razina propadne za iducih 30% onda se zapitaj da li ti je novac u banci siguran.
I naravno, ne ulaze se sav novac u dionice.
Samo onaj koji ti kratkorocno ne treba.

DJ

Naravno da kupovina obveznica nije gubitak novca ali je poruka da ste kolinija i da možda ove godine HT kupi, karikiram radi dojma, 5 godišnje obveznice sa prinosom oko nule. Za mene kao investitora je potpuno jasno tko zapravo kontrolira i radi s tim novcem i zato sam rekao da se radi o “izvlačenju”. Dakle netko vam je taj novac ipak maznuo, istina na godinu, dvije itd. Vama ostaje nada da će taj novac biti isplaćen kroz dividendu jer pola svakako ide DT-u. Da je takvo ponašanje uz namjernu neisplatu
adekvatne dividende godinama dovelo HT na 148kn sasvim je jasno. HT može kupovati agresivnije vlastite dionice do npr 180-200kn i tu malo prikočiti ali i dalje kupovati jer im je to najbolji povrat.
Ali naravno iz nekih razloga to se ne radi kao i na drugim dionicama koje imaju kapital.

Ono što mi ne znamo je famozni ugovor o samoj kupnji HT-a, posebno infrastrukture. Pitanje je hoće li moći zadržati marže iako je izvjesno da će neki deal sa Austrijancima dogovoriti po pitanju cijena.
Mjesečna pretplata je također upitna u ekonomiji budućnosti. Šteta za HT jer znam da su ljudi vjerovali u dionicu doslovno kao nekada u Njemačku marku i mogla je uistinu biti “narodna” ali nije.
I sada imamo paradoks da ljudi imaju max tv, a lovu drže u bankama ne znajući da mogu kupiti Ht i imati pristojnu kamatu praktično bez rizika.
Ali kada cijena malo zaroni takvi vam misle da su izgubili lovu jer ljudi su totalno fin. nepismeni.
Dakle milja kuna u HT i imaš mirovinu ili u banku za ništa.

Uvjeren sam da će HT jednom isplatiti masnu dividendu ali vlasnička struktura je glavni problem po meni.
Jednostavno 51% ili 93% nije dobro za dioničare na zse. U kombinaciji sa pasivnim fondovima ubijaju volju ljudima.
Ej, imaš ev/ebitda < 3 i ne isplaćivaš dividendu u vrijeme nultih kamata. Amerika je 50god ispred. Plus mono ili sada dupol.

Samo da probije ovih 150, ide cijena dalje lako.

Stranci kroz dividende povukli 586 milijuna kuna
HRVATSKA3.1.2019.14:25
Prema HNB-u, neto priljev vlasničkih ulaganja u III. tromjesečju dosegnuo je oko 600 mil. eura/Davor Višnjić/PIXSELL
Prema HNB-u, neto priljev vlasničkih ulaganja u III. tromjesečju dosegnuo je oko 600 mil. eura/Davor Višnjić/PIXSELL

Stranci kroz dividende povukli 586 milijuna kuna