| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
HT | 38,92 | 141.150 | 3,627 | 39,00 | 39,10 | 0,78% |
nisam strucnjak u bankovnim poslovima ali
kada nebi bilo valutnih klauzula nebi li onda ukoliko dodje do devalvacije kune sav teret platile banke.
i nebi li onda javnost stalno zagovarala devalvaciju jer bi to znacilo jeftino zaduzivanje u bankama.
nesto slicno se dogadjalo tamo oko 1989 i markovicevih reformi
Sumnjam da bi se bunili oni poduzetnici koji imaju deviznu klauzulu kada bi kuna bila na putu jačanja. Oni tada ne bi zazivali nikakvu konstantu. Planiranje bi bilo lakše, to je istina, no greške u planiranju se ne primjećuju kada ti na kraju mjeseca ostaje više novaca.
Osim toga, griješite jer mislite u relacijama tipa "uvoznici su loši za neko gospodarstvo, a izvoznici su dobri"…… Primjerice, kao turistički orijentirano gospodarstvo netko mora uvoziti robe koje naši gosti žele konzumirati dok ljetuju u RH, a nema ih dovoljno u našoj produkciji.
naravno da je to apsolutna glupost, no ono o čemu smo pričali je veza između devizne štednje i valutne klauzule.
teoretski to je točno… praktično uzimanje takvih kredita je preuzimanje rizika, no kad živite sa roditeljima u dvosobnom stanu od 35 godina sa obitelji na putu … to je rizik koji ste ili voljni ili prisiljeni preuzeti. Treća opcija je naravno podstanarstvo ali ono što želim reći je da se ipak ljude što se odluče za to može razumijeti. Zato nisam protiv kredita sa valutnom klauzulom ali jesam protiv gotovinskih kredita u što uključujem i minuse na karticama.
Kolika li će biti [rolleyes]
uzimanje dugorocnog kredita s VK? Naravno, realnost za veliku vecinu CRO gradjana. Ali bar ljudi onda moraju biti svjesni u sto se upustaju. Eventualno opravdanje mozes se imati u cinjenici da u slucaju nekretnine, takva izlozenost je djelomicno "hedzirana" cinjenicom da se cijene nekretnina iskazuju u EUR. No, kvalita hedza je djelomicno oslabljena cinjenicom o vjerovatnom padu cijena nekretnina (naravno govorim o prosjeku), u slucaju znatnije deprecijacije kune. Skraceno, u slucaju deprecijacije HRK ostajes s obvezom vracanjem EUR.
uzimanje krede u CHF, a imat placu u kunama i cijenu nekretnine u EUR koja nije nesto posebno utrziva je je*eno glupo.
Kljucan pojam koji treba razumjeti kod bilo kakvog razgovora oko VK kredita jest ALM. Svatko od nas treba voditi racuna oko ALM i na osobnoj razini. Upravo je ALM "krivac" za gotovo nepostojanje dugorocnih kredita u kunama. Nekom tko poznaje osnove ALM, rasprava o nepostojanju dugorocnih kunskih kredita je bespotrebna.
305
nisam strucnjak u bankovnim poslovima ali
kada nebi bilo valutnih klauzula nebi li onda ukoliko dodje do devalvacije kune sav teret platile banke.
i nebi li onda javnost stalno zagovarala devalvaciju jer bi to znacilo jeftino zaduzivanje u bankama.
nesto slicno se dogadjalo tamo oko 1989 i markovicevih reformi
Ne bi jer bi banke onda uzimale depozite samo u kunama. Ne bi bilo orocene devizne stednje.
Banka radi na principu da posuduje novce kratkorocno, a onda s tim novcima daje dugorocne kredite. Razlika je net interst margin odnosno zarada banke. Bankama je u principu svejedno da li postoji ili ne postoji devizna klauzula. Oni uzimaju razliku izmedu onoga sto plate za depozite stedisama i onoga sto dobiju za kamate. Banke se ne izlazu tecajnom riziku.
Davizna klauzula postoji radi stedisa. U slucaju da je nema oni bi prebacili novce u te iste banke u Austriji i Italiji i tamo stedili. Naravno oni koji bi trebali kredit bi isli po njega vani. Opet bi dosao na isto samo sto bi u procesu puno ljudi koji rade u bankama izgubilo posao.
nisam strucnjak u bankovnim poslovima ali
kada nebi bilo valutnih klauzula nebi li onda ukoliko dodje do devalvacije kune sav teret platile banke.
i nebi li onda javnost stalno zagovarala devalvaciju jer bi to znacilo jeftino zaduzivanje u bankama.
nesto slicno se dogadjalo tamo oko 1989 i markovicevih reformi
Ne bi jer bi banke onda uzimale depozite samo u kunama. Ne bi bilo orocene devizne stednje.
Banka radi na principu da posuduje novce kratkorocno, a onda s tim novcima daje dugorocne kredite. Razlika je net interst margin odnosno zarada banke. Bankama je u principu svejedno da li postoji ili ne postoji devizna klauzula. Oni uzimaju razliku izmedu onoga sto plate za depozite stedisama i onoga sto dobiju za kamate. Banke se ne izlazu tecajnom riziku.
Davizna klauzula postoji radi stedisa. U slucaju da je nema oni bi prebacili novce u te iste banke u Austriji i Italiji i tamo stedili. Naravno oni koji bi trebali kredit bi isli po njega vani. Opet bi dosao na isto samo sto bi u procesu puno ljudi koji rade u bankama izgubilo posao.
[/quote]
Nisam ni ja baja za devizno mešetarenje s CHF valutom. Ali podjelit ću moje misli s vama…
Da sam ja uvoznik Lindt čokoladnih delicija, ne bih baš bio sretan što ih moram kupovati po 25% višoj cijeni. Toliko je naime franak ojačao u posljednjih par godina. Ali i ta švicarska tvornica čokolade Lindt se zabrinula… Tko će kupovati tako skupu čokoladu! Možda da, ali sada u puno manjim količinama…
Ide CHF do jeseni na 5,20 Kunića… A možda i još niže…
kad smo na 310 umjesto da se zamarate bankovnim kreditima i lihvarima?
ja predvidjam do petka.
kad smo na 310 umjesto da se zamarate bankovnim kreditima i lihvarima?
ja predvidjam do petka.
nema sanse, ide ti dnevno max po pola posto pa racunaj (a ovo je optimisticno predviđanje) gdje ti se žuri ,do objave prijedloga dividende nece vise od 305
samo nisi reko jos do kojek petka?
ko bi mogao biti iza pbz skrbničkog?
investor ekipa sigurno nema za blok transakcije
AZ i dalje prodaje(30.000) što znači da je i dalje na kupnji INA-e. PBZ skrbnički su stvarno zanimljivi koji jesu da jesu. 50.000 komada nisu sigurno s investora. ili je to možda antiša? [lol]