Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
---|---|---|---|---|---|---|
HT | 38,49 | 82.517 | 2,144 | 38,50 | 38,80 | 0,00% |
Kolega nebi htio biti grub no ovo nije socijalni forum kako ga Vi predočavate več poslovni a tu svi imamo isti cilj zaraditi zar ne ?
Tko je uopće pisao o socijalnoj komponenti, samo sam rekao da HT ostvaruje puno veću dobit nego što se prikazuje u FI, ono što se tamo prikaže to se i dijeli, pa stoga ne vidim razlog da se ne isplati dividenda u iznosu cijele dobiti.
Kolega nebi htio biti grub no ovo nije socijalni forum kako ga Vi predočavate več poslovni a tu svi imamo isti cilj zaraditi zar ne ? Tko je uopće pisao o socijalnoj komponenti, samo sam rekao da HT ostvaruje puno veću dobit nego što se prikazuje u FI, ono što se tamo prikaže to se i dijeli, pa stoga ne vidim razlog da se ne isplati dividenda u iznosu cijele dobiti.
pa stoga ne vidim razlog da se ne isplati dividenda u iznosu cijele dobiti.
slazem se[thumbsup]
pa stoga ne vidim razlog da se ne isplati dividenda u iznosu cijele dobiti.
slazem se
Pa tako je kolega došli smo na isto.Pozdrav.[thumbsup]
pa stoga ne vidim razlog da se ne isplati dividenda u iznosu cijele dobiti.
slazem se
Pa tako je kolega došli smo na isto.Pozdrav.[thumbsup]
Budući da smo svi došli do istog zaključka sad možemo na cugu [tongue][thumbsup][cool]
[cool]Provjera stečenih HT-ovih dionica kroz ugovore
Dok su brokerske kuće pod stalnim povećalom Hanfe, i dok neprestano strepe jesu li izvršile nalog za kupnju ili prodaju po neopravdano možda većoj ili manjoj cijeni, istodobno sudionici tržišta trguju količinama i cijeni po kojoj žele, sklapanjem kupoprodajnih ugovora, koje Hanfa gotovo ne kontrolira
Barem ne prije HT-a, na kojemu je tek krenula cjelokupna istraga svih nepropisno stečenih dionica.
– Pored velikog broja ugovora ( punomoći) koje je Hanfa pronašla kod agenata izdanja (dvije banke) veliki broj ugovora je pronađen upravo naknadnim slanjem u SDA, koja je o tome izvijestila Hanfu. Postoji uska i redovna suradnja između SDA i Hanfe i sve nestandardne količine dionica kroz različite oblike ugovora su pod nadzorom, kažu u Hanfi.
Kod HT-a se događalo da je za pojedinca nekoliko osoba kupilo dionica, a zatim ih na njega prenijele kroz kupoprodajni ugovor. Kupoprodajne ugovore za prijenos dionica mogu svi ugovarati, osim brokerskih kuća, a što uključuje i brokere. Takvi se ugovori potvrđuju kod javnog bilježnika i dostavljaju u SDA. Jedini nedostatak takvih ugovora je vrijeme namire koje traje do deset dana, te rizik, u slučaju da osoba koja kupuje dionice bez njih ostane, u slučaju ako druga strana u ugovoru iste dionice prije namire proda nekome drugome. U SDA kažu da je bilo i takvih slučajeva.
Kupoprodajni ugovor je i jeftiniji od trgovanja na burzi. Primjerice, javnom bilježniku se plaća oko 50 kuna za ovjeru kupoprodajnog ugovora, dok je provizija brokeru oko 0,5 posto od vrijednosti ugovora, ali je utvrđena i ona minimalna koja nije niža od 100 kuna.
– Bilo je slučajeva pokušaja višestruke prodaje istih vrijednosnih papira no nikako se ne može reći da se radi o masovnoj pojavi. Najčešće se događa situacija da investitor nema dovoljne količine dionica za realizaciju ugovora jer je određena količina registrirana s brokerom, kaže predsjednica Uprave SDA Vesna Živković.
No očito su i ti rizici manje bitni nego da cijelu transakciju Hanfa poništi, kažu neki od potpisnika takvih ugovora. Kod nas se događa da brokerska kuća napravi na burzi nalog na prodaju ili kupnju po jednoj cijeni i bude kažnjen, jer regulator smatra da je cijena primjerice preniska, a istodobno netko drugi preko ugovora, ugovori transakciju po znatno nižoj cijeni.
Pa zbog takve situacije gotovo da ispadamo kriminalci na tržištu, dok se istodobno po istoj cijeni i količini to može raditi mimo burze – bez kažnjavanja. I zato trgovanje mimo burze postaje sve češća praksa. U SDA kažu da su od 1998. do 2007. godine proknjižili 106.875 takvih ugovora, te da je veći broj ugovora zabilježen u 2006. godini, nego u prošloj godini. No koliko je točno bio rast sklopljenih takvih ugovora u posljednje dvije godine podatak se ne može dobiti.
Siva zona postoji u svakoj industriji, a kupoprodajni ugovori su u našoj, komentira jedan broker.Iako se oni ugovaraju u najvećem broju slučajeva kada je riječ o količinski većim transakcijama, gdje obje strane ne žele da bude poznata cijena po kojoj je transakcija obavljena. Primjerice kada netko na nekoga prenosi neki udjel u tvrtki, po dogovorenoj cijeni, koja odstupa od tržišne. Cijena u takvim ugovorima se naime ne navodi.
Prema direktivama Europske komisije u trgovanju mimo burze mogu sudjelovati svi, pa tako i brokerske kuće. Ali se tamo, za razliku od domaće prakse, obavlja kontrola cijene dionice koja je predmet kupoprodajnog ugovora. Primjerice, ako je na burzi cijena pojedine dionice za kupnju 80 eura, a za prodaju 100 eura, tada se ne smije sklopiti ugovor za transakciju po cijeni koja odstupa na niže ili više od tih dviju razina. (Lidija Kiseljak)[thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup]
A što je sa dodatnim dionicama ako prodam mimo burze? Imam li onda pravo na njih ili ne.
Bilo kojim pomicanjem dionica iz slobodne pozicije na koju su vam registrirane dionice sa IPO-a gubite tu privilegiju.
[cool]
24. 02. 2008. | 16:49
KONKURENCIJA
Reklama razljutila Optimu i H1 Telekom: ‘Prljava kampanja HT-a’
U Optima Telekomu ljuti su zbog reklame
Reklamni spot Hrvatskog telekoma razljutio je konkurente na telekomunikacijskom tržištu. Čelnici H1 Telekoma i Optime Telekoma zajednički su poslali pravni prigovor regulatoru Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije, Vijeću HRT-a, a uputit će i otvoreno pismo Vladi, tvrde u priopćenju.
“HT je tv spotom u kojem glavni akter tjera psa na prodajnog agenta alternativnog operatera započeo negativnu i prljavu kampanju, što pokazuje da HT poslovne rezultate Optima Telekoma i H1 Telekoma prepoznaje kao ozbiljnu prijetnju vlastitom poslovanju”, stoji u priopćenju.
“HT pokazuje kako se boji daljnje liberalizacije tržišta”, izjavio je Goran Jovičić, predsjednik Uprave Optima Telekoma. A Kristian Ćurković, glavni direktor H1 Telekoma, rekao je kako kontinuirani rast broja korisnika i prihoda potvrđuju jeftiniju i kvalitetniju uslugu H1 Telekoma.
Optima Telekom i H1 Telekom zauzimaju više od 20 posto tržišnog udjela i drže 99 posto rezidencijalnih korisnika među alternativnim operaterima. Hrvatska agencija za telekomunikacije još je u lipnju 2007. godine ocijenila da je HT povrijedio prava potrošača i pravedne utakmice na telekomunikacijskom tržištu, a na uvredljiv način to čini i ovaj put, kažu Jovičić i Ćurković, složivši se kako HT ne poštuje pravila otvorene tržišne utakmice. (ti)
[bye][bye][bye][bye][bye][bye][bye][bye]
Kaj su maknuti postovi ‘o 200kn dividende’?
http://www.vecernji.hr/home/manager/3020226/index.do
BURZA Ante Samodol mirovinske fondove optužio za rasplamsavanje krize
Mirovincima prijeti oduzimanje licencija
Neodgovorno ponašanje mirovinskih fondova dodatno je rušilo burzu
————————————————————————————————
“citat:
U kratkom su vremenu iz investicijskih fondova izvukli oko milijardu kuna. Toliki odljev novca počeo je destabilizirati investicijske fondove koji su morali prodavati najlikvidnije dionice i dodatno rušiti cijene.
Upućeni kažu da su mirovinci usporedno s povlačenjem novca čekali na kupnju nakon prisilne prodaje drugih fondova i svih ostalih koji su panično rasprodavali dionice ne pitajući za cijenu. S jedne strane i to je logično ponašanje, no spirala se pokrenula, mali ulagači počeli su izvlačiti novac iz fondova, fondovi su morali rušiti HT, Inu, Adris, Atlantsku plovodbu i sve likvidnije dionice kako bi se domogli gotovine jer nisu mogli znati gdje će se zaustaviti panika. Najgore što bi moglo zadesiti jedan fond jest da postane nelikvidan i ne može isplatiti udjele ulagačima.
“citat završen”
Da su mirovinci srušili burzu to se već odavno zna, a i znalo se kad se to i odvijalo. Nažalost, teorija zavjere uopće nije teorija, tim više što su i svi “vrli” analitičari na javnim medijima “optuživali” male ulagače da su paničnom rasprodajom dionica zbog utjecaja amerike i kojekakvih drugi vanjskih faktora najviše pridonjeli rušenju cijena dionica. Sad naravno znamo da su i oni dio investivijske UDBE i da to što su pričali nema veze sa zdravim razumom.
Naime, kako je moguće da mali ulagači mogu srušiti burzu s gotovo najvećom koncentracijom kapitala u fondovima? Kako je moguće optužiti male ulagače da ruše burzu a istovremeno se slažu blokovi od po 1000 kom na prodaji ATPL, HT, ERNT itd…
Sramota kako su optužili sve one koje su kupovali HT u redovima da sad ti isti u istim redovima izlaze van. TO NAPROSTO NIJE ISTINA !!!
*** obrisano ***
Bok vam