Isplata 3.rate duga umirovljenicima se može napraviti i iz državnog proračuna jer se radi o sredini godine. Vlada ne može prodavati HT ako nije vlasnik HT-a. Nijedna vlada ne želi nekoliko mjeseci prije izbora tako nešto priznati.

Da se malo i ja uključim. Slažem se s kolegom asdfgh123, ne bi me čudilo da 3. rata bude plaćena iz proračuna, ali će biti gužve za 4. ratu, za koju, poznavajući naše političare, se ne bi čudio da bude isplaćena već u studenom, a zašto? Pa naravno izbori.
Zamislite rast rejtinga vladajućih nakon scenarija:
– odlična turistička sezona, još k tome produžena zbog velikih vrućina najavljenih za ovu godinu
– potom privatizacija HT-T, s dobrim diskontom od bar 20 -25%
– prijevremena otplata duga umirovjenicima uz već dogovorene povišice državnim službenicima od min. 6 % nakon nove godine.
Ja mislim da im je to recept koji im garantira ostanak na vlasti, a ako privatizaciju obave u 5. mjesecu, kako je najavljeno, do 11. se gubi pozitivan efekt, jer narod ionako ima pamćenje zlatne ribice, pamti samo ono što im serviraš u vijestima, a morate priznati da privatizacija od prije 6. mjeseci baš i nije više vijest.
Kad tome pridodaš i umirovljenike, koji bi tada još čekali svoju lovu…
Nisam baš siguran da si naša Vlada može priuštiti takav luksuz, jer im je ionako glavni cilj biti na vlasti još 4 godine i po mogućnosti ostati zapisan u povijesnim knjigama kao oni koji su HR uveli u EU. Uz takvu nagradu koga od njih briga za cijenu, pa može to onda biti i par stotina miliona manje u državnom proračunu, a više u džepu budućih dioničara HT-T, makar čekali koji mjesec više. [smiley2]

Ne znam jel bih se veselio 20% ili plakao zbog svega drugog?! [smiley13]

Još jedna neugodna vijest za buduce dionicare T-HTa. Btw, ideja je odlicna.

Moguće objedinjavanje telekom infrastrukture državnih poduzeća (26.01.2007)
U Hrvatskoj bi trebalo osnovati Nacionalni konzorcij za zajedničko korištenje telekomunikacijske infrastrukture u vlasni …Opširnije
U Hrvatskoj bi trebalo osnovati Nacionalni konzorcij za zajedničko korištenje telekomunikacijske infrastrukture u vlasništvu javnih poduzeća, odnosno trgovačkih društava u javnom sektoru poput HEP-a, Janafa, Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta, Plina-CRO-a, Hrvatskih željeznica, Autocesta Rijeka-Zagreb.
Takav prijedlog u Sabor bi mogao biti upućen već u veljači, otkrio je za Business.hr Tonči Tadić, zastupnik HSP-a koja i priprema takav prijedlog. Prema Tadiću, bilo bi nužno napraviti jedan Konzorcij od svih telekomunikacijskih dijelova tih tvrtki, ta tako njihovu infrastrukturu “dati” na tržište. Naime, velike državne tvrtke gradile su vlastite DTK trase (distributivna telekomunikacijska kanalizacija), ali i telekomunikacijsku infrastruktrukturu baziranu na optičkim kablovima koja se procjenjuje na preko 5 tisuća kilometara.
Za tu “združenu infrastrukturu”, potrebne su zajedničke ulazne točke diljem Hrvatske, točan katastar kapaciteta kablova i telekomunikacijske kanalizacije i druge infrastrukture za polaganje novih kablova. Uvjete za to propisalo bi nadležno ministarstvo ili spomenuti Nacionalni konzorcij.
Kratko rečeno, pojašnjava Tadić, trebalo bi osnovati jedno posebno trgovačko društvo ili agenciju, koja bi raspodjeljivala dobit, usklađivala kapacitete, kako se oni ne bi nepotrebno multiplicirali. Agencija bi, nadalje, osiguravala da su uvjeti zakupa, bilo telekomunikacijskog voda, bilo kapaciteta u smislu količine podataka, bilo DTK, dostupni svima pod jednakim uvjetima uz pristupačnu cijenu.
Arbitar bi u svemu tome bila Hrvatska agencija za telekomunikacije (HAT). Kada bi se sve tako postavilo i uradilo, to bi značilo,uvjeren je Tadić,smanjenje monopola T-COM-a na međugradske i unutargradske optičke telekomunikacijske veze,što bi ,u konačnici, vodilo -pojeftinjenju telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj.

To su igre bez granica.

TREĆA FAZA PRIVATIZACIJE T-HT-A

HPB ili Erste banka lokalni agenti u IPO-u

Za posao su konkurirali Raiffeisen, Privredna banka Zagreb i Zaba, a kako konačni sud donosi Vlada, nije isključeno da u zadnji tren dođe do promjene odluke
Koncem tjedna trebala bi se donijeti odluka o izboru lokalnog agenta za prodaju dionica T-HT-a tijekom inicijalne javne ponude, a bolji će se birati između Erste banke i Hrvatske poštanske banke. Koliko se može saznati, JP Morgan, Vladin savjetnik za treću fazu privatizacije T-HT-a, koji je prije desetak dana pozvao hrvatske banke na iskazivanje interesa za tim poslom, prosudio je da su među pristiglim ponudama ove dvije najkvalitetnije. Na natječaju su, inače, još konkurirali Raiffeisen, Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka. No kako zadnji sud o tome tko će odraditi IPO “na terenu” ipak donosi Vlada, a s obzirom na jako lobiranje zainteresiranih kuća, nije isključeno da u zadnji tren dođe do promjene odluke. Formalno, ona bi trebala biti objavljena idućega tjedna. Time i proces izlistavanja 20 posto T-HT-a ulazi u fazu operacionalizacije što se podudara s nagađanjima kako Vlada u ovoj privatizaciji nikako ne bi htjela doći u vremenski tjesnac u kojem se našla kad je burzu izlistavala dionice Ine, te da bi T-HT-ov IPO svakako htjela realizirati do lipnja kada je, uostalom, rok za isplatu treće rate duga umirovljenicima. Poznavatelji smatraju kako je vrijeme posve realno, ali pod uvjetom da se hitno riješi pitanje vlasništva nad DTK mrežom, a taj se problem još oteže. Poznato je da je odvjetnička kuća Clifford Chanche po narudžbi Vlade i Deutsche telekoma dala svoje pravno mišljenje o tome. No potom je T-HT od Pravnog fakulteta u Zagrebu zatražio mišljenje o Cliffordovom stajalištu, a ono je, prema informacijama iz medija, prošli petak završeno i proslijeđeno naručitelju.

Vaš link

Direktna prodaja
Direktna pogodba s DT-om za preostali Vladin paket?
U cijeloj godini Vlada za povrat duga umirovljenicima mora osigurati 2,4 milijarde kuna, a računa se da će cijeli dug pokriti iz privatizacije T-HT-a. Kako u proračunu još postoji potreba za financiranjem projiciranih prihoda od privatizacije u iznosu od 1,5 milijardi kuna, nije isključeno da će Vlada razmisliti i o direktnoj prodaji ostatka svog udjela (14 posto) u T-HT-u Deutsche telekomu.

Da nebi Vlada omastila brk ovaj put bez nas??
Mogli bi nevladati [smiley2]

Temeljni kapital društva iznosi 8.188.853.500,00 kuna i podijeljen je na 81.888.835 redovnih dionica nominalne vrijednosti 100,00 te glase na ime.
14 % dionica bi trebalo prodati po 340 kn/kom da bi dobili 3,9 milijardi kuna ????

Nisi računao radnike nekih 7%?

Zar nije rečeno da će u IPO HT-a ići 20% dionica?
Howgh

tako je kolega hermin, moj vam je savjet da ne kupujete HT na IPOu.