Dionice kojeg hotela bi se isplatilo kupiti? Ne pratim turisticni sektor previse mozda iznosite malo misljenja sa argumenti.
Toplo ti preporučujem TUHO(Turishotel). Dividenda će biti veća od 5% u odnosu na sadašnju tržišnu cijenu.
Dionica jest nelikvidna, ali će vrlo brzo postojati sve likvidnija, nakon što neki OIF-ovi krenu s ulaskom. Nedavno su se sastali FS i KF. Ne znam koja je bila tema razgovora, ali mogu pretpostaviti.
Dodao bih tome i da se šuška o revalorizaciji imovine
Vlada i Županija primorsko-goranska dogovorile su za četvrtak osnivanje povjerenstva koje bi trebalo odrediti način privatizacije Liburnia rivijera hotela, te crikveničkog Jadrana i rapskog Imperijala. Vlada se i dalje spori s Dom i SN holdingom zbog poznatog slučaja neuspjele nagodbe prepuštanjem LRH fondovima, a ovaj će put privatizaciju vjerojatno pokušati provesti uz prodaju do 25% dionica zaposlenima. Udjel u turističkom poduzeću potražuje i grad Opatija.(JL,5)
Toplo ti preporučujem TUHO(Turishotel). Dividenda će biti veća od 5% u odnosu na sadašnju tržišnu cijenu. Dionica jest nelikvidna, ali će vrlo brzo postojati sve likvidnija, nakon što neki OIF-ovi krenu s ulaskom. Nedavno su se sastali FS i KF. Ne znam koja je bila tema razgovora, ali mogu pretpostaviti. Dodao bih tome i da se šuška o revalorizaciji imovine
Ne znam Jinjang jesi me poslušao ili ne ali vrijeme polako ističe
Vidim da Korčuli dižu cijenu, a i Orebiću, a do kada će to sam bog zna, ***obrisano***…od turista imam samo ZLAR,***obrisano***.
Kad pogledamo strukturu prvih deset dioničara u TUHO vidimo da su to sve ljudi iz Zadra sa količinama od oko par postotaka. I sad se ja pitam kome od njih odgovara visoka cijena ove dionice, jer svi bi oni još i dokupljivali, druga je priča Solaris, gdje prva tri dioničara-UGO oprema, trezor i Jadranska banka drže oko 92% dionica, a ukupno dioničara oko 400, dok ih je kod Turisthotela preko 700.
A, što se tiče revalorizacije imovine, pa ako se Turisthotelu revalorizira, zašto onda ne bi i Zlatnome ratu….a u Zlaru su i neki fondovi već unutra, a prvih deset drže čak 70% dionica.
Jadran iz Crikvenice ima najveću razliku između nominalne i tržišne cijene. Ako se gubici stvarno otpišu to bi trebala biti dobra prilika za ulaganje. Jedino nema nikog od fondova u prvih 10 dioničara, a ni skrbničkih računa što mi se čini loš znak. Što mislite da li je stvarno bitno da ti veliki ulagači budu tu ili ne?
Vidim da Korčuli dižu cijenu, a i Orebiću, a do kada će to sam bog zna, ***obrisano***…od turista imam samo ZLAR,***obrisano***. Kad pogledamo strukturu prvih deset dioničara u TUHO vidimo da su to sve ljudi iz Zadra sa količinama od oko par postotaka. I sad se ja pitam kome od njih odgovara visoka cijena ove dionice, jer svi bi oni još i dokupljivali, druga je priča Solaris, gdje prva tri dioničara-UGO oprema, trezor i Jadranska banka drže oko 92% dionica, a ukupno dioničara oko 400, dok ih je kod Turisthotela preko 700. A, što se tiče revalorizacije imovine, pa ako se Turisthotelu revalorizira, zašto onda ne bi i Zlatnome ratu….a u Zlaru su i neki fondovi već unutra, a prvih deset drže čak 70% dionica.
Ne znam zašto ne bi i Zlatnom ratu, ali znam za TUHO i izgleda da nisam sam
Državni vrh »bacio oko« na crikveničke hotele
Ne mogu govoriti o imenima, ali riječ je o visoko pozicioniranim ljudima, kazao je predsjednik Sindikata Istre i Kvarnera Bruno Bulić
OPATIJA – Tražimo da opatijski LRH u privatizaciji ostane cjelovito poduzeće sa svim svojim radnicima, te da jedinice lokalne samouprave dobiju 25 posto plus jednu dionicu. Što se tiče radničkog dioničarstva, s obzirom na dosadašnja radnička odricanja, mislim da bi im država trebala ići u susret s izuzetno povoljnim cijenama dionica kako bi se mogli upisati. Inače, radničko dioničarstvo neće moći funkcionirati, jer ako je temeljni kapital oko milijardu kuna, a imamo oko 800 zaposlenih, lako je izračunati da bi mjesečna rata otplate dionica na 20 godina bila oko 1.300 – 1.400 kuna što si radnici LRH ne bi mogli priuštiti, istaknuo je na jučerašnjoj konferenciji za novinare predsjednik Sindikata Istre i Kvarnera, Bruno Bulić. Po njegovim riječima, svima smeta što je LRH primjer gdje i državno poduzeće ako se savjesno s njim gospodari može biti profitabilno.
– Državno je pDanas u Opatiji peticija protiv zdravstvene reforme
Na pressici je bilo riječi i o mirovinskoj i zdravstvenoj reformi u Hrvatskoj s kojom su sindikati nezadovoljni i kako je najavila Marina Cvitić, voditeljica Ureda SIK-a, Sindikat Istre i Kvarnera će kao član Hrvatske udruge sindikata organizirati potpisivanje peticije danas, u petak 17. ožujka od 8 do 12 sati u Opatiji, na gradskoj tržnici.
oduzeće gubitaš samo u slučaju ako su u njemu »mutikaše«, kao što je to slučaj u Jadranu Crikvenica. Za situaciju u kojem se to poduzeće nalazi odgovorni su Vlada RH i HFP. Predsjednik NO-a je osoba koju država tuži zbog neplaćanja pristojbi za mostarinu. Tuži ga, a s druge strane ga postavlja za predsjednika NO, što znači da je zapravo u Jadranu Crikvenica direktno infiltriran vrh države. Dodao je kako za sada ne može govoriti o imenima, ali su na pojedine objekte Jadran Crikvenice »bacili oko« visoko pozicionirani ljudi u našoj državi. Naglasio je i kako je jedini spas za Jadran prije privatizacije u tome da se smijeni NO na čelu s predsjednikom Vladimirom Parašćakom, te da se odmah makne nesposobnu Upravu
Vezano uz Imperial Rab, Bruno Bulić je pojasnio kako su u tom poduzeću stvari definitivno jasne, samo se postavlja pitanje ima li političke i gospodarske volje da se to poduzeće privatizira po modelu kojega su si sami razradili.
A. KUĆEL-ILIĆ
© Copyright 2002 NOVI LIST d.d. Sva prava pridržana.
“…Predsjednica Sindikata ugostiteljstva i turizma Vesna Dejanović, koja je članica radne skupine, ističe da će inzistirati na uključivanju zaposlenih u privatizaciju, ali i njihovoj maksimalnoj zaštiti.
Imovina Jadrana pod hipotekom
Koliko god zvučali veliki, ovi su zahtjevi možda oni koje će Vlada i najlakše ispuniti. Puno teže će biti uvjeriti investitore da uđu u Jadran i ulože svoj novac ako se zna da je gotovo sva imovina tog poduzeća pod hipotekom. Posljednjih godina to je društvo prodavalo imovinu, odnosno hotele, da bi smanjilo gubitke, ali se oni i dalje broje u stotinama milijuna kuna. Zato bi, smatraju mnogi analitičari, najbolje rješenje Vladina radna skupina u slučaju Jadrana osmislila ako bi odlučila tu tvrtku poslati u stečaj pa je tek nakon toga prodavati. U slučaju LRH-a Vladino će povjerenstvo pred sobom imati sukob oko vlasništva, jer su nekadašnji privatizacijsko-investicijski fondovi pokrenuli dvije tužbe, kojima žele natjerati Vladu da poštuje dogovor o nagodbi po kojem im pripada većinsko vlasništvo u LRH-u. Takva bi informacija mogla odbiti i najzainteresiranije investitore. Na kraju se najčistijom situacijom čini ona u Imperialu, iako i ta tvrtka nosi gubitke iz ratnih godina, ali i želju da njezini većinski vlasnici postanu zaposleni i lokalne vlasti.”
Glas Istre
Srijeda, 22. ožujka 2006.