Porast cijene na volumenu od 40.000 kuna je minoran za rast cijene.
Ako je točno to što kažeš korisniče Gorki ( mada si najavio dobit ) gubitak od 40.000.000 mil kuna,, dok je prošle godine gubitak bio 25.000.000 kuna mislim da je to za tvrtku koja vrijedi cca 200.000.000 kuna vrlo vrlo
loše. Drugim riječima uspjeli su u dvije godine smanjiti vrijednost tvrtke za 65 mil kuna ili skoro 30% njene vrijednosti.
To je za male dioničare porazan podatak i sasvim siguno neće biti “oduševljeni” rezultatima, naročito oni koji su kupovali očekivajući dobit za 4Q koji si najavio.
Za očekivati je onda da će i 1Q 2006 imati negativan rezultat.
za prošlu godinu gubitak je oko 40.000.000 kuna kao rezultat vanrednih rashoda…. e, sad me baš zanima kako će to ova dionica dolje, kad je kod malih dioničara, ali u jakim rukama, svega oko 8% dok je ostatak kod većinskog vlasnika….struktura prvih deset dioničara, ove tvrtke, se ne mijenja već mjesecima….valjda se nešto čeka !
Vlasnici prvih 10 računa na kojima je ubilježena najveća količina vrijednosnog papira HRDH-R-A
Stanje na dan: 24.03.2006
Naziv vlasnika računa Mjesto
TDR D.O.O. ROVINJ, HRVATSKA
ZAGORJE D.D. VARAŽDIN, HRVATSKA
Skrbnički račun:
RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB ZAGREB, HRVATSKA
HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB ZAGREB, HRVATSKA
ZUBAK PAVO SESVETE, HRVATSKA
MITROVIĆ MILIVOJ ZAGREB, HRVATSKA
PRIJIĆ AIDA ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
CENTAR BANKA D.D. ZAGREB, HRVATSKA
BOSANAC BRANIMIR ZAGREB, HRVATSKA
Inače ako se pogleda prvih 10 dioničara sa izvješća 9Q 2005 godine vidjet će se da se struktura prvih 10 dioničara znatno promijenila.
********obrisano***********
***obrisano***
a, evo i strukture prvih deset na dan 30.09.05.
TDR d.o.o., Rovinj, Obala V. Nazora 1, 724571 dionica (85,97%)
ZAGORJE d.d., Varaždin, Ankice Opolski 2, 17066 dionica (2,02%)
HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU, Zagreb, Ivana Lučića 6, 9865 dionica (1,17%)
RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. (R5), Zagreb, Petrinjska 59, 8382 dionica (0,99%)
RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. (RBA), Zagreb, Petrinjska 59, 8293 dionica (0,98%)
Mitrović Milivoj, Zagreb, Bartolići 11, 2320 dionica (0,28%)
ZAGREBAČKA BANKA D.D. (Matija Šimić), Zagreb, Jurišićeva 22, 1578 dionica (0,19%)
Prijić Aida, Zagreb, Zagreb-Dubrava, Treće poljanice 3, 1229 dionica (0,15%)
Štoković Silvano, Zagreb, Jordanovac 5, 919 dionica (0,11%)
SLATINSKA BANKA D.D., Slatina, V. Nazora 2, 839 dionica (0,1%)
nakon usporedbe vidimo da jedan skrbnički račun koji se vodi kod Raiffeisenbank raste, jer dokupljuje, a vidimo i da je jedan veliki investitor ušao među prvih deset, gospodin Pavo Zubak, a to nije mala stvar…a izašao je samo jedan investitor sa 1.578 komada…
***obrisano***
Otkud iz najavljenje velike dobiti za 4Q na kraju najava za veliki gubitak -40 mil kuna korisniče Gorki i to baš u duhanskoj industriji.
rekoh, sve što nije cor-biznis tvrtke je odstranjeno…oni koji se bave investiranjem znaju što to znači…to smo nedavno, prošle godine, imali i kod Bilokalnika i kod Jadrana tvornice matalnog namještaja itd….
Od sadnje duhana odustalo 400 proizvođača
business.hr
redakcija@business.hr
(objavljeno 21.4.06 19:37)
Iako će Hrvatski duhani ove godine imati ukupnu proizvodnju duhana na razini prošlogodišnje, ono što zabrinjava je činjenica da je ovoga proljeća od sadnje duhana odustalo gotovo 400 proizvođača.
Najviše, njih 300-ak odustalo je od sadnje duhana tipa “berleya” zbog čega će ta proizvodnja ove godine biti manja za 30-ak posto ili oko 400 tisuća kilograma, upozorio je na današnjoj konferenciji za novinare Mirko Boić, direktor Hrvatskih duhana. Proizvođači te vrste duhana, ustvrdio je Boić, odustali su od proizvodnje jer je tijekom ugovaranja proizvodnje bilo najavljeno da svi oni koji su u 2005. ostvarili poticaj veći od 12 tisuća kuna moraju biti uključeni u sustav PDV-a ili poreza na dohodak jer u protivnom neće dobiti poticaj. Tu je uredbu država nedavno povukla, no za novo ugovaranje proizvodnje duhana bilo je ipak prekasno.
Unatoč činjenici da je dio kooperanata odustao od proizvodnje, ukupne se duhanske površine neće bitno smanjiti te se očekuje ukupnu proizvodnju od 9,8 milijuna kilograma. Naime, dio proizvođača duhana tipa Virginije povećao je svoje površine. To govori da dolazi do okrupnjavanja obiteljskih gospodarstava koja se bave duhanskom proizvodnjom, rekao je Boić navodeći kako očekuje da će ukupna ovogodišnja duhanska proizvodnja biti vrijedna 135 milijuna kuna.
Hrvatski su duhani prošlu poslovnu godinu, naveo je, završili s gubitkom od 45 milijuna kuna, dok je za prvo tromjesečje ove godine ostvaren pozitivan rezultat od 556 tisuća kuna.
(Hina)
Drago mi je što prodaja ne popušta ni za dlaku bez obzira što se kupnja drži na 161 i povremeno penje do 200 u toku dana. Očito je prodaja boljih živaca.
Pozdrav
Stvorili smo imidž hrvatskog duhana i ne bojimo se budućnosti
Direktor Hrvatskih duhana Mirko Boić ima razloga za zadovoljstvo. Otkada je početkom godine imenovan direktorom te tvrtke za proizvodnju duhana, završeno je njezino restrukturiranje, poslovanje tvrtke je stabilizirano, gubici pokriveni, a financijski rezultati u prvih šest mjeseci ove godine pokazuju plus od čak 507.000 kuna. Prošle godine zabilježena su 44 milijuna kuna gubitaka, a ova će, prema procjenama, završiti s milijun kuna dobiti! Pravi je to razlog za razgovor s tim uvaženim gospodarstvenikom.
* Gospodine Boiću, restrukturiranje je, vidimo, bilo nužno i, na svu sreću, uspješno provedeno. Kako ste uspjeli smanjiti troškove proizvodnje za gotovo 27 posto, koliko pokazuju rezultati izvješća o poslovanju za prvih šest mjeseci ove godine?
– Riješili smo se dubioza, svih onih nepotrebnih stvari koje nam nisu bitne, a kamo je odlazio novac. Primjerice, nekada smo ovdje imali mehaničke radionice za popravak vozila, čuvare, restoran i desetke sličnih pratećih službi, koje nisu u funkciji proizvodnje duhana i koje su bile nerentabilne. Danas radnici nisu uskraćeni za topli obrok, postoji tvrtka koja se bavi samo time. Objekte čuvaju zaštitarske tvrtke, a vozila popravljaju ovlašteni servisi, što nam je neusporedivo jeftinije. Oni koji su se bavili uslugama, ako su to željeli, mogli su ostati u tvrtki i raditi u obradi duhana, kao stručni ljudi.
Naša tvrtka se danas bavi samo otkupom i obradom duhana, to nam je jedini posao i u tome moramo biti najbolji. Možda je prepotentno, ali poslije Talijana, mi smo u Europi najbolji proizvođači. Nadalje, ove godine strojeve za obradu duhana sigurno nećemo pokretati prije nove godine. Tako maksimalno koristimo kapacitete i troškove obrade smanjujemo na minimum.
Osim toga, mi danas imamo tržište i nemamo problema s plasmanom. Ostalo nam je još 8 posto prošlogodišnje proizvodnje, ali očekujemo da ćemo to prodati u rujnu.
Ako tako nastavimo, osigurali smo sigurnost Hrvatskih duhana i 139 zaposlenih, a još je važnije što osiguravamo sigurnost sela. Velika je stvar da seljaci imaju jednu čvrstu tvrtku s kojom će ugovarati proizvodnju, koja će im osiguravati repromaterijale i novac za organizaciju te koji će znati da će im proizvod netko kupiti i na kraju platiti po cijeni koja se unaprijed zna.
Obostrana korist
* No, velike uštede ostvarili ste i u primarnoj proizvodnju duhana kod vaših kooperanata, čime u konačnici dobivate jeftiniji i konkurentniji proizvod. Završila je, naime, velika akcija plinofikacije sušnica. Kolike su uštede kod seljaka?
– Računica je pokazala da je sušenje plinom 2,5 puta jeftinije negoli sušenje loživim uljem. Skupa s plamenicima, u plinofikaciju sušnica uložili smo oko 1,6 milijuna kuna. Kooperantima smo osigurali kredit s eskontnom kamatnom stopom, koji će vraćati u idućih tri-pet godina. Da je netko prije pet godina rekao da 2006. godine duhan više nećemo sušiti na loživo ulje, reklo bi se da pričamo nešto što je neostvarivo. Gotovo 98 posto sušnica danas radi na plin, zemni ili ukapljeni. Plin smo uveli i u sva sela, a tamo gdje nije bilo ekonomskog interesa mještana i distributera osigurali smo ukapljeni plin. Osim izravnog utjecaja na posao, seljaci na taj način mogu priključiti i svoja domaćinstva pa se jeftinije grijati, što predstavlja stvaranje preduvjeta da ljudi ostanu na selu i ne bježe u veća, gradska središta.
Zaštićen interes seljaka
* Pri ugovaranju proizvodnje s kooperantima imali ste podosta poteškoća oko cijena i troškova pa ste prvi put s Udrugom proizvođača duhana “Krupan list” potpisali sporazum o proizvodnji i uvjetima proizvodnje u 2006. godini. To znači da ste proizvođačima zagarantirani prosječnu otkupnu cijenu od 8,5 kuna po kilogramu ako bi bila prosječna, normalna, godina. Je li to mnogo ili malo?
– Hrvatski duhani svojim kooperantima plaćaju 1,22 eura za kilogram lista duhana, što je 20 posto više u odnosu prema konkurenciji iz Italije, Poljske, Njemačke,
Poslovni,21.09.06.
U proizvodnju duhana u Podravini TDR uložio više od 200 milijuna kuna
“…Uspiju li Hrvatski duhani d.d. ubrati sav ovogodišnji duhan, bit će to urod od 2400 kilograma po hektaru što je oko 300 kg više nego lani…”
“…Tvrtka Hrvatski duhani, koja djeluje u sklopu Adris grupe, očekuju, dakle, 10.000 tona proizvoda vrijednog oko 150 milijuna kuna. Prošlogodišnju proizvodnju Hrvatski duhani prodali su upravo zbog kvalitete, a ovogodišnji urod postići će bolju cijenu nego rod 2005. godine…”
“…Mirko Boić, direktor tvrtke Hrvatski duhani, kaže da u idućih nekoliko godina moraju povećati proizvodnju kvantitativno i kvalitativno za što imaju uvjeta. Kvaliteta raste iz godine u godinu te smo, kaže, na drugom ili trećem mjestu u Europi…”
“…TDR je u ovoj i u protekle dvije godine u modernizaciju proizvodnje duhana u Podravini investirao više od 200 milijuna kuna. To je rezultiralo većim prinosima i poboljšanoj kakvoći duhana…”
“…Hrvatski je duhan postao po kvaliteti postao prepoznatljiv i na svjetskom tržištu. Najviše se prodaje u SAD-u, Kanadi, Brazilu, Japanu, Velikoj Britaniji i Italiji…”
još malo vijesti iz novina koje bi mogle zanimati ljubitelje ove dionice:
Dinko Boić ZG news
” …otkup planiraju završiti do kraja studenog. Prema riječima direktora HD-a Mirka Boića, ovogodišnji urod duhana prosječan je količinom, ali rekordan kada je u pitanju kvaliteta.Duhanske sorte Virginia i Burley koje se uzgajaju u Hrvatskoj poznate su u svijetu po svojoj kvaliteti, pa ne bismo imali problema s plasmanom ni ako bi proizvodnja bila dvostruko veća. Problem su jedino poticaji seljacima koji u ovom trenutku iznose oko 70 euro centi po kilogramu dok je u EU poticaj od dva do tri eura po kilogramu …Seljacima plaćamo oko 20 posto više nego što primjerice dobivaju seljaci u Brazilu, ali to neće moći dugoročno funkcionirati….”
još je dodao da će tvornica za preradu duhana kupiti najmoderniju tehnologiju za preradu duhana u ovom dijelu Europe.[smiley1]
U MODERNIZACIJU POGONA ZA OBRADU DUHANA ULOŽENO OKO 5,5 MILIJUNA KUNA
Uz stalnu skrb o primarnoj proizvodnji duhana kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na širokom sirovinskom području i organizaciji otkupa duhana u Hrvatskim duhanima ove su godine završeni i obimni poslovi na remontu i rekonstrukciji pogona za obradu duhana u Virovitici u što je uloženo oko 5,5 milijuna kuna.
– Uz redoviti godišnji remont ove godine instalirali smo i veliki dio nove opreme, stoga s pravom možemo reći da Hrvatski duhani danas imaju najsuvremeniju opremu za obradu duhana u ovom dijelu Europe. Osim nas takvu suvremenu liniju za obradu duhana imaju još samo u Perugiji u Italiji. S novom opremom spremni smo ispuniti sve zahtjeve naših svjetskih kupaca. Nove linije bit će puštene u rad početkom studenoga i radit će u dvije smjene. Svakog dana u Virovitici imamo kupce duhana iz gotovo cijelog svijeta. Naime, informacija o našem duhanu s ovogodišnjih Dana duhana, koja je otišla u svijet, polučila je veliko zanimanje kupaca za naš duhan. Praktično smo suočeni s navalom kupaca pa s nekima moramo i prolongirati poslovne razgovore o kupnji duhana, jer svaki kupac u tom poslu želi biti sam u odabiru duhana za sebe, a ne da se istodobno mimoilazi sa svojim konkurentom. To su njihove poslovne tajne i interesi koje mi moramo apsolutno uvažavati jer se to tako radi u duhanskom biznisu – objašnjava Boić, koji vješto sa svojim suradnicima usklađuje termine posjeta kupaca iz Japana, SAD-a, Brazila, Argentine, Grčke, Austrije, Mađarske i još nekih zainteresiranih zemalja. Bez problema se može svjetskim kupcima prodati sva ovogodišnja proizvodnja Hrvatskih duhana, ali budući da su tu i sirovinske obveze prema vlasniku rovinjskom TDR-u, polovica duhana će, kako se procjenjuje, biti prodana svjetskim kupcima, a druga polovica će završiti u TDR-u. Duhan je konjunkturan na svjetskom tržištu s visokom cijenom od oko 3 eura za kilogram, a hrvatski duhan, zahvaljujući svojoj kvaliteti, visoko se pozicionirao na tom tržištu, što najbolje potvrđuje veliko zanimanje svjetskih kupaca koji posjećuju Hrvatske duhane.
RESTRUKTURIRANJEM I RACIONALIZACIJOM ELIMINIRANI PROŠLOGODIŠNJI GUBICI OD 43 MILIJUNA KUNA
Dobri ovogodišnji proizvodni i poslovni rezultati posljedica su i prošle godine uspješno završenog procesa restrukturiranja tvrtke, koja je u ovu poslovnu godinu ušla s gubitkom od 43 milijuna kuna, ali je već za devet mjeseci ostvaren pozitivan rezultat poslovanja od 1,3 milijuna kuna. Na kraju poslovne godine očekuje se ostvarenje ukupnog prihoda od oko 180 milijuna kuna, što je za 35 milijuna kuna više u usporedbi s prethodnom godinom.
– Duhan nam je iznimno dobre kvalitete, ali unatoč tome imali smo i visoke troškove koji su sada bitno smanjeni. Troškovi otkupa duha mogu se još smanjiti jer nam je za 20 centi veći trošak po kilogramu nego kod naše konkurencije na svjetskom tržištu. Svjesni smo činjenice da nam dio našeg profita odlazi u sirovinu pa stoga moramo smanjiti taj trošak kako bismo cijenu duhana na našem domaćem tržištu doveli do svjetske cijene i na taj način osigurali sigurniju budućnost i sebi i našim proizvođačima duhana. Pritom je naše geslo: “Radi i ne troši, a troši koliko trebaš.” Efekti restrukturiranja i racionalizacije iz prethodne godine danas se itekako osjećaju, ali pravi efekti bit će u proizvodnji i poslovanju u 2007. godini u kojoj očekujemo povećanje proizvodnje duhana tipa svijetla virginia za oko 5 posto, a kod duhana burley i znatno više kako bi sadašnji veći proizvođači postali veliki u toj proizvodnji.
Virovitički list, 10.11.2006.