Izgleda da i Austrija ima svoga Protegu i Saniboya. Nije HPB jedina banka koja ima nenaplativa potraživanja, ima toga oho-ho i u ZABI i PBZ-u, i RBA, samo što oni o tome "mudro šute". A i pametnije im je tako, jer kad su već spušili lovu, treba im još samo da klijenti navale na šaltere – zato i ćute.
http://www.seebiz.eu/bih/banke/austrija-nacionalizira-hypo-group-alpe-adria,63469.html
A mi se čudimo zašto su cijelo vrijeme vladajući elementi HPB držali na "lancu", bez dokapitalizacije. Za to su pojedinci u "vrhuški" dobivali debele "honorare" od stranih banaka. Glavni krivac, glavom i bradom!
http://www.seebiz.eu/bih/banke/apa-sanader-od-hypa-navodno-dobivao-masne-provizije,63551.html
Otkud Protegi lova za skijanje kada je nezaposlen? [lol]
Mozda je isao vidjet dal je njegova lova na sigurnom :),
svatko tko završi u čuzi više od jedan dan je budala, možda ima nešto inteligencije ali mudrosti nimalo
Otkud Protegi lova za skijanje kada je nezaposlen? [lol]
Uzimajući u obzir da je čovjek imao neto mjesečnu plaću od 80k kn + godišnji bonusi + prijašnje zalihe + velikodušna otpremnina od HBP-a dolazimo do vrlo jednostavnog zaključka kako nije uopće bio problem odovojiti simboličan iznos za nezaboravan doček Nove 2010 godine.
Srdačan pozdrav
Sustav koji ne radi HPB platio 112 milijuna kuna
Ukupna vrijednost projekta iznosi 150 milijuna kuna, no preostalih 38 bit će uplaćeno kad sustav konačno proradi – autor Jagoda Marić, Novi list
ZAGREB – Uz 400 milijuna kuna gubitka kojeg će uzrokovati loši krediti, novoj upravi Hrvatske poštanske banke (HPB) muku zadaje i projekt ulaganja u informatiku vrijedan 150 milijuna kuna. Prije četiri godine stara je uprava na čelu s Josipom Protegom pokrenula program implementacije novog informacijskog sustava, a posao je dogovoren i ugovori su sklopljeni u ožujku 2006. godine.
No, u tim ugovorima, kako doznajemo, nije utvrđen rok u kojem novi informacijski sustav treba proraditi, pa nije čudo da se to gotovo četiri godine kasnije još uvijek nije dogodilo. Naši izvori iz banke otkrivaju da je bivša uprava s partnerima, indijskom kompanijom Infosys te domaćim Compingom, dosad dogovarala šest ili sedam termina za implementaciju sustava, ali da ti rokovi nikada nisu ispoštivani. S obzirom da oni nisu ugrađeni u ugovor, moguće ih je bez posljedica pomicati u nedogled. Ipak, i indijska tvrtka, ali i lokalni partner Comping na svojim internetskim stranicama hvale se dosad ostvarenim poslovima s HPB-om. Na Compingovoj stranici posao s HPB-om je naveden kao jedna od referenci uz tvrtke kao što su HT, HEP, ali i Grad Zagreb i Grad Zadar te nekoliko državnih institucija, među kojima je i Ministarstvo zdravstva.
Iako se s primjenom kasni, Poštanska banka je dosad za sustav koji nije proradio platila 112 milijuna kuna, službeno su otkrili iz HPB-a, najavljujući da će ostatak platiti tek po »završetku projekta«. A projekt bi trebao završiti, odnosno sustav početi s radom, početkom sljedeće godine, vjeruju u HPB-u, jer, kako poručuju, to je projekt od najvećeg prioriteta za banku, Upravu, ali i sve zaposlenike koji ulažu napore u njegov završetak.
Na pitanje zašto gotovo četiri godine nakon potpisivanja ugovora informacijski sustav nije proradio, iz banke odgovaraju da za to postoje tri osnovna razloga, a prvi je »širenje opsega projekta uzrokovanog rastom i razvojem banke kroz ponudu novih proizvoda i usluga te velikim brojem poslovnih i informatičkih projekta«. U 2005. godini banka je, napominju, imala tri poslovnice dok sada ima poslovnu mrežu od 40-ak podružnica i poslovnica te nudi cijelu paletu konkurentnih proizvoda i usluga, a broj zaposlenika je narastao s 300 na tisuću. Uz drugi razlog, veliki broj potrebnih prilagodbi, radi toga što banka posluje u preko tisuću poštanskih ureda, ali i zbog zahtjeva regulatora, iz HPB-a priznaju i treći razlog, odnosno »premali broj vlastitih kvalitetnih resursa za sve projekte koji su bili u tijeku ili su dovršeni u posljednje četiri godine«.
Tako ispada da banka od tisuću ljudi ima premalo resursa, da je implementaciju informacijskog sustava onemogućavalo to što je širila broj poslovnica i što posluje na šalterima Hrvatske pošte, kao da to i tadašnja uprava, ali i oni koji su se prihvatili posla implementacije novog informacijskog sustava, nisu morali znati 2006 godine. Jedan od članova Nadzornog odbora banke s kojim smo razgovarali ističe da nije stručnjak za informatiku, pogotovu za specifičnosti koje na tom polju traži bankarski sustav, ali da i veće neznalice znaju da je četiri godine u informatičkoj tehnologiji cijela vječnost, pa najavljuje da će tražiti podatke o tome je li u međuvremenu kupljena neka oprema i koliko je ona i danas u korak s vremenom te koliko je banka izgubila na tome.
Razlozi kašnjenja
– širenje banke s tri poslovnice na 40 podružnica i poslovnica,
– veliki broj potrebnih prilagodbi,
– premali broj vlastitih kvalitetnih resursa.
Amortizacija povećava gubitak
Iako se još ne može koristiti novim informacijskim sustavom za kojeg je već platila 112 milijuna kuna i koji će je koštati još 38 milijuna kuna, banka bi zbog tog projekta, koji je trebao unaprijediti njezino poslovanje, mogla dodatno povećati ionako zabrinjava
http://www.seebiz.eu/hr/banke/soci%C3%A9t%C3%A9-g%C3%A9n%C3%A9rale-zainteresirana-za-hrvatsku-postansku-banku,65606.html
Zadnjih godina sam se načitao "hrpetinu" ovakvih i sličnih članaka, ali nitko ne "odrješuje" kesu. Najveća bol za svaku banku u sadašnje vrijeme je "rastanak sa kešom". [cool]
http://www.seebiz.eu/hr/banke/soci%C3%A9t%C3%A9-g%C3%A9n%C3%A9rale-zainteresirana-za-hrvatsku-postansku-banku,65606.html
Zadnjih godina sam se načitao "hrpetinu" ovakvih i sličnih članaka, ali nitko ne "odrješuje" kesu. Najveća bol za svaku banku u sadašnje vrijeme je "rastanak sa kešom". [cool]
A možda država dokapitalizira s dijelom kredita WB-a?
Vidi, vidi ovoga na kupnji što se odvažio, ili mu je namjera da "utekne" tik pred 13 sati. Sve u sve mu drago mi je da se budi interes za kupnju ove "propale" banke.
[proud]