HPB
Josip Protega smijenjen jer se zaigrao kreditima za zemljište na Pelješcu
Autor/izvor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB – Čedo Maletić bit će novi predsjednik uprave Hrvatske poštanske banke. Smjenu dosadašnjeg predsjednika uprave Josipa Protege i odabir novog vodstva predložila je Vlada u utorak.

Nakon otkrića rizičnih plasmana u banci, Vlada nije dvojila o njegovoj smjeni, piše Večernji list. Među najupitnijim kreditima, tvrde izvori, oni su za kupnju zemljišta na Pelješcu, margin krediti prema pravnim osobama, a tu su i knjigovodstveni podaci oko ulaganja u vrijednosne papire. navodno se nisu podudarali podaci o vrijednosti pojedinih vrijednosnica u trenutku kupnje odnosno prodaje. Margin kredite koriste kupci dionica, kod nas se pretežito radi o fizičkim osobama.

Oko 6 milijuna eura odobren je kredit za gradnju vila pokraj golf-terena u zagrebačkom Blatu, a čija je legalizacija još upitna. Zna se i da su se poskliznuli i na plasmanima u H1. Također se spominje javno znana veća potrošnja u sponzorstvima i marketingu. Pod upitnikom je navodno prebacivanje depozita od 65 milijuna kuna u Karlovačku banku (ZSE:KABA-R-A).

HNB je nedavno obavio kontrolu te je nađen dodatan gubitak od 120 milijuna kuna. Ta je kontrola zapravo dala blago izvješće uzme li se u obzir samo da obavlja nadzor nad oko 20 do 30 posto portfelja. Zato je sigurno da rupa još ima pa stoga i Maletić može očekivati dodatna iznenađenja. Čedo Maletić bivši je kadar HNB-a, a u posljednje tri godine na mjestu je predsjednika uprave Imex banke.

Za Maletića se može reći da je najugodnije iznenađenje kad je posrijedi Vladino imenovanje na čelne pozicije vodećih državnih kompanija, pa i njegove kolege ističu zadovoljstvo što je Vlada odabrala osobu sa znanjem, a bez političke pozadine, iznimno potrebnu s obzirom na prilike u HPB-u (ZSE:HPB-R-A).

Iako je Maletićev posao na početku karijere u središnjoj banci bio vezan za platni promet, pa je bio i glavni sudionik u njegovoj reformi i donošenju zakona, javnost ga se ipak više sjeća u funkciji viceguvernera zadužena za nadzor banaka. Iz tog razdoblja neki mu zamjeraju nepravodobnu reakciju u spašavanju Riječke banke 2002. godine.

Oni koji su bili upoznati sa slučajem banke znaju da je taj napad imao više političku dimenziju te mu i daju priznanje što je spasio banku od propasti, spriječivši na vrijeme naglo povlačenje štednje iz banke. Rezultate je Maletić napravio i u Imex banci, pa je u tri godine 50 posto povećao njezinu bilancu te udvostručio štednju i broj klijenata. Navodno je prijedlog Vladi za imenovanje Maletića dao sam guverner Rohatinski, koji službeno njegovu poziciju mora potvrditi sredinom kolovoza. Još prošli tjedan Maletić nije dobio službeni poziv iz Vlade, no navodno ga je u utorak ujutro ministar Šuker telefonski nazvao i ponudio mu novo mjesto uz obrazloženje da država ima veće ciljeve s HPB-om. Kako je Maletić ponudu prihvatio, Vlada ga je predložila i na sjednici.

Ne može se pouzdano tvrditi bi li Protega bio smijenjen i da nisu na vidjelo došli rezultati lošeg poslovanja. Jer nije nepoznanica da ministri Šuker i Polančec nisu bili zadovoljni Proteginim izborom za predsjednika uprave, no na čelu HPB-a njega je štitio Sanader.

Mandat Protegi, te također smijenjenu članu Ivanu Sladonji istječe u studenome, kada bi i Maletić trebao preuzeti mjesto predsjednika uprave. No s obzirom na financijske rupe od kojih je vjerojatno velik broj prikriven, jasno je da će Maletić u banku ući i prije. Od pomoći će mu sigurno biti i novo predložena članica uprave banke Dubravka Kolarić, koja je trenutačno direktorica riznice u banci.

Da HPB ima problema zna se dulje vrijeme, a nije to ni opovrgavala uprava koja je još prije dvije godine tražila od vlasnika provedbu dokapitalizacije. Ove godine IPO je bilo teže napraviti, a banka je bila na rubu potrebne adekvatnosti kapitala. U pomoć su joj kapitalom priskočili Croatia osiguranje (ZSE:CROS-R-A) i Hrvatska pošta. Adekvatnost je povećana

Trebali so vratiti g. Slade-ja.

EBRD ulazi u HPB [thumbsup]

nadam se što prije, bolje za nas male dionicare…

nadam se što prije, bolje za nas male dionicare…
[/quote]
možeš li na jednostavan način objasniti kako to razrjeđivanje kapitala privatnom dokapitalizacijom može biti dioničarima korisno? Možda zato što bi u suprotnom banka bankrotirala… khm, pa u tom slučaju bolje ovakva dokap nego nikakva, međutim zašto ne izabrati onaj najbolji od modela?? Kod nas nikad ne žele raditi najbolje, uvijek biraju ono manje dobro da ne kažem najgore.

Zar vi ne biste bili sretniji sa dokapitalizacijom koju biste učinili vi sami?

Država je jednostavno mogla prodati EBRD-u određeni udio u HPB-u, nakon čega bi išla dokapitalizacija sa prvenstvenom upisa postojećih dioničara (dakle i EBRD koja bi tada bila "postojeći dioničar" i koja bi svoje pravo na dokap iskoristila) i tada biste vi koji sudjelujete u dokap, isto kao i EBRD koja bi sudjelovala, zadržali svoj relativni udio i ne biste imali štetnih utjecaja razrjeđivanja. Onaj tko ne želi sudjelovati tko mu je kriv, prošao bi kao i sada što će proći ali mogao je birati.

Ovakav način gdje se malim dioničarima ne ostavlja mogućnost sudjelovati u dokap. proporcionalno svom udjelu, uvijek je po definiciji "krađa od malih dioničara" (možda nekada zamotana u lijepi celofan ali uvijek krađa, koliko god to nekima izgledalo teško za shvatiti: "novac ulazi u HPB, a ja time kao dioničar pokraden?" E pa jesi – pokraden si!)

http://seebiz.eu/hr/banke/novotny-hpb-se-treba-orijentirati-na-kreditiranje-poduzeca,55992.html

1. HP D.D. 241.610 40,62 Osnovni račun
2. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 196.685 33,07 Osnovni račun
3. HZMO 148.919 25,04 Zast. račun
4. CROATIA AIRLINES D.D. 1.548 0,26 Zast. račun
5. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA D.D. (1/1) 795 0,13 Osnovni račun
6. SAPONIA D.D. 716 0,12 Osnovni račun
7. KONFEKS D.O.O. 343 0,06 Osnovni račun
8. ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. 335 0,06 Osnovni račun
9. KANDIT PREMIJER D.O.O. 305 0,05 Osnovni račun
10. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D./ERSTE ADRIATIC EQUITY 298 0,05 Skrb. račun

nadam se što prije, bolje za nas male dionicare…
[/quote]
možeš li na jednostavan način objasniti kako to razrjeđivanje kapitala privatnom dokapitalizacijom može biti dioničarima korisno? Možda zato što bi u suprotnom banka bankrotirala… khm, pa u tom slučaju bolje ovakva dokap nego nikakva, međutim zašto ne izabrati onaj najbolji od modela?? Kod nas nikad ne žele raditi najbolje, uvijek biraju ono manje dobro da ne kažem najgore.

Zar vi ne biste bili sretniji sa dokapitalizacijom koju biste učinili vi sami?

Država je jednostavno mogla prodati EBRD-u određeni udio u HPB-u, nakon čega bi išla dokapitalizacija sa prvenstvenom upisa postojećih dioničara (dakle i EBRD koja bi tada bila "postojeći dioničar" i koja bi svoje pravo na dokap iskoristila) i tada biste vi koji sudjelujete u dokap, isto kao i EBRD koja bi sudjelovala, zadržali svoj relativni udio i ne biste imali štetnih utjecaja razrjeđivanja. Onaj tko ne želi sudjelovati tko mu je kriv, prošao bi kao i sada što će proći ali mogao je birati.

Ovakav način gdje se malim dioničarima ne ostavlja mogućnost sudjelovati u dokap. proporcionalno svom udjelu, uvijek je po definiciji "krađa od malih dioničara" (možda nekada zamotana u lijepi celofan ali uvijek krađa, koliko god to nekima izgledalo teško za shvatiti: "novac ulazi u HPB, a ja time kao dioničar pokraden?" E pa jesi – pokraden si!)
[/quote]

kolega , u ovakvoj vlasničkoj strukturi HPB-a nema šanse da ga dioničari dokapitaliziraju , zar mislite da HP , Croatia airlines, HZMO , ili ostali imaju novca za dokapitalizaju…?
slažem se da bi bilo puno puno bolje da EBRD kupi prvo vlasnički udio pa potom dokapitalizira , ali sam sasvim uvjeren da se to neće dogoditi jer bi odmah mediji počeli radit dramu da se prodaje posljednja hrvatska banka i znato kako to onda već ide ( iako svatko normalan shvaća da je i ovo dijelom privatizacija)..
stoga mislim da bilo koji oblik privatizacije HPB-a je bolji nego sadašnje stanje , jer je država stvarno najgori gospodar , a to iz primjera HPB-a je očito..

pozdrav

Zašto ne prave dramu sada oko toga kako se pljačka male dioničare? O tome bi trebalo raditi dramu, jer to je ozbiljna stvar i zaslužila je dramu, za razliku od onoga oko čega bi oni neopravdano radili drame.

HPB treba privatizirati, Croatia osiguranje treba privatizirati, Podravku treba privatizirati, Petrokemiju treba privatizirati, Kočnar treba privatizirati, to su stvari koje su hitne i oko kojih bi trebalo praviti dramu – dramatično je to što se oteže sa privatizacijom, jer to uništava dugoročne perspektive hrvatskog gospodarstva i time općenito budućeg prosperiteta hrvatskog društva… to je dramatično! Što se više oteže to su posljedice dugoročno teže.

Tek su u drugom planu ona poduzeća koja ne posluju na tržištu koje ima privatnu konkurenciju, dakle HEP je npr. i sl. stvari drugog prioriteta za privatizaciju, no naši pametnjakovići će mogao bih se kladiti prije privatizirati HEP nego li npr. Podravku ili Končar ili Croatia osiguranje… naime naći će se izgovor kako je potrebna ulaganja nemoguće odraditi bez dokapitalizacije… što će prepustiti stranom partneru po bagatelnoj cijeni… umjesto da to npr. prepuste hrvatskim građanima po toj cijeni… ali tek kada se riješe gorući problemi poput tih koje spominjem: poduzeća koja posluju u granama industrije u kojima nisu jedini subjekt: moraju biti privatizirana, jer u suprotnom čine štetu "sustavu", uz sve ostale štetne posljedice koje su očitije.

bravooooooooooooo

zašto bi se sve privatiziralo?

treba samo postaviti kvalitetan management i odvojiti politiku od posla

jedan Kraš bez Vidoševića bi danas bio značajno uspješniji i ne bi bio poligon za zapošljavanje rodbine bilo njegove bilo drugih političara

ja bih volio da ne znamo koje je poduzeće državno (mislim na većinsko vlasništvo), a koje privatno

bit ću malo bezobrazan: jel’ znaš da djed mraz ne postoji, da su te lagali dok si bio mali ???

koji će to kvalitetan menadžment raditi u državnoj firmi, gdje nikome ne polažeš račune, a svako malo te zove poneki ministar da mu nešto riješiš …

i zašto privatizaciju svi stavljate u negativan kontekst prodaje obiteljskog srebra ???

postoji li negdje u Europi državna firma koja proizvodi kekse???

postoje u eu uspješne državne banke, osiguravatelji, autoindustrija… kada država procjeni da ne posluju dobro – mjenja upravu