Bankarstvo i osiguranja nisu isti posao. Postoji velka razlika, u bankarstvu moraš unaprijed procijeniti rizik i financirati ga kapitalom koji u svakom trenutku može “odletjeti”. Kod osiguranja taj kapital uzimaš unaprijed, a tek nakon toga kontroliraš štetu ako se dogodi. Osiguranja su manje rizičan biznis od bankarstva i u našim uvjetima nose manju financijsku polugu. Zato osiguranja rjeđe propadaju od banaka, a nije slučajno da su najpoznatiji investitori napravili unosne biznise (W. Buffet) upravo na osiguranjima, a ne na bankarstvu.

Ja nisam izmislio priču o prvome i drugome u branši nego sam je čuo na skupštini Adrisa iz izlaganja Ante Vlahovića. Ako je on govorio neistinu onda sam je i ja ovdje prenio.

Adris nikada do sada nije pokazivao interes za ulaganjem u banke i mislim da je to redovito bio predmet špekulacija. Vide ljudi da se konj potkiva pa i oni dignu nogu.

A i zapitajte se još jednom, sto će Adrisu banka?

U suvremenom svijetu financijskih inovacija gdje plaćanja preuzimaju Apple, Visa, Mastercard i brojne inovativne, a mnogo jeftinje za korištenje, mobilne aplikacije. Gdje Google i Apple znaju više o vama i vašim navikama i potrošnji od osobnog bankara u hrvatskoj banci, ulaganje u tradicionalne univerzalne banke nosi prilične rizike koji trenutno zbog faze gospodarskog ciklusa nisu vidljivi. Kad tome pridodate moguću upletenost politike u upravljanje državnom bankom dobijete ne baš atraktivnu investicijsku propoziciju. I vrednovanje kakvo trenutno imate.

Ja sam spomenuo pasivu, depozite. Izvore sredstava, a ne kredit. Depozit na ovoj razini kamatne stope je defacto a vista depozit i sutra može završiti u nekrentini (što se događa) ili nekom drugom obliku financijskog ili drugog ulaganja. Banka da bi imala usklađenu aktivu i pasivu mora imati čvrste izvore financiranja, a depozit je sve labilniji u uvjetima nultih kamatnih stopa. Banke su sad profitabilne jer na tako jeftin izvor čuvaju maržu, no zamislite situaciju da kamate odnosno referentne kamate porastu u kratkome roku. I da se taj rast, uz čuvanje marže, nastavi zatim u dugome roku?

Što bi se dogodilo sa maržom? A što sa kolateralima?

A sad isto to napravite sa osiguranjima i razmislite o materijalizaciji kamatnog i tržišnih rizika. Zatim usporedite mehanizam i stupanj materijalizacije rizika kod banaka i osiguranja.

Ja vam nisam dobar sa nikim iz Adrisa pa ću vama prepustiti posjet sljedećoj skupštini i postavljanje izravnog pitanja upravi i NO kompanije. Ako će predsjednik NO biti ponovno raspoložen za razgovor na tu temu.

Postalo je već uobičajeno čitati po ovakvim forumima da kada se privatizira nešto u RH da je Adris zainteresiran. Privatizirali su se Hoteli Maestral pa Adris nije bio zainteresiran, pa LRH, pa nije ni tamo pokazao apsolutno nikakav interes. Slično je i sa pričom o bankama.

Adris djeluje na tri strateška područja i ja nemam nikakve sumnje da bankarstvo kao četvrto područje neće otvarati.

Osim toga HPB su već jednom pokusali prodati, prije koju godinu, mislim da su interes pokazali OTP i Erste, no i jedni i drugi su tada odustali od kupnje.

U igri za preuzimanje HPB-a Splitska, OTP i Erste banka

Erste ponudio 103 milijuna eura za HPB, Vlada odbila prodaju

Adris se tada nije spominjao niti u kuloarskim kombinacijama, a i ovi koji su pokazali interes nisu bili ponudili ni minimum očekivanja. Sada je situacija nema sumnje bolja, no daleko je to od valuacija iz prošlog desetljeća. HPB bi jedino mogao kupiti netko od većih ili sličnih lokalnih konkurenata, pod uvjetom da se tome nekome dopusti daljnja koncentracija na tržištu.

izgleda da je HPB (bivša uprava) odabrala dobar smjer, akvizicije u svjetlu još uvijek evidentnog pritiska na pad kamatnih stopa:
U 2020 nastavak ciscenja portfelja i konsolidacija
zašto su onda smijenjeni ti ljudi? opet kažem, akvizicije DA! ali ne pod svaku cijenu (Croatia banka npr.)

Kada kompanija ima višak novaca onda je uputno vratiti ih dioničarima, kroz otkup dionica ako je cijena dionice niźa od njihove fer vrijednosti ili isplatom dividende.

Obzirom na najave za novi investicijski ciklus od 4 milijarde kuna u “tri postojeća i dugoročno održiva posla”, dosadasnji predsjednik Uprave nije izrazio želju niti namjeru da se okuša “u četvrtom”. Mislim da niti ključni dioničari ne bi bili spremni podržati upravu u preuzimanju manjih banaka ili kompanija osim kada bi te bile potencijalno dobro postavljene za snažan rast i ovladavanje znatno većim tržišnim udjelom u svome poslovanju.

Raspravljajmo o činjenicama, a ne o željama.

https://zse.hr/userdocsimages/novosti/oKPJHzt6CfxsACDOpSuOfg==.pdf

Ja ne obmanjujem nikoga. Vi pokušavate tu isforsirati nekakvu izmišljenu tezu da bi Adris bio voljan preuzeti HPB.

Ja mislim da to nema veze sa stvarnošću. A mogu vam to i potvrditi primjerom. Naime, jedna banka slične veličine HPB-u je na prodaju. Nema zainteresiranih. Da Adris ima bilo kakve ambicije u bankarstvu kupio bi tu banku i pokušao inicirati prodaju HPB-a od strane države. Time bi vrlo brzo došao do desetak posto bankovnog tržišta i stao rame uz rame OTP-u.

Mislim da Adris nema tih ambicija, strateških razmišljanja niti kadra koji bi se u ovome trenutku otvarao na “4.-tom frontu” i širio biznise na bankarstvo. Samim time, mogućnost da Adris preuzme HPB u doglednom vremenu je nikakva.

@lknow
Slažem se sa dosta toga, ali kako više nisam u bankarstvu, a još me ponešto malo pamet služi, koja je to banka, slične veličine a na prodaju je?
Može javno, može na ostalo.

ovo s adrisom kao kupcem HPB-a je čisto mlaćenje prazne slame u stilu “što je babi milo to se babi snilo”.adris neće ulaziti u bankarstvo jer za to niti je dovoljno jak, niti ima potrebu za tako nečim. bankarske karte u RH su odavno podijeljene i nekakav ulazak u realno marginalni HPB za njih bi bio obično gubljenje vremena, novca i energije!

Adrisu ne treba ništa.
Adris već sve ima………………., ali banke trenutno sa lakoćom postižu P/E ispod 10 i kao takve su interesantne mnogima.
Adris je već ušao na neka područja gdje ga nismo očekivali.
Možda nas ponovo iznenadi.

svi koji su kupili dionicu navijaju za rast i pišu kako je fer cijena 800 kn na više. međutim imate na 600 kn konstantnu rasprodaju ali ne vidim da čistite prodaju?
prodaja s otkrivenim H nalozima:
600 kn- 62 dionice
605 kn- 470 dionica
610 kn- 92 dionice
…
pa umjesto drukanja ispunite kupovne naloge i dokupite ako ste doista uvjereni u to što pišete!

Neka nje svaki puta po 100kn gore iza rezultata i sve ok.

Na forumu vlada opci konsenzus da je HPB podcijenjen, ali na prodaji su neki veliki nalozi, pa stopaju porast cijene… ali ako ista znam je to da se cijena ne moze zauvijek stopati i da ce prava vrijednost uvijek doci do izrazaja, a prava vrijednost HPB-a je trenutno iznad 1000 kn, tocnije 1200kn, sto je BV te dionice.