hehehe,…ma mojne nas hraniti… što je očito?…si ti slijepac ili prije okrećeš pilu naopako, koja komercijalna banka je do sada popljugala u poslu sa državom da sad odjednom, kako navodiš,
"ne žele sklapati takve aranžmane ili ograničavali prihvatljivu razinu rizika"???

istina je upravo suprotna, komercijalne banke i te kako žele poslovati sa državom, pa država im je daleko najpoželjniji i najmanje rizičan klijent , komercijalne banke tek preferiraju državu u svim segmentima, koliki tekući računi drž službenika su otvoreni u komercijalnim bankama, koliko dohodaka i mirovina ide preko komercijalnih banaka i evo samo na kreditima građanstvu je opće poznato da zaposlenima u drž. i javnom sektoru po defaultu odobravaju kredite i prekoračenja po tekućem dok je privatnom sektoru to skoro nemoguča misija

ali sada je tu HPB koja ima povlašteni status kod države a i zauzima sve veći dio tržišta pa sva ta kamata i reket na kojemu su počivale strane komercijalne banke, sada naplačuje upravo HPB i jasno je da mnogi mrze povlašten status HPB jer su izgubili lake pare pa sada trolaju ne bi li ublažili svoje flustracije

[/quote]

Dobro si me nasmijao. Kako ljudi znaju okrenuti priču i ispričati je na potpuno pogrešan način.

Zaba i PBZ su mnogo manje izloženi Uljaniku nego HPB i HBOR recimo. Uljanik nije državna nego privatna kompanija. Pa ti malo ta priča o “povlaštenosti zarada” ne drži vodu.

Dakle, država je dala jamstvo privatnoj kompaniji i utrpala kredite državnoj banci.

Da ti približim stvarnu situaciju, mene ne bi iznenadilo da HPB najednom postane (polu)brodarska kompanija koja će u portfelju imati nedovršene novogradnje no što će država isplatiti ta jamstva na koja se svi kunete kako su jako vrijedna i siguran instrument naplate.

Za HBOR čak postoji opravdanje izloženosti kroz EXIM funkciju te banke, al nije mi jasno što je tamo HPB radila i zaradila?

kažeš, Zaba i PBZ su mnogo manje izloženi Uljaniku nego HPB i HBOR …e pa evo ti pa se ti smijuli i dalje:

u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. godine
izdalo trideset i pet činidbenih jamstava i to: šest jamstva za izdavanje izravnih i neizravnih
bankarskih garancija za avansne uplate kupca za Nov. 513, 514 i 515 i to: u korist Hrvatske
banke za obnovu i razvitak tri jamstva, svako u iznosu od 14.720.000,00 EUR odnosno
ukupno 44.160.000,00 EUR, što na dan izdavanja jamstva, 30. siječnja 2015. godine, iznosi
113.177.207,68 kuna odnosno ukupno 339.531.623,04 kuna, te u korist Zagrebačke banke
d.d. tri jamstva, svako u iznosu od 3.680.000,00 EUR odnosno ukupno 11.040.000,00 EUR,
što na dan izdavanja jamstva, 19. veljače 2015. godine, iznosi 28.400.495,68 kuna odnosno
ukupno 85.201.487,04 kuna.

Nadalje, za izdavanje devizne kontragarancije za avansne uplate za Nov. 500 izdana su dva
jamstva, jedno jamstvo u korist Privredne banke Zagreb d.d. i jedno jamstvo u korist KBC
BANK NV, Belgium svako u iznosu od 62.280.000,00 EUR odnosno ukupno 124.560.000,00
EUR, što na dan izdavanja jamstva, 3. ožujka 2015. godine, iznosi 478.780.551,72 kuna
odnosno ukupno 957.561.103,44 kuna.
Za izdavanje izravne bankarske garancije i kontragarancije za povrat avansa kupcu za Nov.
520, društvu Uljanik d.d. izdana su dana 2. lipnja 2015. godine, četiri jamstva i to: u korist
Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 41.896.369,92 EUR i 6.195.255,68 USD što
na dan izdavanja prvog jamstva iznosi 317.309.573,25 kuna te na dan izdavanja drugog
jamstva 42.979.635,84 kuna i u korist Hrvatske poštanske banke dioničko društvo u iznosu
od 10.474.092,48 EUR i 1.548.813,92 USD što na dan izdavanja prvog jamstva iznosi
79.327.393,31 kuna te na dan izdavanja drugog jamstva 10.744.908,96 kuna

Za izdavanje bankarske garancije i kontragarancije za povrat avansa kupcu za Nov. 524 i 525
izdana su dana 29. listopada 2015. godine četiri jamstva, za svaku novogradnju po dva
jamstva i to u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 20.390.400,00 USD po
brodu tj. 40.780.800,00 USD za dva broda što iznosi 140.452.378,44 kuna po brodu odnosno
280.904.756,88 kuna za dva broda i u korist Hrvatske poštanske banke dioničko društvo u
iznosu od 5.097.600,00 USD po brodu tj. 10.195.200,00 USD za dva broda što iznosi
35.113.094,61 kuna po brodu, odnosno 70.226.189,22 kuna za dva broda.

Za izdavanje bankarske garancije i kontragarancije za povrat avansa kupcu za Nov. 522
izdana su dana 29. listopada 2015. godine četiri jamstva, i to u korist Hrvatske banke za
obnovu i razvitak u iznosu od 17.688.000,00 EUR što iznosi 134.752.614,22 kuna i
5.120.000,00 USD što iznosi 35.267.389,44 kuna, i u korist Erste&Steiermärkische Bank d.d.
u iznosu od 4.422.000,00 EUR što iznosi 33.688.153,55 kuna i 1.280.000,00 USD što na dan
izdavanja jamstva iznosi 8.816.847,36 kuna

Za izdavanje bankarske garancije za povrat avansa kupcu za Nov. 526 izdano je dana 5.
studenog 2015. godine jamstvo u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od
31.315.200,00 EUR što na dan izdavanja jamstva iznosi 237.244.518,87 kuna, te je za
izdavanje bankarske kontragarancije za povrat avansa kupcu za Nov. 526 izdano dana 5.
studenog 2015. godine jamstvo u korist Hrvatske poštanske banke dioničko društvo u iznosu
od 7.828.800,00 EUR što iznosi 59.311.129,72 kuna.
495
Nadalje, za izdavanje bankarske garancije za povrat avansa kupcu za Nov. 527, 528 i 529
izdano je dana 4. studenog 2015. godine šest jamstava u korist Hrvatske banke za obnovu i
razvitak, i to za svaku novogradnju u iznosu od 8.883.840,00 EUR što iznosi 67.350.763,03
kuna na dan izdavanja jamstva i u iznosu od 9.772.800,00 USD što iznosi 67.532.774,61
kuna na dan izdavanja jamstva, odnosno ukupno po novogradnji 134.883.537,64 kuna tj. za
sve tri novogradnje 404.650.612,92 kuna.
Za izdavanje bankarske kontragarancije za povrat avansa kupcu za Nov. 527, 528 i 529
izdano je dana 4. studenog 2015. godine šest jamstava u korist Erste&Steiermärkische Bank
d.d., i to za svaku novogradnju u iznosu od 2.220.960,00 EUR što iznosi 16.837.690,76 kuna
na dan izdavanja jamstva i u iznosu od 2.443.200,00 USD što iznosi 16.883.193,65 kuna na
dan izdavanja jamstva, odnosno ukupno po novogradnji 33.720.884,41 kuna tj. za sve tri
novogradnje 101.162.653,23 kuna.
Za kreditno zaduženje društva Uljanik d.d. radi financiranja Nov. 513, 514 i 515, izdano je
jamstvo u korist UBS Limited u iznosu od 54.000.000,00 EUR što na dan izdavanja jamstva
23. prosinca 2015. godine iznosi 412.989.246,00 kuna.
U korist Zagrebačke banke d.d. izdano je za društvo 3. MAJ Brodogradilište d.d. pet jamstava
za izdavanje devizne kontragarancije za avansne uplate kupca i to za Nov. 13172, 13173 i
13174 tri jamstva svako u iznosu od 3.322.500,00 USD odnosno ukupno 9.967.500,00 USD
što na dan izdavanja jamstava, 17. ožujka 2015. godine, iznosi 24.115.595,43 kuna po brodu
odnosno ukupno 72.346.786,29 kuna te za Nov. 732 i 733 dva jamstva svako u iznosu od
32.515.000,00 USD odnosno ukupno 65.030.000,00 USD što na dan izdavanja jamstava, 14.
srpnja 2015. godine, iznosi 222.145.568,93 kuna po brodu odnosno ukupno 444.291.137,86
kuna.

eto ti ljubavi, izloženost HPB i svih ostalih subijekata pa da ne talasaš više

i da, kada smo kod disleksije, tj izokretanja stvari, navodiš, citiram te:
“Dakle, država je dala jamstvo privatnoj kompaniji i utrpala kredite državnoj banci.”

međutim, ta tvoja izjava je u potpunosti izokrenuta a jedina i isključiva formulacija je, kao što svi mediji prenose:

‘”[u]Vlada je prošlog tjedna dala jamstvo HPB-u[/u] čime su se oslobodila sredstva osiguranja koja je Uljanik imao zbog nekih drugih kreditnih obveza, te je omogućila isplatu plaća za srpanj a isto će biti i za kolovoz’

stoga kolega, smej se smej, nalepša si kad se smeješ…;)

./.

Joj, ti iz crtice priopćenja zaključuješ nešto konkretno??

HPB je izložen od ranije, a ne od srpnja ili kolovoza. O tome ti ja pišem, a ne socijalnoj mjeri za isplate plaća koju je podržala vlada jamstvom.

Ako Uljanik skvikne, bit će belaja.

To ti je sve, ćao, bao davno otopljeni snjegovi. Nabavi nove podatke i primi se za nešto čvrsto da se ne izokreneš od iznenađenja.

Drzavna jamstva se bez greske naplacuju iz proracuna. Splitska se vec naplatila, a HPB ce vjerojatno iduci tjedan. Dolje vam je sve opisano uz izjavu ministra gospodarstva:

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/europska-komisija-ne-dozvoljava-isplatu-placa-radnicima-uljanika-za-rujan-krece-li-se-prema-stecaju-foto-20180919

https://www.index.hr/vijesti/clanak/drzava-splitskoj-banci-zbog-uljanika-isplatila-48-milijuna-eura/2024927.aspx

Evo hpb može aktivirati jamstva, ali nekako ne želi😁

Farbaju javnost.

Prema nekim informacijama koje su se dale čuti posljednjih tjedana, jamstva Uljanika za koje jamči država su puno veća od tih pola ili milijarde kuna koje se spominju u medijima. Evo, malocas je spomenuto na Dnevniku nove TV da se radi o pola milijarde eura. A vjerojatno je i veći iznos u igri kada se zbroje sve članice grupe i povezane osobe i društva. Ne zna se po kojim sve osnovama i nisu bas sve izlozenosti banaka osigurane državnim jamstvima.

Država će većinu toga morati platiti, al obzirom na iznos to neće biti nimalo lako i upravo zato je zaista moguće izbjegavanje i odugovlacenje tih plaćanja. Ocito su velike obveze u igri. Zato i nedavna nervoza Plenkija i ekipe.

Ne brigaj. Uprava banke ne moze ne protestirati jamstva jer bi to bilo svjesno stvaranje gubitka kroz rezervacije. Osim toga, drzava ima novaca, moze platiti. I platit ce svima. Samo je vjerovatno pitanje manje odgode.

sve u svoje vrijeme, a ako prolongiranje može pomoći brodogradilištu da opstane, pa neka se onda prolongira, jamstvo nikuda neće pobijeći, uvijek se stigne aktivirati, uz kamaticu naravno…ne treba brigati, već je hpb bio blokirao ptkm kada su kasnili pa uopće ne sumnjam da bi nešto drugačije postupio i u ovome slučaju a i tu je regulator hnb koji, vjerujem, budno prati situaciju

sve u svoje vrijeme, a ako prolongiranje može pomoći brodogradilištu da opstane, pa neka se onda prolongira, jamstvo nikuda neće pobijeći, uvijek se stigne aktivirati, uz kamaticu naravno…ne treba brigati, već je hpb bio blokirao ptkm kada su kasnili pa uopće ne sumnjam da bi nešto drugačije postupio i u ovome slučaju a i tu je regulator hnb koji, vjerujem, budno prati situaciju

[/quote]

Ovdje se primarno radi o tome da nije kriza, drzava je likvidna i placa svoje obveze, osim poreznih obveznika ne ostecuje nikog. Lakse je platiti, otkupiti potrazivanja kao na Ptkm i sl. nego slusati cendranja ovih ili onih.
Uglavnom, dobro je da se gubitase rjesava sad, sto prije to bolje.