E sada se već iznose gluposti. Kredit petrokemiji je bio duplo osiguran u dionicama končara i podravke ili tako nekako, a sada ga je država preuzela na sebe. Ako imaju nešto u uljaniku postoje državna jamstva. kao treće to je jedina od većih banaka koja nije davala kredite u švicarcima i kao takvima im ne prijete tužbe. naravno da je to državna banka i da nikad neće imati profitabilnost kao privatne banke, ali je zato i povoljnija dionica.
EPS ce za 2018 po svemu sudeci biti 90kn.
P/E 6. Sto reci….
Rezultati su nešto lošiji nego lani, operativno gledano. Drugi su par rukavica – otpisi. Ove godine su mnogo manji pa je konačan neto rezultat bolji.
Ono sto mene zanima jest, koliko su novih stambenih kredita zaključali po ovako niskim kamatnim stopama i koliko od tih kredita imaju odredjeni ili cijeli period otplate fiksnu kamatnu stopu?
*accountant i multinickovi, znate čitati?… onda čitajte i plačite ./.
Hrvatska poštanska banka: Rekordna neto dobit u prvom polugodištu
Autor/izvor: Siniša Malus, sinisa.malus@seebiz.eu
Datum objave: 25.07.2018. – 11:37:02
ZAGREB – Polugodišnja dobit Hrvatske poštanske banke iznosi 94,4 milijuna kuna, što je nova najbolja razina neto dobiti za prvo polugodište.
Operativna dobit iznosi 137,9 milijuna kuna, što je za 34,5 milijuna kuna manje y-o-y uslijed zaostajanja operativnih prihoda. Neto kamatni prihod u padu je za 5,1 posto zbog pritiska na maržu uslijed padajućih kamatnih stopa na kredite. Neto prihod od naknada i provizija niži je za 2,7 milijuna kuna zbog porasta troškova usluga koje Banka pruža.
Ostvaren je rast operativnih troškova za 8,7 milijuna kuna zbog pokrenutih projekata i ostalih razvojnih aktivnosti usmjerenih na ostvarenje HPB vizije. Značajno su manji troškovi rezerviranja, zbog doprinosa aktivnosti naplate manjem trošku rizika, te uslijed prelaska na novi računovodstveni standard MSFI 9. Preko 4.000 novih klijenata, sa zabilježenim rastom u svim poslovnim segmentima.
Povećanje bruto kredita od 8,7% uslijed rasta kredita u segmentima poslovanja sa stanovništvom (4,5%) i gospodarstvom (12,2%). Pri rastu kredita gospodarstva izdvaja se SME podsegment (15,5%) i podsegment velikih poduzeća (16,6%). Kod kredita stanovništvu stambenikrediti nastavljaju s rastom (7,8%), ali rastu i ostali krediti (2,5%).
i accountant, da ti nešto znaš i vrijediš kao ekonomist, ne bi sad tu trolao po forumima nego tuko bar 50K mjesećno i baš bi te bilo briga što neki barbosa sa poslovnog komentura fi hpba…i još rešse da imaš dionice, ma imaš ti moju kiflu…
Barbosa, ne znam čemu nervoza?
ja sam svoje argumentirao a ne da copy-paste tuđe članke u kojima piše uostalom ono što i govorim…
ako ti možeš bolje, izvoli!
objasni nam tu bolju profitabilnost… ali ne da kažeš da će se ukidati rezervacije jer to nije to
uglavnom ovaj članak od g. Malusa je plaćeni PR jer je naveo samo pozitivne stvari bez da je malo zagrebao po površini
još jednom: ako je ovo hvatanje pozicija (klijenata) pred rast kamata u EZ onda okej
ali plasirati 1,079 mlrd kn više uz pad kamatnih prihoda i prihoda od naknada je pucanje u noge
malus je pr, izvještaj uprave u fi isto pr, cijelo ovo fi je valjda isto pr…svi lažu i uljepšavaju samo ti sve argumentirano osporavaš….ma 94,4 milijuna kuna, je 94,4 milijuna kuna, pa ti trolaj koliko te volja, ja se više ne pecam , samo golovi se broje
94,4 milijuna kuna
i da, kol. idemodalje ti poručuje da naravno da prihodi od kamata padaju sa smanjenjem kamata kao i svim drugim bankama i da 1,079 mlrd kn više uz trenutni trend pada kamatnih prihoda i prihoda od naknada JE hvatanje pozicija (klijenata) pred rast kamata
Koliko ja vidim odnosno prema onome sto piše oni imaju natprosječan rast kredita u odnosu na druge banke, al je po meni osnovno pitanje strukture tih kredita i njihovih uvjeta (fiksacije kamatne stope i sl.). Postoji pritisak na marže, a da bi natprosječno rastao očito moraš konkurirati kamatom i ostalim uvjetima. Po mojem sudu rezultati su unutar očekivanog i trendova, a sad da li može bolje i hoće li biti bolje, u kratkom roku, nisam siguran. A na dugi rok smo ionako svi mrtvi…
Tako je DonJuan!
baš sam sada poslao neke privatne poruke… ljudi govore trolaš! jer pišem istinu! a imam dionice HPBa i htio bih ih više u portfelju ali vidim neke stvari koje me ne vesele
dozvoljavam da pri zdravim očima ne vidim dobro i tražim samo da me se korigira ako bauljam
ali milijarda plasmana je, što se tiče prihodovne strane, bačena u vjetar
što se tiče privlačenja klijenata naravno da – nije!
evidentno postoji pritisak na marže
a kamate su trebale rasti u EZ već polovicom ove godine, pa su odgodili procjene rasta na drugu polovicu 2019. (imate izjavu Vujčića), dakle nitko ne garantira još koju godinu stagnacije
a ja ne živim od klijenata HPB-a nego od bančine zarade, EPS ili kako god već
da bi meni dionica vrijedila, zarade moraju rasti
onda možemo razmišljati i o dividendi jednog dana
a sve to bi dovelo do rasta cijene dionice jer postaje atraktivnija
A ne živiš od brancine zarade jer ionako neće biti isplata prema dioničarima. Ne možeš gledati to tako jednoznačno. Naime, ovdje se nikad ne raspravlja o regulatornim i kapitalnim zahtjevima. Drugim riječima, banka može natprosječno zaradjivati ali ne može isplatiti tu dobit dok ne udovolji “pravilima igre”. Bankarski je posao dosta složeniji od proizvodnje pereca, a vrednovanje banke puno kompleksnije od zarada puta “nešto”, tako da ja mislim da je HPB solidno odradila i da je dobro da nema značajnijih otpisa. No, kod banke kojom na neki način indirektno upravalja siva eminencija i većinski vlasnik koji nije “najeefikasniji”, treba biti uvijek oprezan, a HPB je i dosad vadila zeca iz šešira kad se dionicari uopće nisu tome nadali.
ovi mrgudi su bili u pravu – hpb je 20 posto lošije poslovala nego lani, operativno gledajući, bez rezervacija. slabo je to. 20 posto j epuno, privatne banke sebi n enmogu dopustiti da nazaduju 20 posto, to se odmah kreše i rashodi i izmišljaju naknade. inače, na anknadama banke izglda zaraduju sve vise, a na kamatama sve manej.
Unatoč rastu neto rezultata, operativna dobit HPB-a pala je 20 posto na godišnjoj razini, na 137,9 milijuna kuna. Pritisak na operativni rezultat posljedica je niskih kamatnih stopa i kontinuiranih prirasta viškova likvidnosti.
ovi mrgudi su bili u pravu – hpb je 20 posto lošije poslovala nego lani, operativno gledajući, bez rezervacija. slabo je to. 20 posto j epuno, privatne banke sebi n enmogu dopustiti da nazaduju 20 posto, to se odmah kreše i rashodi i izmišljaju naknade. inače, na anknadama banke izglda zaraduju sve vise, a na kamatama sve manej.
Unatoč rastu neto rezultata, operativna dobit HPB-a pala je 20 posto na godišnjoj razini, na 137,9 milijuna kuna. Pritisak na operativni rezultat posljedica je niskih kamatnih stopa i kontinuiranih prirasta viškova likvidnosti.
Tko o čemu? Disleksični o bankarstvu…
Većina banaka biljezit će ovakav trend rezultata jer su se izvori odbili ili se vuku po dnu, a plasmani i dalje zbog anemičnog kreditnog rasta su podlozni popriličnoj konkurenciji sto sa sobom nosi kao posljedicu pritisak na kamatne marže. K tome, zbog nagovjestaja dugoročnije promjene referentnih kamatnih stopa, svi nastoje zanoviti kredite pod povoljnijim uvjetima no u suštini to nije “zdrava” potražnja jer se jedan kredit zamjenjuje drugim s nizom maržom. Pritom se dogadja i valutna transformacija jer je sve veća proporcija kuna u kreditiranju svih institucionalnih sektora. A kuna per se jest rizičnija, a time i skuplja roba… iako to nije bas tako intuitivno. Kada se tome doda sve veća rocna neusklađenost depozita i kredita uz dugoorcno fiksiranje kamatnih stopa, rezultat HPB-a je zapravo očekivan i zadovoljavajuc.
Možda će koja banka imati bolje rezultate, neto gledano u odnosu na prošlu godinu. No, gotovo sam siguran kada bi se ti rezultati iščistili za prodaje neprihodujucih plasmana i raznorazne otpise i kasnije naplate otpisanog, trend zarada i rezultata većine banaka bi bio vrlo sličan onome koji trenutno vidimo kod HPB-a.
ovi mrgudi su bili u pravu – hpb je 20 posto lošije poslovala nego lani, operativno gledajući, bez rezervacija. slabo je to…Unatoč rastu neto rezultata, operativna dobit HPB-a pala je 20 posto na godišnjoj razini, na 137,9 milijuna kuna. Pritisak na operativni rezultat posljedica je niskih kamatnih stopa i kontinuiranih prirasta viškova likvidnosti.
Tko o čemu? Disleksični o bankarstvu…
[/quote]
misliš valjda disgrafični?