Pitanja koja ovdje otvara uvažena komentatorka kriminalističke su prirode!
Kriminal i kriminalistika, kriminologija , politika, gospodarstvo, realni sektor, intervecionizam, protekcionizam, indiferentnost,industrijska politika( horizontalna, vertikalna, miješana) sve je pod znakom pitanja,: tko je ubojica? Da li će politika ubiti gospodarstvo, odnosno prehrambenu industriju, ili će prehrambena industrija, kao i cijelo gospodarstvu, ubiti politiku?
Tko su, detektivi, gangsteri, akcijski junaci, a tko buddy-buddy? Tko je čiji servis, politika gospodarstva, ili gospodarstvo servis politika?Tko je naručitelj ubojstva, tko izvršitelj, potencijalni i/ ili stvarni?
U čijem imenu i za čiji račun se dogodilo, će se dogoditi i/ili se bude dogodilo ubojstvo? Tko će biti istražitelji, tko odvjetništvo,a tko će tomu suditi, prosuditi, sankcionirati, gdje će kažnjenik izdržavati kaznu, kakova će se kazneni zakon primijeniti ect?
Sva ova i ovaj tip pitanja imao bi smisla, ako se ne bi odnosi na industriju koja ima drugu prirodu problema, ali otom potom!
bigfoot:
TIM 4 PIN MAGAZIN – Specijalizirani časopis centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora
U vezi GODIŠNJE PRIJAVE POREZA NA DOHODAK ZA 2012. GODINU (Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, Ministarstvo financija, porezna uprava, Ispostava Samobor)
KAŽE SLJEDEĆE:
S primjenom od 1. Ožujka 2012. Uvodi se i nova odredba o oporezivanju dividendi i udjela u dobiti koja propisuje da se dohotkom od kapitala smatraju primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu.
Navedeno znači da se od 1. Ožujka 2012.
Na sve isplaćene dividende i udjela u dobiti (neovisno u kojem razdoblju je dobit ostvarena) plaća predujam poreza na dohodak istodobno s isplatom, kao porez po odbitku po stopi od 12% uvećano za stopu prireza porezu na dohodak, a bez priznavanja osobnog odbitka iz čl. 36 Zakona o porezu na dohodak.
Međutim, odredbama čl. 10 t. 19 Zakona o porezu na dohodak propisano je da se porez na dohodak ne plaća na primitke u dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do ukupno 12.000,00 kn godišnje, ali umanjenje za neoporeziv dio primitaka do 12.000,00 kn, može se priznati tek na temelju podnesene godišnje porezne prijave kada se obavlja godišnji obračun porezna na dohodak.
Prema tome, tijekom poreznog razdoblja na isplaćenu dividendu, potrebno je obračunati predujam poreza na dohodak kao porez po odbitku po stopi od 12%, uvećano za stopu prireza poreza na dohodak, i to na ukupnu svotu isplaćene dividende i udjela u dobiti, dok se neoporezivi dio primitka do iznosa od 12.000,00 kn godišnje može iskoristiti tek podnošenjem godišnje porezne prijave.
Međutim, kako se porezna prijava ne mora podnijeti, već se podnosi dobrovoljno, potrebno je u istoj iskazati UKUPNO OSTVAREN DOHODAK u poreznom razdoblju, što može umjesto očekivanje razlika poreza na dohodak i prireza za povrat, po konačnom obračunu dovesti i do razlike poreza i prireza za dodatnu uplatu.
Utvrđivanje i podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak za 202. Za svakog je poreznog obveznika specifična.
Kako s za neke vrste dohodaka, plaćeni predujmovi tijekom godine smatraju i konačnim oporezivanjem, to je prije dobrovoljnog podnošenja porezne prijave, kada se u prijavi mora iskazati ukupan dohodak ostvaren u poreznom razdoblju, potrebno je napraviti izračun, je li se poreznom obvezniku isplati podnijeti poreznu prijavu ili ne.
VRLO ČESTO SE DOGAĐA DA KUMULIRANJEM UKUPNO OSTVARENIH DOHODATKA P OSVIM IZVORIMA IZ KOJIH SU PREDUJMOVI TIJEKOM GODINE PLAĆENI PO NIŽIM POREZNIMJ STOPAMA U GODIŠNJEM OBRAČUNU POTPADNU U VIŠI POREZNI RAZRED KADA PODNOŠENJE PRIJAVE IMA NEGATIVAN UČINAK TE SE UMJESTO OČEKIVANJE RAZLIKE ZA POVRAT POREZA OBIČNO UTVRDI RAZLIKA POREZA ZA DODATNU UPLATU.
Kako ni ministrica Pusić, a niti premijer Milanović o proizvodnji i tržišnoj utakmici nemaju baš neka znanja, čini se da će prehrambena industrija ponovno ostati nasukana. Politika bi izgleda opet mogla “ubiti” gospodarstvo.
HRVATSKA JE 18.ZEMLJA SVIJETA PO MOGUČNOSTI BANKROTA :