LATEST BOND ISSUES
Issues ISIN Coupon Volume End of placement Maturity date
Croatia, 2018, EUR XS0645940288 5.875% 750000000 30.06.2011 09.07.2018
Croatia, 2021 XS0607904264 6.375% 1500000000 16.03.2011 24.03.2021
Agrokor, 2016, EUR XS0471612076 10.0% 550000000 17.01.2011 07.12.2016
Croatia, 2020 XS0525827845 6.625% 1250000000 06.07.2010 14.07.2020
Croatia, 2019 XS0464257152 6.750% 1500000000 29.10.2009 05.11.2019
HBOR, 2012-2 XS0449738987 7.250% 250000000 28.08.2009 03.09.2012
Croatia, 2015 XS0431967230 6.50% 750000000 27.05.2009 05.01.2015
Zg Holding, 2017 XS0309688918 5.50% 300000000 03.07.2007 10.07.2017
HBOR, 2017 XS0305384124 5.0% 250000000 14.06.2007 14.06.2017
HBOR, 2016 XS0260606560 4.807% 150000000 11.07.2006 11.07.2016
Issuer’s rating:
Moody’s Investors Service Baa3/Stable Int. Scale (foreign curr) 19.11.2008
Moody’s Investors Service Ba3/Stable Int. Scale (loc. curr.) 19.11.2008
Standard & Poor’s BBB-/Negative Int. Scale (foreign curr.) 21.12.2010
Fitch Ratings BBB-/Negative Int. Scale (foreign curr.) 12.01.2010
Fitch Ratings BBB/Negative Int.l Scale (local curr.) 21.05.2009
Outstanding bond issues:
sovereign sector
3 issue(s) outstanding worth EUR 2 000 000 000
3 issue(s) outstanding worth USD 4 250 000 000
corporate sector
7 issue(s) outstanding worth EUR 1 810 000 000
link na credit rating history
http://www.cbonds.info/eng/ratings/history.phtml/params/form/historyOrg444/organisation_id/444
evo malo informacija. prvo su navedena posljednja izdanja naših obveznica. vidimo koliko gori drugu todoriću. zapravo, on je i izgorio, barem sudeći prema kamatnoj stopi ove tranše od 550 mil EUR. sve što je preko 5,85% dugoročno gledano je neodrživo, a samim time je već u junk kategoriji. naš se rejting nije mijenjao već neko vrijeme. a BBB- je zapravo posljednja instanca pred-junk rejtinga (lowest investment grade rating). a mi smo BBB-
dakle, sudeći prema svemu navedenome, mišljenja sam da se naš rejting neće mijenjati jer od toga NITKO ne bi imao koristi. mi ionako plešemo na koncu. topiti davljenika nikada nije polučilo dobre rezultate. a mi ionako NIKADA nismo imali pozitivne novčane tokove, od 91. tako da smo, oćeš-nećeš topljenici, ma kakve god prognoze davale rejting agencije. i ove ocjene koje sad stoje, su-nerealne.
milanović je neki dan u EU parlamentu dao neobično "obećanje" o poštivanju fiskalne odgovornosti o kojoj sada potpisuju sve članice EU osim češke i engleske. ako je to učinio poradi zadržavanja trenutnog rejtinga, onda mu svaka čast. jer bilo kakvo snižavanje hrvatskog rejtinga nas gura u provaliju. a mislim da je ova trenutna vlada jednako nesposobna kao i ona prošla. no ipak vidim da neki klinac pokušavaju, a sad koliko će biti uspješni, to ćemo tek vidjeti. ja nisam optimističan
a prije bi kupovao hrvatske nego li talijanske obveznice poput soroša..bolje su pokrivene imho
Imam par pitanja pa molim da upućeni u problematiku daju svoje mišljenje.
Radi se o zaduženju države obveznicama i cijeni s diskontom.
Pojašnjenje: Dakle, nominalna vrijednost obveznice je 100%, a nominalna kamatna stopa je 5%. Sad imamo situaciju da je cijena obveznice pala (radi smanjenja kreditnog rejtinga) na 80%, što znači da je prinos na tu obveznicu 5% / 80% = 6,25%.
Pitanje je: Po kojoj se cijeni sad država zadužuje? Dakle, pri izdanju milijun novih obveznica, koliko će dobiti za njih, 80% ili 100%? A zna se da će vratiti nominalni iznos.
Rok dospijeća nije bitan u ovom primjeru jer me zanima samo cijena po kojoj država prikuplja sredstva.
@ torpedo
ono što te zanima piše pod issue price
evo detalja agrokor obveznice:
http://www.cbonds.info/em/eng/emissions/emission.phtml/params/id/11745
državna obveznica:
http://www.cbonds.info/em/eng/emissions/emission.phtml/params/id/12871
ili hbor obveznica:
http://www.cbonds.info/em/eng/emissions/emission.phtml/params/id/11416
prinos i cijena obveznice jesu povezani, ali ne modalitetom kojeg navodiš. postotak prinosa u odnosu na nominalu je uvijek isti broj (u ovom slučaju 5%), bez obzira na to koliki je diskont na cijenu obveznice na tržištu
obveznica zagrebačkog holdinga
http://www.cbonds.info/em/eng/emissions/emission.phtml/params/id/12805
Imam par pitanja pa molim da upućeni u problematiku daju svoje mišljenje.
Radi se o zaduženju države obveznicama i cijeni s diskontom.
Pojašnjenje: Dakle, nominalna vrijednost obveznice je 100%, a nominalna kamatna stopa je 5%. Sad imamo situaciju da je cijena obveznice pala (radi smanjenja kreditnog rejtinga) na 80%, što znači da je prinos na tu obveznicu 5% / 80% = 6,25%.
Pitanje je: Po kojoj se cijeni sad država zadužuje? Dakle, pri izdanju milijun novih obveznica, koliko će dobiti za njih, 80% ili 100%? A zna se da će vratiti nominalni iznos.
Rok dospijeća nije bitan u ovom primjeru jer me zanima samo cijena po kojoj država prikuplja sredstva.
Ako je cijena obveznice 80 onda je prinos 25%.
U tvom primjeru država dobije 100% iznosa koji izdaje uz kamatu(kupon) od 25%.
Kamata je nakanada za troškove i rizik od ne vraćanja nominalnog iznosa.
Ekipo,
buduci da postoji neka mogućnost da obveznice RH dobiju status junka, zanima nas vaše mišljenje o tome, odnosno potencijalne reperkusije na opće stanje u državi, zaposlenost, ulaganja …
Kako bi to država mogla izbjeći i sve ostalo što vam pada na pamet vezano uz naziv teme.
Hvala
Po meni su državne obveznice većine zemalja smeće jer ni jedna država nemože vratiti svoje dugove bez novg zaduživanja.
Vlade se obično zadužuji samo da bi se održale na vlasti a vrlo rijetko za neke kapitalne projekte ili razvoj. Kad više nebude kupaca takvih obveznica dugovi će se i tako otpisati ili će doći do "štampanja" novog novca i inflacije pa će to i tako maca pojesti.
Nitko nema prava zaduživati buduće generacije a većina upravo to radi, pa zašto bih onda buduće genaracije to morale vraćati.
Tome i tako jednom mora doći kraj, po meni što prije to bolje.
Važno je samo koliko će se tko brzo moći prilagoditi novim okolnostima. Onaj tko je u stanju proizvoditi tu neće imati nikakvih problema a onaj tko nije moraće načiti.
Lijep pozdrav !
vidimo koliko gori drugu todoriću. zapravo, on je i izgorio, barem sudeći prema kamatnoj stopi ove tranše od 550 mil EUR. sve što je preko 5,85% dugoročno gledano je neodrživo, a samim time je već u junk kategoriji.
Zašto mu gori pod nogama, ima vrlo zdrave pokazatelje koji se konstanto poboljšavaju.
ROE i ROA za KNZM, LEDO i JMNC su vrlo zdrave, a to je 60% Agrokora.
Pikovi i BLJE su u investicijskim ciklusima, a TISK i ZVZD su slabe točke.
Imam par pitanja pa molim da upućeni u problematiku daju svoje mišljenje.
Radi se o zaduženju države obveznicama i cijeni s diskontom.
Pojašnjenje: Dakle, nominalna vrijednost obveznice je 100%, a nominalna kamatna stopa je 5%. Sad imamo situaciju da je cijena obveznice pala (radi smanjenja kreditnog rejtinga) na 80%, što znači da je prinos na tu obveznicu 5% / 80% = 6,25%.
Pitanje je: Po kojoj se cijeni sad država zadužuje? Dakle, pri izdanju milijun novih obveznica, koliko će dobiti za njih, 80% ili 100%? A zna se da će vratiti nominalni iznos.
Rok dospijeća nije bitan u ovom primjeru jer me zanima samo cijena po kojoj država prikuplja sredstva.
Ako je cijena obveznice 80 onda je prinos 25%.
U tvom primjeru država dobije 100% iznosa koji izdaje uz kamatu(kupon) od 25%.
Kamata je nakanada za troškove i rizik od ne vraćanja nominalnog iznosa.
[/quote]
a svašta i ti nadrobiš u tri reda
@ torpedo
ono što te zanima piše pod issue price
evo detalja agrokor obveznice:
http://www.cbonds.info/em/eng/emissions/emission.phtml/params/id/11745
državna obveznica:
http://www.cbonds.info/em/eng/emissions/emission.phtml/params/id/12871
ili hbor obveznica:
http://www.cbonds.info/em/eng/emissions/emission.phtml/params/id/11416
prinos i cijena obveznice jesu povezani, ali ne modalitetom kojeg navodiš. postotak prinosa u odnosu na nominalu je uvijek isti broj (u ovom slučaju 5%), bez obzira na to koliki je diskont na cijenu obveznice na tržištu
Hvala.
Znači zadužuju se po cijeni pod issue price? Kod zaduživanja plaćaju npr. kuponsku stopu od recimo 5% ali kako je cijena pala prinos je mnogo veći, tako da oni dobivaju manju vrijednost od nominalnog iznosa. Ako je emisija nominalnog iznosa milijun USD a cijena (issue price 89.55) dobit će se 895.500,00 USD. Ako sam dobro skontao! A ne kako kaže kolega Antiša? Opet je nešto pobrkao [lol] .
vidimo koliko gori drugu todoriću. zapravo, on je i izgorio, barem sudeći prema kamatnoj stopi ove tranše od 550 mil EUR. sve što je preko 5,85% dugoročno gledano je neodrživo, a samim time je već u junk kategoriji.
Zašto mu gori pod nogama, ima vrlo zdrave pokazatelje koji se konstanto poboljšavaju.
ROE i ROA za KNZM, LEDO i JMNC su vrlo zdrave, a to je 60% Agrokora.
Pikovi i BLJE su u investicijskim ciklusima, a TISK i ZVZD su slabe točke.
[/quote]
Po čemu je to ZVZD loša točka povećanje prihoda i dobit po većim stopama od Leda a cijena LEDA duplo veća a znamo da su te dvije dionice bile rame uz rame zašto je sada LEDO duplo skuplji to se i ja pitam…………….
Po profitabilnosti, cijena dionice nema veze s ovom raspravom.
Po profitabilnosti, cijena dionice nema veze s ovom raspravom.
Ne bih ja rekao da je loša točka ako prihodi i dobit raste, nije profitabilna kao LEDO ali po meni sasvim ok firma.
Trenutno najveći nalog na kupnji je moj [rolleyes]