ovo su odbitne stavke u računanju osnovice za rast plasmana (znaći aktiva-ovo dolje)

− gotovinu
− depozite kod Hrvatske narodne banke
− blagajničke zapise Hrvatske narodne banke
− kredite bankama (domaćim i stranim) i depozite kod banaka (domaćih i
stranih)
− ostala potraživanja od nerezidenata
− vrijednosne papire Republike Hrvatske i republičkih fondova
− kredite odobrene Republici Hrvatskoj i republičkim fondovima
− materijalnu imovinu (umanjenu za amortizaciju)
− plasmane odobrene iz sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvitak
− ostale oblike izloženosti prema Republici Hrvatskoj i republičkim fondovima.

Po meni je osnovni problem što je ovo tipična uravnilovka u kojoj se bankama jako smanjuje manevarski prostor…
uglavnom osim obveznica RH (a baš me interesira tko je upisao u londonu obveznice ZGHa) i kredita za ceste…sve ide u rast plasmana
na žalost ovaka mjera će na kraju loše utjecati na razvoj bankarstav u nas, a taman smo dobro krenuli…
da se razumijemo nisam ja protiv zaustavljanja rasta plasmana, ali ova je mjera mogla imati puno bolje rezultate da su se kao odbitne stavke priznale:
1. svaka dokapitalizacija uplaćena u novcu
2. razlika između zaprimljenih kunskih depozita i odobrenih kunskih kredita u skladu s ročnošću (ako je pozitivna onda je to odbitna stavka, a ako je negativna onda se pribraja osnovici)

Ovako je kako sam već rekao pitanje koliko je isplativo bankama privlaćiti nove depozite te raditi dokapitalizacije (čime se učvršćuje kapital i stabilnost banke).
Ono što će sigurno banke skužiti u bliskoj budućnosti je da će im biti profitabilno ulagati u nekretnine…a što znaći da će otkupljivati prostore u kojima se nalaze i kupovati nekretnine do 40% jamstvenog kapitala jer će si time direktno smanjivati osnovicu za obračun…pitanje je da li to želimo
normalno bankama će biti interesantno šopati državu s lovom, a pitanje je koliko nam je u cilju bilo napraviti takvo nešto…

Izvrstan prijedlog !!!

Možda se možeš uključiti u diskusiju na http://www.poslovni.hr/Forum/Thread.aspx?ThreadID=2206&pg=1 ?

Rast standarda nije dobro financirati dugom u tolikoj mjeri kao kod nas. Rast konkurentnosti proizvodnje i rješavanje strukturnih problema jest potrebno financirati dugom. No 50% kredita ide u nekretnine, to nije normanlo. Svi sanjaju da će zaradit na porastu vrijednosti nekretnine ili živit od rente. Statistike kažu da investicije rastu, no investicije u što (tu se postavlja pitanje efikasnosti). Nije isto kupit novi poslovni prostor (radi zarade na njemu ili renti, a isti ne utječe na povećanje CF-a iz redovne djelatnosti) ili kupit novi stroj. Praksa govori da pravih investicija u proizvodnju baš i nema. Većina kredita ide u nekretnine i obrtna sredstva(ovo zadnje je djelomično i zbog nelikvidnosti, no glavni razlog je na sreću ipak rast prihoda firmi). No velik dio rasta prihoda je baziran opet na rastu kredita stanovništvu i tu je problem.

Beholderu, pa Rohatinskom nije problem zaduženost banaka direktno, već enorman rast plasmana. Prvo je udarao po pasivi i sad kad to više ne djeluje, sad udara direktno na aktivu, što banke naravno najviše boli. Slažem se da to nije baš lijep način obuzdavanja rasta, no očito da drugačije ne ide.
Rohatinskom je glavni problem šopanje gospodarstva s kreditima za koje postoji realna mogućnost da ih neće moći vratiti ukoliko dođe do promjene trenda. Nije njemu problem pasiva banaka, već aktiva koja može uzrokovati značajne rezervacije, nakon toga nelikvidnost banaka i kolaps (pogledajte što se dogodilo Hippu, nije mali broj banaka pao na nekretninama, nemojte bit 100% uvjereni da je nekretnina sveta krava). Prvo je djelovao posredno preko pasive, a sad direktno i to je to. Otplata većine stambenih kredita je tek počela, vidjet ćemo poslije 2012 kako će to ići.
Ulaganje u nekretnine je profitabilno samo u određenim segmentima nekretninskog tržišta i pitanje je da li su ti segmenti u hr dovoljno veliki da upiju kapital koji banke imaju.

nisam ni rekao da je problem pasiva…ali ova je mjera direktan udarac i na pasivu, jer što će banci nova sredstva ako ih nema gdje plasirati????

rast plasmana od 12% optimalan je jedino uz porast sredstava (depozita i dokapitalizacije) od 12%…inaće će im gotovina dangubiti u blagajni…

nikada ne možeš odvojiti aktivu od pasive…one se zajedno gledaju jer promjena na jednoj strani najčešće iziskuje promjenu na drugoj…a ovom mjerom su uglavnom replasiranja unutar imovine onemogućena (nema potrebe efekt je uvije isti)

griješiš jer je jako bitno kakva je kvaliteta sredstava…kapital je na primjer sigurnost za sve štediše banke da u slućaju belaja mogu doći do svojih novaca…ako je isplaćen u novcu to je sviježi i kvalitetan izvor…također su i depoziti građana (oročeni) kvalitetan izvor…ali da se vratimo na moj prvi post tu…
što će se desiti…banke kada dosegnu rast propisani rast plasmana, više neće biti zainteresirane za primanje sredstava…pa će raditi što? usmjeravati će novac svojih komitenata u svoje fondove…kako? nudeći im akcije (nema ulazne naknade, dobiš čokoladu i balončić i sl…)
zato mislim da će u dogledno vrijeme biti destimulirana štednja, a lova usmjerena prema fondovima…

Kako bi bilo “rizikom korigirane” plasmane ograničiti multiplikatorom depozita?

Što ako banka nema fondove poput Jadranske ili Slatinske?

Oporezivanje kreditnih plasmana (članak mr.sc. Tomislav Petrova od 19.2.2007.)

Podsjetimo se da je uz lanjski rast kreditnih plasmana banaka od 23 posto udio vanjskog duga u bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske uvećan sa 82,5 na 85 posto. Udio deficita tekućeg računa platne bilance u bruto domaćem proizvodu prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke povećao se na 7,7 posto.

Ako je cilj Hrvatske narodne banke zaustavljanje rasta deficita platne bilance i rasta udjela inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske, postavlja se pitanje je li Hrvatska narodna banka mogla propisati gornju granicu na stopu rasta inozemne pasive od 10 posto, umjesto oporezivanja kreditnih plasmana privatnom sektoru iznad stope rasta od 12 posto kroz obvezni upis blagajničkih zapisa? Kako oporezivanje kreditnih plasmana privatnom sektoru iznad stope rasta kreditnih plasmana od 12 posto prije svega ugrožava male domaće banke, postavlja se pitanje radi li Hrvatska narodna banka u interesu Hrvatskog gospodarstva?

Ako se podsjetimo da je predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka nedavno izjavio da u razvijenom svijetu ne mogu opstati banke koje žive samo od prikupljanja depozita i stvaraju prihode isključivo od kreditnih plasmana te da stoga svim bankama koje raspolažu sa manje od 40 milijardi eura tržišne kapitalizacije prijeti preuzimanje, jasno je da će male domaće banke i dalje biti cilj preuzimanja od strane većih banaka.

Svaki Hrvat dužan je bankama 3000 eura

http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2007,7,5,hrvati_krediti,80981.jl

Lažu majku im njihovu, JA NISAM DUŽAN NIKOME NIŠTA!!!!![smiley1]

Ni ja nisam duzan nikom nis kao osoba. Kao firma ee ima tu 2 leasinga [smiley2]