1. Restrikcije HNB-a se direktno ugrađuju u manju očekivanu dobit banaka, a time izravno uzrokuju nižu cijenu dionica banaka.
2. Koliki je intenzitet pritiska restrikcija HNB-a na rast kamatnjaka i time posredno na multiplikator, a putem njega na nižu cijenu svih dionica na domaćem tržištu kapitala? Kako će se rast kamatnjaka ostvariti na prinos mirovinskih fondova i time izravno utjecati na naše buduće mirovine?
3. Ima li netko SWOT analizu kakva inače prethodi ovako značajnim odlukama? Ili ih nema ni HNB? Mene najviše zanima slovo T, prijeti li HNB stabilnosti financijskog sustava? Je li prijetnja dužničke krize tolika da ju je potrebno otklanjati stvaranjem drugih prijetnji?

Pozivam kolege na otvorenu akademsku raspravu o monetarnoj politici i njenom utjecaju na tržište kapitala.
http://www.poslovni.hr/Content/Article.aspx?id=47166

a kako će ovo utjecati na CROBEX? [smiley2]

ODBOR ZA UVRŠTENJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA
Zagebačka burza d.d, Zagreb, Ivana Lučića 2a
?? (01) 46 86 800 ili 46 86 810 • ?? (01) 46 77 680 ili 46 77 926 • Internet: http://www.zse.hr/
Odbor za uvrštenje donio je na svojoj sjednici dana 3. srpnja 2007. godine sljedeću
ODLUKU
1. Ukida se uvrštenje u Službeno tržište obveznica Ministarstva financija Republike Hrvatske u
iznosu od EUR 400 milijuna s godišnjom kamatnom stopom od 3,875 % i dospijećem 7.
srpnja 2007. godine (ISIN: HRRHMFO077A6, oznaka: RHMF-O-077A), radi dospjeća.
2. Zadnji dan trgovine predmetnom obveznicom biti će dana 3. srpnja 2007. godine.
3. Ova odluka stupa na snagu 3. srpnja 2007. godine.
Obrazloženje:
U Službeno tržište uvrštena je obveznica Ministarstva financija Republike Hrvatske u iznosu od
EUR 400 milijuna s dospijećem 7. srpnja 2007. Imajući u vidu datum dospjeća obveznice, kao i
obvezu izvršenja namire vrijednosnih papira u roku od 4 dana od dana transakcije na
Zagrebačkoj burzi d.d., Odbor za uvrštenje vrijednosnih papira odlučio je kako je navedeno.

ja mislim da će efekt ove mjere biti pozitivan za tržište kapitala jer će u konačnici doći od destimuliranja klasične štednje…

što se tiče odnosa HNB – banke … koliko sam ja ovako laički mogao primjetiti, banke se dižu an sve četiri na svaku mjeru HNBa i prijete se rastom kamata i ostalim. od rasta kamata još ništa ozbiljno, a i onda dođe prvi kvartal i banke pokažu velik porast dobiti. pih!

Ima jedan stvar koja se zaboravlja oko svih tih mjera. Sve “naše” veće banke nisu naše. I do novca dolaze posuđujući ih od svojih majki ili maćeha izvana. Ovim mjerama banke će biti prisiljene obavljati dokapitalizacije kako bi došle do novca ( na koji neće plaćati kamatu) ili će 50% posuđenog novca morati deponirati kod HNB-a, a istovremeno plaćati kamatu na 100%. Što bi to značilo za dioničare (ovisni o načino dokapitalizacije) zaključite sami.

a ostaju im i kunski krediti ako sam dobro shvatio. u svakom slučaju, krediti i dalje rastu.

Podsjećam na svoj post na Forumu iz veljače:

“Utjecaj dokapitalizacija banaka će zasigurno imati utjecaj na jačanje kune prema euru ili će barem stvoriti snažan aprecijacijski pritisak na HRK (valutni rizik). Kako se istovremeno očekuje nastavak rasta dugoročnih kamatnih stopa (kamatni rizik), program hrvatske izvozne ofenzive gubi uporište.

Monetarna politika je oruđe središnje banke i vlade u upravljanju ponudom novca u cilju obuzdavanja inflacije ili ostvarivanja ekonomskog rasta povećavanjem zaposlenosti. Monetarna politika uključuje promjenu kamatnih stopa putem operacija na tržištu novca ili postavljanja zahtijeva za pričuvama. Monetarna politika može biti orijentirana na povećavanje ponude novca u cilju snižavanja kamatnih stopa i smanjivanja nezaposlenosti ili može biti orijentirana na smanjivanje ponude novca u cilju povećavanja kamatnih stopa i obuzdavanja inflacije. Ovdje moram napomenuti da aprecijacija kune pogoduje putem kredita sa valutnom klauzolom već zaduženom stanovništvu. Odluka je u domeni ekonomske politike.”

Kolega cekotunjo, iz priložene rasprave slijedi smanjena očekivana dobit izvoznika i pad cijena njihovih dionica. Kao i nastavak rasta deficita tekućih transakcija platne bilance. Ima li netko argument je li korist veća od uzrokovane štete?

Ako dionice padaju, a kamatnjak na oročene depozite raste? [smiley1]

Rohatinskog i hnb cijenim i dajem podršku većini njegovih odluka. Od politike tečaja, pa do rastriktivnih mjera prema bankama. Hrvatska zbog približavanja eu (sređeniji pravni sustav…) za matice domaćih banaka postaje manje rizična i samim time poželjnija za plasman novca uz i dalje višu cijenu nego vani. Banke sukladno tome nastupaju sve agresivnije nudeći svoje proizvode, kako bi zauzele što bolje tržišne pozicije i naravno ostvarile što veće profite. Dobar dio rasta BDP-a posljedica je izravno agresivne politike banaka, odnosno pucanja stanovništva kreditima. To je umjetno dizanje standarda. BDP=C+I+G+E-U. Enormnim rastom kredita stanovništvu raste C, paralelno raste i G, efikasnost investicija (I) koje također rastu na krilima kredita je vrlo upitna, E-U je tradicionalno katastrofalan. Postavlja se pitanje što kad se ispuca kreditna sposobnost građana koji su u ovoj priči lokomotiva čije gorivo su krediti, a ne rast plaća. Eto ovo je glavni razlog zbog kojeg Rohatinski povlači navedene mjere. Ne tvrdim da industrijska proizvodnja ne raste, već je rast kredita nesrazmjerno velik u odnosu na rast proizvodnje.
Komentar:
1. Profiti banaka su enormni, 20% neto dobit!!!. Slažem se da će profiti usljed mjera hnba padati i uzrokovati nižu cijenu dionica. Pitanje je samo kada će se to dogoditi, jer objektivno kreditna sposobnost hrvata nije još ni blizu ispucana, koliko god se nama činilo da je (samo Rohatinski očito razmišlja na dulji rok od 3 godine). Mi smo još uvijek nezasićeno tržište za bankarske proizvode ima tu još prostora, no bit će i suza sve više kad počnu ovrhe, za 5-7 godina, i to je razdoblje kada će profiti banaka padati prvenstveno zbog rezervacija, a mjere hnba djeluju već sada no to se kompenzira povećanjem obujma poslovanja (krediti nisu jedini bankovni posao, naknade rastu…).
2. Očito da rasta kamatnjaka nema upravo zbog ogromnih profita koje banke ostvaruju (smanjuju kamatnu maržu, no to kratkoročno kompenziraju povećanjem količine kredita, što se očituje i u rastu naknada). Da li će ga biti, ne znam. Glede utjecaja kamatnjaka na cijenu ostalih dionica, držim da hr još uvijek nije dovoljno razvijeno tržište da bi rast kamatnjaka utjecao na cijene dionica kao npr. u sadu. Mirovinski fondovi, to je za mene toliko daleka budućnost da ni ne razmišljam o tome (osobno ne vjerujem u mirovinu koju će mi osigurati država).
3. Da li imaju swot analizu ne znam. Hnb nije prijetnja stabilnosti financijskog sustava, već su veća prijetnja komercijalne banke. Za sada nema bojazni od dužničke krize, a ostale prijetnje su konstrukcija bankarskog lobija. Neka si samo pogledaju svoj godišnji neto profit, mislim da dalje nije potrebno komentirati. Još jednom naglašavam da je stanje u hr dobo, no što će biti kad se okrene trend, što će biti kad se tržište sasiti sa stanovima, što će biti ka se kreditna sposobnost građana ispuca? O tome bankari ne razmišljaju jer će kapital preseliti u neku drugu Hrvatsku.

Martingale, hr je vrlo malo tržište. Ti učiš iz strane literature, koja je prilagođena velikim tržištima kao SADNa malom tržištu kao hr, većina tih stvari je jednostavno neprimjenjiva, zato jer: tržišta kapitala (koliko ima dionica sa free floatom većim od 40%) i rada vrlo slabo funkcioniraju, nemamo ni približno dobre sustave prikupljanja informacija kao npr. SAD, pravni sustav se poboljšava no idalje je loš… Ovo nabrajanje može ići u nedogled.
Kad smo npr. kod monetarne politike u SAD-u FED ponudu novca regulira kamatnjakom, dok u hr kamatnjak HNBa gotovo da i nema veze sa ponudom novca, već se ponuda novca regulira kupnjom i prodajom deviza. Upravo ovakvi primjeri su razlog zašto većina zapadnih teorija pada u vodu na malim tržištima kao hr. Na našem tržištu su još uvijek (na žalost) najbitnije veze i poznanstv

@Maringale

novac ide iz dionica u depozite ili obveznice…
samo problem je što će ti oročeni depoziti jer ako rastu po stopi od većoj od 12% ( anemojmo zaboraviti da se u ponedjeljak oslobađa dodatnih 3 mlrd kn iz obveznica, moj post gore)…onda prikupljena sredstva postaju teret banci jer će na njih plaćati kamatu x,xx% a moći će uložiti samo pola tog novca u kredite zbog upisa BZa (i manje zbog drugih odredbi)…
što konkretno znaći da banka može:
1. povećati kamatu na kredite ili
2. smanjiti kamatu na oročenu štednju…zato sam rekao da će se destimulirati klasična štednja…
dokapitalizacija isto spada u tu kategoriju, smanjiti će se ROE

Drugim rijecima, ograniciti rast plasmana bankama nije najbolji potez? Banke mozda mogu naci novac na domacem trzistu, a ovako su ih lupili…

Uostalom, ja sam dojma da je ovo sa zaduzenjem samo simptom dubljeg problema. Izvoz je katastofalno los. Uopce me taj vanjski dug ne bi brinuo da izvoz funkcionira.

Na našem tržištu sve sami insideri… Podržavam većinu toga što si rekao. Gotovo sve. Nisam siguran jedino što smatraš pod

1. S
2. W
3. O
4. T

Možeš li napisati isti post u obliku SWOT strukture?

Zanimljiv je tekst Je li gospodarski rast od 7 posto uspjeh? Pogledaj ga.

http://www.kapital-plus.net/index.php?Vijesti&prikaz=vijest&id=987