Radnici građevinske tvrtke Hidroelektre niskogradnje, koji su u ponedjeljak na gradilištu mosta Drava počeli štrajk jer im tvrtka duguje dva posljednja minimalca, u srijedu su se ipak vratili na svoja radna mjesta.
Evo, otvoren put do 10 kuna:
Izvisili 100 mil. kn
Ništa od projekta Šumetlica
Hidroelektra niskogradnja nadala se da će je iz problema izvući gradnja brane i pratećeg sadržaja prve faze akumulacije Šumetlica pokraj Pakraca, projekt težak više od 100 mil. kn koji financiraju Hrvatske vode. Iako je dobivanje tog posla bilo vrlo izgledno, čini se da od toga neće biti ništa. “Ne znam što je bilo sa Šumetlicom i zašto nismo dobili taj posao, za koji je Hidorelektra zapravo i stvorena”, kaže Milivoj Binički, direktor sektora za ljudske resurse i opće poslove.
Zaista previše apstrahirate stvari. Prema ovome kriteriju koji ste naveli neke od najboljih firmi na ZSE bi završile u predstečaju.[/quote]
Zašto mislite da neće? Ja ovo "apstrahiram" otkako je HDEL bio na 100. DAjte navedite te ostale perjanice, čisto da vidimo kada će početi klonuće.
[/quote]
Idemo redom, abecednim…
ARNT (krat.ob. 3,6 puta veće)
ADPL (krat.ob. 1,5 puta veće)
ATPL (krat.ob. 1,4 puta veće)
BLJE (krat.ob. 1,2 puta veće)
DDJH (krat.ob. 1,1 puta veće)
INA (krat.ob. 1,2 puta veće)
JDPL (krat.ob. 1,1 puta veće)
MAIS (krat.ob. 45,3 puta veće)
PTKM (krat.ob. 1,3 puta veće)
ULPL (krat.ob. 1,8 puta veće)
VPIK (krat.ob. 2,3 puta veće)
promotrimo građevinare:
VDKT (krat.ob. 1,4 puta veće)
HDEL (krat.ob. 1,4 puta veće)
THNK (krat.ob. 0,9 krat.im)
IGH (krat.ob. 1,1 puta veće)
INGR (krat.ob. 2,1 puta veće)
Iznio sam samo neke dionice kojima se redovito trguje, a koje bi prema vašem kriteriju trebale uskoro biti u predstečajnom postupku. One manje likvidne nema smisla navoditi jer bi barem polovica njih zadovoljavale kriterij. Naravno da među navedenima ima i onih koje će završiti u predstečaju, ima i onih koje već i jesu. Ali s druge strane većina ih sigurno neće u predstečaj, pogledajte primjerice da Maistra ima kratkoročne obveze čak 45 puta veće od kratkoročne imovine (općenito, gotovo sva turistička poduzeća imaju kratkoročne obveze veće od kratkotrajne imovine ili tu negdje, a to je zato što im se većina imovine vodi kao dugotrajna). Situacija s građevinarima i brodarima je vrlo slična. Ono što sam vam više puta rekao je da ne možete kratkoročne obveze gledati nezavisno od prihoda kojima se te obveze servisiraju. Ovo što vi navodite može biti jedan određeni filter nakon čega treba situaciju promotriti detaljnije ali ništa više od toga.
ddjh – dokap
ptkm – ili niža cijena plina ili predstečaj
mais, arnt, vpik, blje – većinski vlasnici daju pare
brodari mogu prodati brod ako usfali love, što često rade
građevinari – svi redom idu u predstečaj. Jedina mogućnost da izbjegnu predstečaj je ta da Lalovac nakon Linića ukine predstečaj. [emo_smijeh]
I to što gro firmi u RH pati od nelikvidnost ne znači da nelikvidnost nije gadna, već da su firme u očajnom stanju.
Postoje tri mogućnosti:
1) kredit
2) dokap
3) ps nagodba
i to tim redoslijedom.
ddjh – dokap
ptkm – ili niža cijena plina ili predstečaj
mais, arnt, vpik, blje – većinski vlasnici daju pare
brodari mogu prodati brod ako usfali love, što često rade
građevinari – svi redom idu u predstečaj. Jedina mogućnost da izbjegnu predstečaj je ta da Lalovac nakon Linića ukine predstečaj. [emo_smijeh]
I to što gro firmi u RH pati od nelikvidnost ne znači da nelikvidnost nije gadna, već da su firme u očajnom stanju.
Postoje tri mogućnosti:
1) kredit
2) dokap
3) ps nagodba
i to tim redoslijedom.
Ovo je toliko općenito i ispod vašeg nivoa da je skoro i bez veze komentirati. Pa naravno da postoje te tri mogućnosti i da se sve vrti oko toga. A uz te tri imate i četvrtu, a to je poslovanje s dobiti jer se obveze po kreditima vraćaju iz poslovanja. ADPL, MAIS, ARNT, ATPL, svi oni kreditne obveze vraćaju tako što ostvaruju prihode koji su veći od rashoda.
Pretpostavka oporavka HDEL i uostalom bilo koje tvrtke je da počne ostvarivati dobit. U protivnom, naravno da je stečaj jedina opcija. HDEL je prošle godine po osnovi kamata na dug platila 4,3 mil kn. To je s obzirom na prihode koji su bili gotovo 500 mil kn zanemarivo, odnosno dokaz da HDEL nije prezadužena. U ukupnom iskazanom gubitku, to iznosi samo 7,5 %.
Osnovni problem HDEL, dakle, nije dug nego loše poslovanje, loše ugovaranje poslova i očita nepripremljenost (vjerojatno ogroman višak radnika i zastarjela oprema i strojevi) na situaciju u kojoj će doći do smanjenja državnih investicija u infrastrukturu. Predstečajna nagodba bi vjerojatno riješila pitanje duga, odnosno svela ga na nešto manje veličine čime bi HDEL godišnje uspjela uštediti samo 2 ili 3 mil kn. Tih nekoliko mil kn ne znači ništa pa samim time i predstečajna nagodba nema nikakvog smisla. Ono što ima smisla je dokapitalizacija i ubrizgavanje svježeg novca čime bi se omogućilo restrukturiranje tvrtke otpuštanjem i zbrinjavanjem viška radnika, nabavkom novih, efikasnijih strojeva i opreme čime bi se uspjeli drastično smanjiti rashodi budućeg razdoblja.
“Očekujemo da ćemo do kraja tjedna isplatiti minimalce za svih 1200 radnika Hidroelektre”, kaže Binički. Neisplata minimalca vrhunac je krize nekoć velike tvrtke koja je u najboljim danima 80-ih godina zapošljavala i do 16.000 ljudi gradeći velike hidrocentrale na po svijetu.
Jednom rjecju pusiona. Otisli direktori,a dosli sposobni manageri i u dvajst godina po drumskim putevima pogubili 15 iljada radnika. Cestitke sposobnom managementu. Samo naprijed. Idemo dalje.
I……… Molimo Fortunu da se okrene HDEL [emo_naivan], ili …. što??? Fortunoooooooo
oni nemaju za plaće ljudima ,mislim da neće biti razgovora o dividendi narednih godina 😉
Ja sam prodao kad je Žarko Čikara otišao u penziju, takvog direktora nema niti će ga bit.
g. NevenS
Koliko vrjedi tvrtka koja ima stare, neproduktivne stojeve, bez posla i bez najkvalitetnijih radnika? Sigurno da ovi koji znaju će otići gdje će moći raditi s produktivnim strojevima i gdje ima posla. HDEL piše da ima 177mKn materijalne imovine. Sigurno da ta imovina ne vrjedi toliko ako je neproduktivna, ako se prodaje tko će ju kupiti ako ničem ne služi ili ako je primjena preskupa tj. nekonkurentna? Ista/slična priča je bila na IGH kad se dionica kretala oko 800-900 kn. Što je uslijedilo je poznato. Pa danas je teško dobiti posao u građevini i kod konkurentnih tvrtki a kamoli kod nekog tko neće imati niti ljude niti ima opremu za izvođenje po konkurentnoj cijeni. Plus toga sada je EU na sceni pa imate konkurenciju i izvana. Što Vam vrjedi ako tvrtka nema dugova ako nema posla ili ako ga ne može dobiti.
najveci problem HDEL- a je taj sto se njihovo poslovanje oslanjalo na drzavu kako je i ista u problemima obujam poslova se znatno smanjio ili ih i nema kad kupujem barem ja moram barem na kratko vidjeti sta ce biti ne jucer,ne dans nego sutra