Odlična vijest jer je on jedini prodavač. Ovo što mu je ostalo,ako nastavi se može pojesti u jednom danu. Trenutna vrijednost HDEL-a 623.881*104= 64 883 624 kune, i to za jednog od dva zdrava građevinca
Ajde da i taj konačno izađe, nakon njega nema više kočničara a da čitava HDEL vrijesi kao jedna srednja sportska dvorana je van svake pameti.
U volumenu od 6000 dionica on prodao 1778, s obzirom na prijasnju nelikvidnost HDELa mislio sam da je on prodao bar 3-4000 taj dan…
A dobro neka proda covjek vec jednom pa da idemo dalje.
HaoRen
Što će biti sa HDEL nakon 01.07.,kakve su procjene s obzirom na sadašnje stanje i nove okolnosti u kojima će se naći firma.
Šta će biti sutra ne znamo ali da je danas ranije počelo skupljenje možemo lijepo vidjeti jelda.
Šta će biti sutra ne znamo ali da je danas ranije počelo skupljenje možemo lijepo vidjeti jelda.
više izgleda kao navlačenje da se cijena malo digne pred iskrcaj….oprez!
HaoRen
Što će biti sa HDEL nakon 01.07.,kakve su procjene s obzirom na sadašnje stanje i nove okolnosti u kojima će se naći firma.
Zašto stalno mantraš o 1.7.2013. ne razumijem tvoju ulogu ovdje? Pišeš hipotetski, pun si negativnosti a pozitivne strane marginaliziraš itd.
Šta će biti sutra ne znamo ali da je danas ranije počelo skupljenje možemo lijepo vidjeti jelda.
više izgleda kao navlačenje da se cijena malo digne pred iskrcaj….oprez!
[/quote]
Tako je svaki dan kolega nema tu navlačenja
ja bih isto volio da mi netko objasni taj 1.7. Mislim, dosta se spominje taj magicni datum i nove okolnosti, pa slucaj slovenije… ali meni i dalje nije jasno. 1. Sto se to tocno mijenja u odnosu na zadnjih x godina prije pristupanja, 2. po kojim kriterijima postoji slicnost slovenije i hrvatske. Ovo pitam ozbiljno jer nigdje nisam naisao na neki analiticki clanak koji bi mi to objasnio, sve se svodi na obrazac nece biti sira, vrhnja, jao si ga nama…
ja bih isto volio da mi netko objasni taj 1.7. Mislim, dosta se spominje taj magicni datum i nove okolnosti, pa slucaj slovenije… ali meni i dalje nije jasno. 1. Sto se to tocno mijenja u odnosu na zadnjih x godina prije pristupanja, 2. po kojim kriterijima postoji slicnost slovenije i hrvatske. Ovo pitam ozbiljno jer nigdje nisam naisao na neki analiticki clanak koji bi mi to objasnio, sve se svodi na obrazac nece biti sira, vrhnja, jao si ga nama…
Kolega ako strani građevinski divovi nakon 01.07. počmu preuzimati i ovo malo poslova što je ostalo, za naše građevinske firme koje su već destkovane može stavrno biti gadno.
Kolega ako strani građevinski divovi nakon 01.07. počmu preuzimati i ovo malo poslova što je ostalo, za naše građevinske firme koje su već destkovane može stavrno biti gadno.
ja sam mislio da gadnije od situacije u kojoj se sada nalazimo ne moze biti – sve velike firme su odavno prestale biti ekonomsko-razvojno pitanje i postale politicko-socijalno i to u situaciji kada nema investitora. no, sad za ozbiljno. ako se ne varam ti strani gradjevinari su vec dugo prisutni. nakon 1.7. bi valjda trebali biti jos prisutniji iz nekog razloga koji ne mozemo jasno identificirati. pri tome zanemarujemo vrlo vjerojatni porast investicija u infrastrukturu koje vec nekoliko godina gotovo i nema zahvaljujuci eu sufinanciranju (od lokalnih kanalizacija, vodovoda do zeljeznice, ovih i onih mostova, koridora) pa do novih pogona i trgovackih centara. Ako od svega toga stranci uzmu 70% meni se i dalje cini da je tih ostalih 30% bolje od sadasnje razine koja bi mogla biti oko 10% tog iznosa. Slovenci kazu da su ih dampali, pa su kasnije mijenjali ugovore (valjda nesto kao sada zracna luka zagreb, istarski ipsilon, behtel i ostali na drugim poslovima), ali to je klasicna prica koju smo i mi vec davno savladali. stoga, i dalje mi nije jasno zasto se treba plasiti 1.7. 2013, a da to vec nismo imali 2000.
Kolega deudata, lijepo ste pitali pa ćemo vam lijepo i pristojno odgovoriti:
Kao prvo imate pogrešan dojam, nije da se stalno spominje ulazak u EU i slovenski građevinari, nego to jedan te isti korisnik (cxy…) tisuću puta ponavlja jedan te isti post u kojemu spominje EU u negativnom kontekstu i navodi jednu jedinu vijest staru 4 godine u kojoj se spominju slovenski građevinari, pa korisnici koji ne obraćaju pažnju na autora takvih postova i starost njihovih referenci dobivaju dojam da puno ljudi o tome priča..Ne priča priča samo jedan jedini čovjek.
Sto se samog ulaska u EU tiče, kolega pokušava prenaglasiti činjenicu da ulazimo u zajedničko trzaste i da ce se i tvrtke iz EU moći kandidirati za poslove u RH , te pokušava stvoriti dojam da ce HR tvrtke izgubiti posao.
Kao prvo strane tvrtke su već od prije mogle raditi u HR, i radile su (npr Bechtel je gradio autoput !) tako da ulaska u EU oko toga neće ništa značajno promijeniti, one nisu smetale našim građevinarima do sada, a sumnjam da ce i od sada jer se ništa posebno neće promijeniti s ulaskom HR u EU. Ulaskom u EU i naše tvrtke ce se moći prijavljivati na natječaje vani, tako da ukoliko i neka firma uspije ući u HR trzaste, isto tako ec naše tvrtke moći poslovati vani pogotovo u SLoveniji,Madžarskoj, ali i BUgarskoj te RUmunjskoj. TAkođer ulazak u EU ja više vidim kao pozitivnu stvar za HR građevinare jer će početi stizati novac iz EU fondova, krenut će investicije što bi trebalo imati izravan utijecaj na rast prihoda naših građevinskih tvrtki.
Kao drugo , vijest koju non stop citira cxy je vijest iz 2009. godine, odnosno to je vijest iz doba kada je financijska kriza u svijetu bila na svom vrhuncu. U tom kontekstu treba shvatiti da los položaj slovenskih građevinara nije izravna posljedica ulaska Slovenije u EU nego je posljedica lošeg pravljanja tim tvrtkama prije početka financijske krize i prezaduženosti tih tvrtki, na sto ću se ponovno referirati u točki tri. Primjerice HR u doba kada je napisana vijest koju se sto puta pokušava citirati nije bila niti blizu članstva u EU, a opet to je bilo najteže doba za HR građevinu , sto opet potkrijepljuje tezu kako su u to doba građevinari, kako slovenski tako i hrvatski dosli u los položaj zbog globalne financijske krize, a ne kao izravna posljedica slovenskog ulaska u EU.
KAo treće, dobro vodena i kvalitetna kompanija nema straha od konkurencije, bez obzira na trzaste na kojem djelovala. AKO pogledate bilancu HDELa vidjet cete kako je ona nevjerojatno jaka, te kako je HDEL izuzetno malo zadužena tvrtka za razliku od većine ostalih HR građevinara sto dokazuje kvalitetu upravljanja ovom tvrtkom. Zbog izuzetnog malog duga ove kompanije HDEL je izbjegao najveću krizu i najveće probleme s kojima su se susrele tvrtke koju su se previse zadužile u “zlatno doba” poput INGR,IGH,DLKV i sličnih . TA kratkoročni dug HDELa prema bankama je 0 (nula !) kn, dugoročni svega nekih 20tak milijuna kuna..Probajte na ZSE naci nekog drugog građevinara s tako malim dugom prema bankama !
I posto sam već previse odužio s postom za kraj samo kratki osvrt na cxy-ovo konstantno ponavljanje malih prihoda u prvom kvartalu. AKo se dobro sjecate praktično do sredine 3. mjeseca ove godine Hrvatska je bila pod metrom snijega, non stop je padao skroz do Uskrsa. Može li se u takvim vremenskim uvijetima očekivati normalna realizacija građevinskih poslova koji se većinom naravno izvode vani? TO je kao da prigovarate LEDOu što je prodao premalo sladoleda dok je vani bilo -20 stupnjeva :). Očekujem da se veliki dio tih prihoda nadoknadi i bude vidljiv u sljedećim kvartalima.
Evo nadam se da sam bio od pomoći, ukoliko imate još nedoumica oko HDEL slobodno pitajte.