“Upoznaj malo bolje vlasničku strukturu,a medije pusti na miru”.

Pa dobro kad si ti već tako upoznat, zašto ne otkriješ i nama ostalima??????

mislim da je ova cijena još uvijek daleko ispod očekivane,zato budite strpljivi i ne prodajite ovu dionicu. Rijetko je koja dionica korigirana kao HIDRA tako da nam slijedi skori rast.Vlada se formira a sve političke prepreke rastu ove dionice polako nestaju.Slijede nam lijepa vremena….[thumbsup][thumbsup]

[proud]
sutra…[thumbsup]

Deset najbizarnijih razloga za gradnju Pelješkog mosta

>>> Objavljeno u tjedniku Business.hr 29. studenog 2007.

Bit će to svemogući most koji će povezivati gotovo cijelu Europu, miriti narode, povezivati ih, obogatiti lokalne stanovnike, naseliti Ruse na poluotok, a Bosanci i Hercegovci svakodnevno će prelaziti preko njega i putovati na posao i natrag svojim kućama u BiH…
To su samo neki od argumenata za taj megalomanski projekt koji se navode u studiji Ekonomski, prometni i demografski učinci izgradnje mosta Pelješac na gravitacijsko i šire područje, koja je zajednički projekt Ekonomskog fakulteta i Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, a naručilo ju je Ministarstvo prometa, mora, turizma i razvitka.

Čudo nad čudima

Stručnjaci s Ekonomskoga i Prometnog fakulteta taj su projekt izrađivali od početka ove godine, a trud im je nagrađen sa 800.000 kuna!

Premda se most, “težak” najmanje 2,5 milijardi kuna, službeno počeo graditi potkraj listopada, o njegovim ekonomskim, prometnim i demografskim učincima javnost je doznala, doduše šturo, gotovo mjesec dana poslije svečanog početka radova.
A čitajući tu studiju na više od 200 stranica stječe se dojam da pelješki most neće biti čudo samo u arhitektonskom i građevinskom smislu nego i u svakom mogućem smislu.

Vrlo je zanimljivo da su autori studije – Ivan Lovrinović, Drago Jakovčević, Branimir Lokin, Ađelko Akrap, Ivan Bošnjak, Željko Radačić, Dražen Topolnik, Goran Kos, Rajko Horvat, Predrag Brlek, Danijela Barić, Ivan Čipin, Marko Slipčević i Ana Lokin – sve te silne međunarodne koristi od pelješkog mosta osmisli na osnovi Studije opravdanosti primarne cestovne mreže u koridoru Jadransko-jonske autoceste. Riječ je o studiji koju je 2005. izradio Institut građevinarstva Hrvatske, na čijem je čelu sada Jure Radić, jedan od projektanata mosta.

Stari podaci

Usto, u studiji se navode stari podaci o gabaritima mosta, iz vremena prije nego što je njegova visina, zbog zahtjeva BiH, narasla 55 metara iznad mora. Troškovi su, navodi se, i to ukupni – u koje ulaze građenje, projektiranje i nadzor, zemljište, održavanje – 1,74 milijarde kuna. A cijena mosta, pokazao je javni natječaj koji je proveden dok se studija izrađivala, samo za gradnju je 1,95 milijardi kuna.

Preporod

Najzanimljivije je stavljanje naglaska na koristi koje će od tog mosta imati BiH. Kao da su autori studije željeli uvjeriti nevjerne stanovnike Bosne i Hercegovine, koji prijete čak i tužbama ako Hrvatska po ne graditi most bez njihova pristanka, da je taj most za njihovo dobro. A Bosna i Hercegovina bi, prema studiji, trebala imati tolike koristi od mosta da čitatelj može zaključiti da bi zaista bilo u redu da BiH i sudjeluje u financiranju njegove gradnje, s obzirom na preporod koju tu zemlju čeka nakon što most poveže Hrvatsku.

U nastavku donosimo 10 najvećih “bisera” studije o pelješkome mostu.

1. Ublažava posljedice bizantskog pritiska

U studiji o pelješkom mostu stoji da se gradnjom mosta otvara koncept kapilarnoga prometnog umrežavanja poluotoka i otoka u jedinstvenu prometnu mrežu srednjoeuropskih, jonskih i mediteranskih koridora. Uč¬inci njegove gradnje vrednovani su za idućih 15 godina u prometnom i ekonomskom pogledu, dok je u demografskim projekcijama taj obuhvat produljen do polovice stoljeća.
No, autori su se najprije pozabavili prošlošću, pa tako konstatiraju da su srednjovjekovna država Hrvatska i pozicija hrvatskog nacionalnog prostora obilježene sukobima velikih carstava, s tri dominantna pritiska – bizantskim, mletačkim i otomanskim. A žale se i na destruktivne i izrazito antihrvatske prometne strategije u doba bivše Jugoslavije.

2. Smanjuje višestoljetne tenzije na Balkanu

“Geopolitički zahvat projekta pelješkog mosta ostva ruje veliku validnost, budu i da implicira učinke srednjoeuropskih, jadranskojonskih, podunavskih i balkanskih destinacija.

Taj most pridonosi, dakle, gospodarskoj dobrobiti velika kruga zemalja, povezivanju njihovih naroda i kultura, smanjenju političkih tenzija i višestoljetnih suprotnosti, te globalizaciji njihovih posebnosti i unapređenju njihovih mogućnosti na vrlo širokom području.
Kako je riječ o gospodarski nerazvijenom podru¬ju, most će pridonijeti ubrzanju rasta i razvoja i time, naravno, smanjenju danas izraženih regionalnih disproporcija na prostoru hrvatskog etnikuma u cjelini. Razumljivo, most će znatno pridonijeti razvoju skupa zemalja i prostora koji konvergiraju Sredozemnu morskom bazenu”.

3. Bolje povezuje i sa Srbijom

U studiji se navodi da most osigurava funkcionalnu prometnu povezanost Pelješca, Korčule i Mljeta s Dubrovačko-neretvanskom županijom, s ostalim dijelovima Hrvatske te dalje s Europom. Usto, značajno je povezivanje sa susjednim zemljama – BiH, Crnom Gorom i djelomično Srbijom.

Most e tako privući tranzitni promet susjednih država, skratiti dnevne migracijske tokove, nuditi veću sigurnost prometa, poticati neke industrijske i obrtničke djelatnosti…

Uže gravitacijsko područje su Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija, a šire četiri kantona Federacije BiH – kanton Sarajevo, Hercegovačko-neretvanski, Zapadno-neretvanski i kanton 10, te Trebinje.

4. Svakom vozilu štedi 11 kuna

Sadašnja cestovna mreža od Kleka do sredine Pelješca duga je 48 kilometara. Most bi taj put skratio na 15 kilometara. To znač¬i da će biti krađe i vrijeme putovanja. Sad je potrebno 0,69 sati, a s mostom e to biti 0,17 sati. Autori studije potom su izrač¬unali koliko e, kad most bude sagrađen, uštedjeti vozila koja sada putuju 0,69 sati.

Naveli su da je prosječni dnevni godišnji promet vozila koja na Pelješac idu trajektom od Ploča do Trpnja 148, a kopnom 897: dakle, ukupno prosječno 1050 vozila na dan. Prosječna je cijena sata poslovnog putovanja 48,6 kuna, a za neposlovna 14,6 kuna. Ukupna ušteda za jedan dan za sva neposlovna i poslovna putovanja tako iznosi 550 sati. Novčano, ti troškovi iznose oko 11.800 kuna dnevno, odnosno 11 kuna po vozilu. Godišnja ušteda u 2008. bi bila oko 4,3 milijuna kuna. Scenarij s mostom, ali bez autoceste, do 2032. godine: ušteda 16 milijuna kuna.

5. Privlači i nepostojeća vozila

U dijelu studije u kojem se navode uštede na troškovima od prometnih nesreća navodi se kako će na tom području do gradnje mosta i puštanja u promet autoceste troškovi od prometnih nesreća iznositi godišnje više od 30 milijuna eura. Paušalno je moguće, ističe se u studiji, izračunati da je godišnji trošak cestovne sigurnosti više od šest milijuna eura. Procjenjuje se da će se godišnje troškovi od nesreća smanjiti 1,3 milijuna eura. Prognozira se, međutim, i da e se oko 80 posto prometa s državne ceste D8 preseliti na most i D-414 dok se ne sagradi autocesta do Dubrovnika. Nakon gradnje autoceste smanjit e se na 20 posto, a rije¬ je o vozilima koja su i dosad, bez mosta, prelazila na Pelješac. No, zanimljivo je da e autocesta zapravo biti sagrađena prije mosta jer ulazi u plan gradnje od 2008., dok e most biti dovršen najranije 2011. godine.

6. Potiče useljavanje iz BiH

Autori studije opravdavaju gradnju mosta tvrdeći kako – svaki put kada se u Hrvatskoj planira gradnja velikih infrastrukturnih objekata koji nisu u velikim gradovima ili njihovoj blizini – takve ideje nailaze na oštro protivljenje političkih i gospodarskih elita, koje nisu nositelji provedbe projekta, ili u tome ne vide izravan interes, ili jednostavno ne mogu u cjelini sagledati pozitivne učinke. U tom kontekstu, navode, valja promatrati protivljenje dijela političke i gospodarske elite gradnji pelješkog mosta.
Tako se pitaju bi li Hrvatska 60-ih širila kapacitete luke Ploče da to nije bilo u interesu gospodarstva BiH. A u Ploče se onda doselilo i dosta ljudi iz BiH. Tako se očekuje i useljavanje ili dnevne migracije s prostora BiH preko mosta na Pelješac i dalje.

7. Povećava BDP po stanovniku 2,7 puta!

Most e ne samo dati poticaj rastu, navodi se u studiji, nego e stvoriti i uvjete za brojne multiplikacijske učinke koji će pratiti taj rast. A rast e biti visok – 7,2 posto. BDP užeg gravitacijskog područja u 15- godišnjem razdoblju povećao bi se 2,8 puta. Broj zaposlenih povećava se u prosjeku 3,6 posto godišnje, uz istodobno usporen demografski rast s druge strane.
“To znači velik porast standarda, koji proizlazi iz tih odnosa i pune zaposlenosti, pa će se apsorbirati potpuno i nezaposleni s područja kantona gravitacije iz BiH. To će višestruko povećati privlačnost života na promatranom prostoru, a BDP po stanovniku, sa 38,3 tisuće kuna u 2005. godini, porastao bi na 102,3 tisu- e u 2020. godini. Smanjio bi se i udjel sive ekonomije sa 25 na 10 posto.”

8. Osigurava prosperitet BiH kantonima

Gospodarski učinci mosta utjecat će i na BiH. U studiji se navodi da kompatibilnost najviše dolazi do izražaja na području radne snage i zapošljavanja, na nač¬in da zapadna Hercegovina pokazuje stalne viškove radne snage, a Dubrovačko-neretvanska županija manjkove. Most rješava taj problem neravnoteže u ponudi i potražnji radne snage jer otvara mogućnost dnevnih migracija, odnosno otklanja vremenske prepreke između domicila i radnog mjesta.

S mostom će se investicije u Dubrovač¬ko-neretvanskoj županiji u 15 godina povećati oko pet puta, a u kantonima pet i pol puta, što znač¬i da će njihov rast biti u prosjeku 10 posto brži, navodi se u studiji. Tako će most, zaključuje se, “u potpunosti riješiti problem nezaposlenosti u č¬etiri BiH kantona koja gravitiraju Pelješcu”.

9. Donosi milijardu eura od nekretnina

Gradnja mosta i brze ceste dat će zasigurno velik impuls potražnji i interesu domaćih i stranih investitora za kup njom nekretnina na tom području, kažu autori studije. A taj interes poč¬eo je znatnije rasti odmah nakon objave prve informacije o mogućnosti gradnje mosta. Dotad je cijena zemljišta u blizini mora bila 50-ak eura, a danas je od 200 do 300 eura po kvadratu. Uz domaće investitore, najznačajniji su Rusi, piše u studiji.

Prema podacima četiriju općina (Orebić, Ston, Trpanj i Janjina), prihodi od prometa nekretnina u stalnom su porastu: 2004. – 24,4 milijuna kuna, 2007. – 139,3 milijuna kuna.

“Na Pelješcu je 70 do 80 posto zemljišta u privatnom vlasništvu. Ako bi u idućih nekoliko godina stranci kupili 10.000 kuća za odmor s prosječnom cijenom od 100.000 eura, to bi iznosilo milijardu eura, tri posto hrvatskoga BDP-a…”, kaže kalkulacija autora studije.

10. “Uštedio” 320 milijuna kuna

Za sve uč¬inke koje će most imati analizirana je najvažnija dokumentacija, Studija opravdanosti primarne cestovne mreže u koridoru Jadransko- jonske autoceste, koju je 2005. izradio Institut građevinarstva Hrvatske (IGH), te Studija utjecaja na okoliš za most kopno-Pelješac s pristupnim cestama (IGH, 2005.).

Tako se kao parametri navode podaci iz 2005. godine, kad je most bio zamišljen tako da mu visina plovnog puta u srednjem rasponu bude 25 metara! U međuvremenu je ta visina narasla na 55 metara. Stoga se navode i stari podaci o investicijskim troškovima: samo 1,63 milijarde kuna, premda se kasnije pokazalo da će most stajati najmanje 1,95 milijardi kuna. Također se navodi da je ekonomska stopa prinosa na temelju neposrednih i posrednih uč¬inaka autoceste Ploče-Osojnik 11,2, a mosta samo 6,4.

Ispricavam se na poduzem postu, ali da clanak danas sutra nebi bio izbrisan sa business-a kopirao sam ga da ga imamo i ovdje.
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=49b467c0-55f1-433d-a992-414a0219b9d0&ref=lastadd

Ajme kolike li dobrobiti od samo jednog mosta, pa mogao bi postati i svjetsko čudo [rolleyes][smiley][proud]

Kupnja je jos uvijek sramezljiva ali se ipak pocela formirati.
No prodaja je suplja.

Najbolje ponude [ HDEL-R-A ]
Kupnja Cijena
50 1.846,01
10 1.846,00
34 1.825,01
7 1.825,00
7 1.820,00
Cijena Prodaja
1.845,00 15
1.849,99 20
1.850,00 2
1.875,00 24
1.888,99 5