Nitko nije htio kupiti HDEL kad su znatno vece kolicine bile na prodaji na 900 kuna i to blokovi po 500 kom. A vidi ga danas. Sad nema ukupno na prodaji 3 bloka od 500 kom. Danas ima ukupno na prodaji cca 1490 komada. Zar je to puno? Naravno da nije. Samo Prospectus kupi 1000 kom kad mu se skupi po njemu povoljnoj cijeni.

Nemoj da brigas ako imas ovu dionicu. Opusti se, otvori prozor, slusaj kako trava raste (ili kisa pada [smiley2]) i uzivaj.

Nisam se ja krivo izrazio već si ti krivo shvatio . Hvala na utjesi , samo ja uopće nisam zabrinut , već sa čudim da je nitko od većih ne želi kupiti na ovoj razini jer je očito da nove prodaje nema.

Moguce i tako, da sam ja krivo shvatio kao.

Veci cekaju pravi trenutak.
Njima nije u interesu kupovati 10, 7, 9, 14 ili 5 komada. S tim samo dizu cijenu a prave koristi od toga nemaju.
Daleko je bolja ova strategija. Kupnje nema, panicari su tu, stavite se na prdaju a onda odjednom puf do 1600.

Kako nema prave kupnje. GALUNIĆ KARMEN kupila 2.000 komada. Nadam se da će uskoro neka obavijest na ZSE.

Nadam se i ja obavijesti jer danas je na burzi prošlo 405 kom.

btw. A to sto prvih 10 kupuje moze biti samo dobar znak.

deder nam reci svima, kako se to možemo staviti na prdaju …[smiley2][smiley2]

Radi se o cistom tipfeleru. Mislio sam reci/napisati prodaju. [smiley2]

No sve u svemu meni je drago da temeljito citas moje postove. [smiley1] [smiley1]

btw. Ne spadas ti valjda u gore spomenute panicare?!

Gotovo je s HDEL -om. Plovi se drugim pravcem.

Druknit ću tu i tamo, čisto za stara dobra vremena. Nema brige za ovu dionicu.

HDEL mi je nešto sumnjiv danas [smiley1]

ima netko k/p? hvala!

Zasto sumnjiv?

Jos jedan moguci posao..
Za mjesec dana ce biti raspisan natjecaj za rijecku zaobilaznicu.

11.09.2007 Goran Borković

Zamah cestogradnje iz Hrvatske širi se na ostale države regije
U mrežu autocesta u Crnoj Gori i Srbiji planira se uložiti po 1,5 milijardi eura, a u Republici Srpskoj dvije milijarde eura
Hrvatska je dolaskom koalicijske vlasti doživjela procvat cestogradnje, izgradivši autoceste od Karlovca do Šestanovca u dužini od 360 kilometara vrijednih više od tri milijarde kuna, potom 80 kilometara dijelom brze, a dijelom autoceste od Bosiljeva prema Rijeci, koja će uskoro biti u punom profilu. Sada se zamah cestogradnje širi i na ostale države u regiji. U Bosni i Hercegovini su počeli graditi dionice buduće autoceste koja će pokrivati koridor Vc. Premijer Republike Srpske Milorad Dodik inzistira na završetku autoceste od Gradiške do Banje Luke te najavljuje da će, u povoljnijim financijskim prilikama, krenuti s gradnjom do Livna i autoceste prema Splitu. U Srbiji je dodijeljena koncesija za gradnju autoceste od Beograda do Požege koji bi se nastavio na postojeću trasu sjeverno prema Vojvodini. O gradnji autoceste razmišlja se i u Crnoj Gori kroz koju bi trebala proći i dionica već pomalo zaboravljene jadransko-jonske autoceste prema Grčkoj.
Druge cijevi
Ipak, najdalje su otišle Slovenija i Hrvatska. Tvrtka Dars u Sloveniji upravlja s 411 kilometara autocesta i 54 km brzih cesta među kojima je najvažnija ona koja povezuje sjever države, odnosno prijelaz Šentilj, i južnu granicu s Italijom i Kopar. Sporiji ritam gradnje i orijentiranje na Slovencima zanimljivije koridore prema Mađarskoj i Austriji doveli su do toga da još uvijek nisu u potpunosti završene dionice koje bi Hrvatsku preko Slovenije povezivale s tim državama. Slovenci su najavili da će ove godine otvoriti 17,7 km novih autocesta, a napravljeno ih je 14 km. Zaostala je kratka dionica Šentvid – Koseze koja prometno spaja Gorenjsku s Ljubljanom. Za usporedbu, Hrvatska ima više 1100 kilometara modernih puteva, a ove je godine otvoreno još 37 kilometara na autocesti Zagreb – Dubrovnik. Očekuje se i završetak jedne od dionica na koridoru Vc Đakovo – Sredanci u dužini od 22 km. Zagreb je preko Goričana spojen s Mađarskom, Rijeka preko Rupe sa Slovenijom, a Slavonija bivšom Autocestom bratstva i jedinstva sa Srbijom. Nedavno je rebalansom financijskog plana Hrvatskih autocesta, što ga je prihvatila Vlada, predviđeno povećanje financiranja s 2,2 milijarde kuna na 4,3 milijarde kuna čime će se omogućiti brža gradnja autoceste do Ploča, te od Zagreba prema Sisku i na koridoru Vc, kao i početak radova na uređenju drugih cijevi tunela Sveti Rok i Mala Kapela. Najveće povećanje dobila je dionica prema Pločama te dionica Beli Manastir – Osijek – BiH. Premijer Ivo Sanader također je najavio da će iduća Vlada dovršiti puni profil Istarskog ipsilona. U BiH su prvih 11 kilometara autoceste dobili tek 2003. Očekuju da će izgradnjom koridora Vc koji bi se trebao spojiti na jadransko-jonsku autocestu “probuditi” privredne aktivnosti u državi i privući strane investitore. Koridor ide od Budimpešte preko Osijeka i Sarajeva do luke Ploče. U BiH bio bi dug 380 km, a protezao bi se sredinom države i išao dolinama Bosne i Neretve povezujući veće gradove poput Doboja, Sarajeva i Mostara. Gradnja će započeti sarajevskom zaobilaznicom koju bi trebala napraviti tvrtka SCT Slovenske ceste. Gradnja 16 kilometara autoceste koja spada u najzahtjevnije dionice na koridoru stajat će 57 milijuna eura. Očekuje se da će radovi započeti u jesen, što bi se moglo prolongirati budući da mediji pišu o malverzacijama u dodjeli posla slovenskoj tvrtki čija je ponuda ocijenjena dampinškom.
Prodaja Telekoma
Vlada Federacije BiH odlučila je graditi autocestu Tuzla – Orašje u dužini oko 60 kilometara koja će koštati 400 milijuna eura, te brzu cestu Lašva – Travnik – Donji Vakuf dužine 54 kilometra s cijenom 250 milijuna eura. Gradnja autocestovne mreže trebala bi se financirati prodajom telekoma u Sarajevu i Mostaru. Prioritet je nastavak radova od Sarajeva do Zenice te poč