HANFA

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.

Pusti čovjeka Bidko, možda kani magistrirati, hi,hi,hi[smiley2][smiley1][smiley2]


Ili možda misli postati gradonačelnik Osijeka?…[smiley2][smiley2][smiley2]

Be vewy vewy quiet. I'm hunting wabbits!


KuciloOro: ” Pusti čovjeka Bidko, možda kani magistrirati, hi,hi,hi[smiley2][smiley1][smiley2] ” Ili možda misli postati gradonačelnik Osijeka?…[smiley2][smiley2][smiley2]

Ne mislim postati gradonačelnik, nisam političar. Depolitiziranje javnih institucija, prije svega javne uprave, je nužno za stvaranje povjerenja u njih. HANFA je još na primjeru TLM-a dokazala da nije nezavisna institucija od politike. Njeno selektivno provođenje zakona je stvorilo nepovjerenje među sudionicima financijskih tržišta. Neke promjene cijena se istražuju, tijekom istrage HANFA stvara buku (MMTZ, HDEL i TNSA), možda čak djeluje i protuzakonito (za ovaj sud nemam dovoljno informacija, ali HANFA ne bi smjela imati pravo kažnjavati prodavatelja i kupca dionica blokiranjem računa ili izjavljivati u novinama da je netko lopov ili muljator. U poglavlju Socijalna kohezija i pravda strateškog okvira za razvoj od 2006. do 2013. godine je napisano: “Potrebno je afirmirati i štititi načelo nevinosti do suprotnog dokaza. Treba promovirati odgovornost za javno izrečenu riječ kao i odgovornost medija.”), dok se neke “značajnije” promjene cijena ignoriraju (AUHV, LPML, KBZ, GKBA, SSNC). Josip Galinec je u članku “Koncentrat soka od naranče i HANFA” napisao: “Do tada će (i dalje) rješenja o pogreškama i prekršajima ispisivati (samo) HANFA, a svi koji smatraju da su oštećeni, pravdu će moći izboriti (jedino) na sudu”. Volio bih da mi HANFA kao uz jutarnju kavu objasni koje zemlje zakonodavstvo podržava ponašanje koje se može opisati sa: “Kriv si, a ti putem suda dokazuj da si nevin, ako se usudiš. Ali pazi, još ćeš ti mene zatrebati…” Zanimljivi su komentari o Agenciji policajcu koje čitam na portalu Blog.hr: “najnovija istraga SEC-a neće se usredotočiti samo na provjeru da li banke same trguju prije svojih klijenata nego i na to da li banke svojim drugim klijentima otkrivaju povlaštene informacije o velikim transakcijama, a ti klijenti onda svoje trgovanje obavljaju kroz neke druge banke ili brokerske kuće…” [smiley2]

"[b]Čate[/b]" su najveći problem s kojim je Lijepa Naša suočena.


najnovija istraga SEC-a neće se usredotočiti samo na provjeru da li banke same trguju prije svojih klijenata nego i na to da li banke svojim drugim klijentima otkrivaju povlaštene informacije o velikim transakcijama, a ti klijenti onda svoje trgovanje obavljaju kroz neke druge banke ili brokerske kuće [smiley2]

Može li me netko prosvijetliti u tome kako se ove situacije mogu spriječiti izuzev moralnom disciplinom i asketskim samozatajnim odricanjem tj. ne korištenjem danih informacija. Ima li SEC ili HANFA mašineriju da spriječi preporuke ala ” čuješ, znaš, ovaj ovo i ono” ? Jeli oni isto pucaju s ulice u stakla CEO-ova sa laserskim vibrofonima i čule uši kako bi se štogod zanomljivo načulo.
I tko onda garantira da ovi koji sprečavaju usto i ne prodaju informacije kada su iskoristile sve svoje alate za provjeru. Mislim da je mehanizam dobro objašnjen ali je primjena još veća parodija. Ovaj Samodol se ponaša ko pomahnitali kuhar koji juri u kuhinji za muhama ali ga je napao roj kaotričnih letačica koje če pomlatiti kad marne po plinu a konobar uđe s pljugom jer se dolazi žalit da nema posla. Samodol oče samo dole a tržište bi samo gore a to mislim da je kardinalna pogreška od Ive.

KULEN NIJE SALAMA

Što misliš okac, je li Sam o’ Dol ikada gledao predstavu vježbanje demokracije? HNB ima običaj dopustiti zaposlenicima da objave javno svoje stavove ako navedu ogradu: “The views expressed in this paper are not necessarily the views of the Croatian National Bank”. Tako barem piše na naslovnici rada koji objašnjava ponašanje sudionika Croatian FX Market, a koji upravo čitam. Rad je super, ali je težak za čitati. Izgleda da je u nas vrlo popularno pisati tako da malo koji sudionik tržišta može razumjeti napisano. Zato bih ja volio da mi netko kao uz jutarnju kavu (kao fazan, Asko, TunaSalad, QuantaDogg, Alles gut i okac) objasni način na koji HANFA provodi strateški okvir za razvoj od 2006. do 2013. godine, a čiji je autor Vlada Republike Hrvatske. Strateškom okviru za razvoj skidam kapu. Jednostavan je i jasan. [smiley2]

"[b]Čate[/b]" su najveći problem s kojim je Lijepa Naša suočena.


Što misliš okac, je li Sam o’ Dol ikada gledao predstavu vježbanje demokracije? HNB ima običaj dopustiti zaposlenicima da objave javno svoje stavove ako navedu ogradu: “The views expressed in this paper are not necessarily the views of the Croatian National Bank”. Tako barem piše na naslovnici rada koji objašnjava ponašanje sudionika Croatian FX Market, a koji upravo čitam. Rad je super, ali je težak za čitati. Izgleda da je u nas vrlo popularno pisati tako da malo koji sudionik tržišta može razumjeti napisano. Zato bih ja volio da mi netko kao uz jutarnju kavu (kao fazan, Asko, TunaSalad, QuantaDogg, Alles gut i okac) objasni način na koji HANFA provodi strateški okvir za razvoj od 2006. do 2013. godine, a čiji je autor Vlada Republike Hrvatske. Strateškom okviru za razvoj skidam kapu. Jednostavan je i jasan. [smiley2]

Rado bi ti pokušao nešto objasniti, samo da prvo pročitam okvir za razvoj.
Mislim da je sammy usavršio dio sa ljubiguzaštvom i zaštitom interesa povlaštene kaste, ali nisam siguran da to piše u programu.

VIDTE ME ŠTO SAM LJEP I PAMETAN

Možeš li me molim te uputuiti kako mogu doći do “rada koji objašnjava ponašanje sudionika Croatian FX Market”? Unaprijed Hvala!

http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac.htm?tsfsg=5cbd376a6acbbce31a94066c1db3617b

Dečki iz HNB-a zaista vrhunski rade svoj posao, zar ne?

"[b]Čate[/b]" su najveći problem s kojim je Lijepa Naša suočena.


Mislim da je tek sada jasno koliko je ovaj zakon zapravo štetan i da zakonodavac i nije svjestan koju štetu je učinio upravo onima koje je imao namjeru zaštiti. Primjer TNSA je izbacio na površinu sve loše što se nije predvidjelo, a produkt je nametnutom ograničenju na slobodni protok kapitala, kao jedne od temeljnih sloboda. Kako smo kandidati za EU, ovaj zakon je nedopušten njihovim pravilima, to je manji problem, već je štetan, kako za male ulagače, koje se htjelo zaštititi, tako i za slobodu tržišnog natjecanja. Ne da imamo slobodu tržišnog natjecanja, koje kod nas nema u izobilju,već se donose zakoni i nameću pravila sa kojima se tada manipulira u korist sebičnih interesa i šteti svim ostalim ulagačima, velikim i malim podjednako. Nadam se da će se greška ispraviti i dopustiti trgovanje bez ograničenja, a umjesto toga raditi više na edukaciji sudionika burze i trgovanja, kako bi se manipulacije svele na najmanju mjeru. Toliko.

Suricata suricatta

Premješteno iz teme: [color=blue]HANFA – komentari[/color]

Hanfin “poucak” treba doradu. Investitor recimo ne moze prodati dionice, a kupnja postoji i ima je dovoljno da se realizira transakcija, ali eto kupovna cijena je niza za 0.01% od dnevnog limita. Sutra ga netko pretekne i srusi cijenu sa par dionica do limita i opet nista od prodaje.

Ne znam sto daytraderi kazu na sve to. Sigurno su se natrgovali sve u sestnaest.

Premješteno iz teme: [color=blue]HANFA – komentari[/color]

Po mom skromnom mišljenju šerif Sam o’ Dol usporava razvoj tržišta kapitala jer ga ne razumije. Pokušati ću obrazložiti tvrdnju: Pogledajmo Pravilnik o obustavi trgovanja dionicama. Kome on koristi i koji je problem riješio? Prenapuhanosti tržišta i previsokih cijena? Je li možda ograničavanje slobodnog protoka kapitala u skladu sa Direktivama EU? K tome je još najavljen i Pravilnik o obveznim dražbama nelikvidnih dionica, iako Direktive i zakoni EU omogućavaju trgovinu manje likvidnim dionicama i izvan burze. Hoće li obvezne dražbe nelikvidne dionice učiniti likvidnima? Postoji li općeprihvaćeni konsenzus o kvantitativnoj definiciji likvidnosti dionice? Problem nedovoljne transparentnosti tržišta kapitala i nedovoljne kvalitete investitorima dostupnih informacija od same Agencije smatram ozbiljnim. HANFA ne samo da ne ulaže u razvoj tržišta kapitala, nego ignorira i vlastiti razvoj. Čuo sam priče da čak nema niti kvalitetno strukturiranu relacijsku bazu podataka, bazu iz koje bi mogla na osnovu analitičkih metoda donositi kvalitetne zaključke o ponašanju tržišta. Regulator tržišta kapitala mora imati za cilj osiguravanje razvoja poduzećima sa visokim neiskorištenim potencijalom tako što će ih informirati o mogućnosti zaduživanja emisijom korporativnih obveznica ili ponudom dionica na burzi, te o njihovom potencijalu rasta informirati investicijsku javnost.

"[b]Čate[/b]" su najveći problem s kojim je Lijepa Naša suočena.


Asko: ” Mislim da je tek sada jasno koliko je ovaj zakon zapravo štetan i da zakonodavac i nije svjestan koju štetu je učinio upravo onima koje je imao namjeru zaštiti. Primjer TNSA je izbacio na površinu sve loše što se nije predvidjelo, a produkt je nametnutom ograničenju na slobodni protok kapitala, kao jedne od temeljnih sloboda. Kako smo kandidati za EU, ovaj zakon je nedopušten njihovim pravilima, to je manji problem, već je štetan, kako za male ulagače, koje se htjelo zaštititi, tako i za slobodu tržišnog natjecanja. Ne da imamo slobodu tržišnog natjecanja, koje kod nas nema u izobilju,već se donose zakoni i nameću pravila sa kojima se tada manipulira u korist sebičnih interesa i šteti svim ostalim ulagačima, velikim i malim podjednako. Nadam se da će se greška ispraviti i dopustiti trgovanje bez ograničenja, a umjesto toga raditi više na edukaciji sudionika burze i trgovanja, kako bi se manipulacije svele na najmanju mjeru. Toliko. ”

That’s it!!!

Po mom mišljenju problemi koji su odavno trebali biti riješeni, a nisu su prije svega:
– dostupnost podataka o dioničarima sa postotkom ili brojem udjela barem na tjednoj bazi i to za sve dionice koje kotiraju na burzi
– dostupnost FI za sve tvrtke čije dionice kotiraju na burzi…
… to su dva problema od kojih bi ja krenuo, a sve ostalo bi dolazilo u obzir nakon toga… HANFA je probleme poćela riješavati naopako… više ih muce veliki prinosi koje neki ostvaruju nego netransparentnost tržišta… nigdje u zakonu o HANFA-i nisam pročitao da im je zadatak spriječiti ostvarivanje velikih prinosa, a upravo to su si stavili na prvo mjesto prioriteta… no iznad njih nema nikoga koga bi ova problematika zanimala, pa mogu raditi što hoće…


Po mom mišljenju problemi koji su odavno trebali biti riješeni, a nisu su prije svega:
– dostupnost podataka o dioničarima sa postotkom ili brojem udjela barem na tjednoj bazi i to za sve dionice koje kotiraju na burzi
– dostupnost FI za sve tvrtke čije dionice kotiraju na burzi…

Prijatelju copan, istina je da ZAKON O HRVATSKOJ AGENCIJI ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA (NN 140/5) navodi:
Članak 13. Temeljni ciljevi Agencije su:
– promicanje i očuvanje stabilnosti financijskog sustava i
– nadzor zakonitosti poslovanja subjekata nadzora.
Članak 14. (1) Agencija će se u ostvarivanju svojih ciljeva iz članka 13. ovoga Zakona, rukovoditi načelima:
– transparentnosti,
– izgradnje povjerenja među sudionicima financijskog tržišta i
– izvješćivanja potrošača.
(2) Agencija će upoznavati javnost s ulogom i načinom funkcioniranja financijskog sustava, uključujući razvijanje svijesti o koristima i rizicima koji su povezani s različitim vrstama ulaganja i financijskih poslova.
(3) Agencija će osigurati brz i ekonomičan pristup svim vrstama informacija koje mogu biti od interesa korisnicima financijskih usluga, investitorima i ostaloj javnosti.
(4) Agencija će poslove iz stavka 2. i 3. ovoga članka obavljati vodeći računa o visini troškova regulacije subjekata nadzora.

Vašem stavu je neophodno dodati stav kolegice Silvane Milić iz PBZ Investa objavljen 24.2.2007 u članku “Novac iz novčanih u dioničke fondove” u rubrici Novac Jutarnjeg lista, koji ću po sjećanju prepričati: Ulagače je potrebno informirati gdje se i na koji rok ulaže imovina investicijskog fonda. Saznanje o veličini fonda, diverzificiranosti uloga fondova, te prisutnosti na većem broju tržišta pridonosi mirnijem snu ulagača. Inače, prema Mjesečnom izvještaju Agencije za siječanj 2007. godine, tablici 26.: Otvoreni investicijski fondovi na datum 31. siječnja 2007. slijedi da četiri najveća Društva za upravljanje investicijskim fondovima upravljaju sa 81.7% agregirane imovine otvorenih investicijskih fondova. U neto imovini svih otvorenih investicijskih fondova mješoviti sudjeluju sa 39.08%, dionički sa 31.38%, novčani sa 22.97% i obveznički sa 6.58%. Moderatorima ovog Foruma sugeriram da pokrenu igru prognozirajte udjele tipova OIF-ova u agregiranoj neto imovini svih na dan 31.12.2007. godine te nagrade najboljeg prognozera. [smiley2]

"[b]Čate[/b]" su najveći problem s kojim je Lijepa Naša suočena.

New Report

Close