hm, tema je hanfa, al kad je već tu postavljeno pitanje o riziku, evo članka s kojim se slažem:
Vaš link

konkretnija računica im fali, al poanta je gledat rizik malo šire: ak se uvučeš u nekretninu do kraja postaneš nelikvidan 🙂 pa ak ti lova zatreba je nemaš. meni je tu gledanje rizika prošireno s rizika same investicije (fond, nekretnina gdje je nekretnina manje rizična) nekak, kak da se izrazim, i na tvoje osobne rizike.

Dragi moj Tuna Salad, tema je još uvijek HANFA. Slažemo se da se spremniji na rizike mogu odlučiti na kombiniranje ulaganja u fondove s hipotekarnim kreditom. I da se takvo ponašanje preporuča isključivo onima koji rizicima znaju upravljati. A sada priču povežimo sa institucijom koja se zove HANFA. Postoji li veza između Agencije i rizika? Prema članku 14. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, Agencija će
1. upoznavati javnost s ulogom i načinom funkcioniranja financijskog sustava, uključujući razvijanje svijesti o koristima i rizicima koji su povezani s različitim vrstama ulaganja i financijskih poslova
2. osigurati brz i ekonomičan pristup svim vrstama informacija koje mogu biti od interesa korisnicima financijskih usluga, investitorima i ostaloj javnosti.
Članak 30. Zakona o investicijskim fondovima, stavak (1), točka 3. glasi: “Društvo za upravljanje dužno je biti sposobno pravovremeno ispuniti dospjele obveze (načelo likvidnosti), odnosno trajno sposobno ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti)”. Glede toga se postavlja pitanje kako Agencija namjerava kvantificirati likvidnost i solventnost investicijskih fondova? Članak 30. Zakona o investicijskim fondovima sadrži sljedeće stavke:
“(1) Društvo za upravljanje mora uspostaviti sustav upravljanja rizicima koji u svako doba omogućuje mjerenje i praćenje rizičnosti pojedinih instrumenata u portfelju kao i ukupnoga portfelja fonda.
(2) Sustav upravljanja rizicima mora omogućiti točno i neovisno utvrđivanje vrijednosti financijskih izvedenica kojima se trguje na drugim organiziranim tržištima (OTC).
(3) Društvo za upravljanje će u skladu s pravilima koja će propisati Nadzorno tijelo, za svaki pojedini fond izvještavati Nadzorno tijelo o tipovima financijskih izvedenica u portfelju fonda, povezanim rizicima, kvantitativnim limitima i implementiranoj metodologiji za mjerenje rizika vezanih uz pozicije i transakcije tim izvedenicama.”
Ovdje se postavljaju sljedeća pitanja: Na koji način Agencija namjerava propisati pravila upravljanja rizicima portfelja i kako će kontrolirati mjere rizičnosti portfelja investicijskog fonda? Što je fer vrijednost izvedenice? Kako kvantificirati rizike vezane uz izvedenice (ova vrsta rizika spada u kategoriju specifičnih rizika)?

Moje skromno mišljenje je da istraživanja financijskog tržišta Republike Hrvatske, pogotovo uz njega vezanih rizika, gotovo da ne postoje (skidam kapu jedino kolegama iz HNB-a). Najvažniji rizici kojima su izložena nefinancijska poduzeća u Hrvatskoj su valutni rizik, odnosno rizik slabljenja kune, i kamatni rizik zbog očekivanog rasta globalnih dugoročnih kamatnih stopa. U poslovanju investicijskih fondova postoje različiti rizici. Izdvojimo neke. Rizik upravljanja vezan je uz nedostatak transparentnosti u procesu odlučivanja. Operativni rizik uključuje nepouzdane proračune, loše upravljanje resursima, promjenu uvjeta u ugovorima, itd. Fondovi koji raspolažu nedovoljno kvalitetnom informatičkom potporom praćenju tržišta i dokumentiranju svoga poslovanja, te koji se značajno oslanjaju na konkretnog pojedinca, suočeni su sa većim operativnim rizikom. Tržišni rizik vezan je uz rizik mogućeg gubitka uslijed kretanja tržišta (kamatnjaka i ostalih cijena). Rizik promjene tečaja danas je ugrađen u mjere tržišnog rizika. Rizik suprotne strane vezan je uz neispunjavanje obveza poslovnih partnera. Rizik zaraze je rizik da će se loše poslovanje srodnih fondova odraziti kroz smanjenje zarade promatranog. Rizik osiguranja mirovinskog fonda je rizik da njegova polica osiguranja kod osiguravatelja, ukoliko ustreba, neće biti dostatna za pokriće obveza. Adekvatna polica osiguranja od mogućeg gubitka se danas smatra pokazateljem profesionalnosti u poslovanju fondova. Rizik likvidnosti je rizik nemogućnosti trenutne isplate sredstava članovima bez dodatnog troška. Regulatorni rizik je rizik snošenja posljedica uslijed nemogućnosti udovoljavanja važećim propisima. Strateški rizik je rizik nemogućnosti promjene strategije investiranja fonda uslijed promjene uvjeta na tržištu. Za kraj napomenimo da su svi navedeni rizici mjerljivi.

Rastući omjer imovine financijskih institucija i BDP-a i sve veća složenost financijskog sustava su doveli do potrebe definiranja pojmova financijske stabilnosti i sistemskog rizika, te razvoja metodologija za njihovo mjerenje. Prema članku 13. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, temeljni cilj Agencije je promicanje i očuvanje stabilnosti financijskog sustava. Financijski sustav smatramo stabilnim ukoliko
1. omogućava efikasnu alokaciju ekonomskih resursa, i geografski i tijekom vremena, te efikasnost svih mogućih financijskih i ekonomskih procesa
2. omogućava upravljanje financijskim rizicima
3. zadržava sposobnost obavljanja svojih ključnih funkcija iako je izložen nekom šoku koji ga je izbacio iz ravnoteže.
Cilj analize financijske stabilnosti je što ranije prepoznati gdje je financijski sustav ranjiv, sugerirati koje preventivne mjere ekonomske politike treba poduzeti sa ciljem izbjegavanja moguće nestabilnosti financijskog sustava, a ukoliko do nestabilnosti ipak dođe, sugerirati terapiju liječenja sustava. Cilj analize financijske stabilnosti nije sprečavanje nastajanja mogućih problema uklanjanjem rizika, nego pronalaženje načina kako rizicima efikasno upravljati. Sistemski rizik je rizik događaja koji može uzrokovati smanjenje ekonomske vrijednosti neke financijske institucije ili čak dovesti do njene neizvjesne budućnosti, rizik događaja koji može uzrokovati gubitak povjerenja među sudionicima financijskog tržišta, a dovoljno je značajan da se može proširiti na velik dio financijskog sustava i time utjecati na realnu stopu rasta nacionalne ekonomije.

Osvrnimo se na makroekonomsku stabilnost Hrvatske, kao bitnu komponentu financijske stabilnosti. Snažan rast kredita stanovništvu dovodi do aprecijacijskih pritisaka na kunu, potiče rast uvoza, rast udjela deficita tekućeg računa bilance plaćanja u BDP-u (sada je već preko 8%), dovodi do povećanja inozemne zaduženosti, a time i udjela inozemnog duga u izvozu roba i usluga, te udjela inozemnog duga u BDP-u. Velik udio inozemnog duga u BDP-u (sada je već preko 86%) Hrvatsku svrstava među visokozadužene zemlje. Smanjenje inozemnog duga opće države (njegovom supstitucijom za unutarnji dug) nije zaustavilo rast ukupnog inozemnog duga. Porastu ukupnog inozemnog duga najviše pridonosi inozemno zaduživanje financijskih institucija. Negativne posljedice brzog kreditnog rasta mogle bi se u budućnosti odraziti na njihove bilance. Iz kreditnog buma proizlaze i rizici pregrijavanja ekonomije i rizici vanjske ranjivosti. Ograničavanje rasta kreditnih plasmana kao mjere monetarne politike dovodi do rasta kunskih kamatnih stopa i time do pada cijena dugoročnih državnih obveznica. Zato je za smanjenje inozemnog duga nužno usklađeno djelovanje svih nositelja ekonomske politike. Nužno je provesti fiskalnu konsolidaciju u vidu smanjivanja rashoda proračuna putem strukturnih reformi, smanjivanja subvencija i najvažnije, reformom javne administracije. U poglavlju Makroekonomska stabilnost strateškog okvira za razvoj od 2006. do 2013. godine je napisano: “Monetarnu politiku treba rasteretiti odgovornosti za izravnu regulaciju tempa rasta vanjskog duga. Veći učinak mogu postići mjere fiskalne politike. Povećanje priljeva međunarodnog kapitala neće se dogoditi bez povećanja produktivnosti javne uprave.” Vezano uz članak “Bivši zaposlenici Hanfe optužili Samodola za mobbing” objavljen u poslovnom tjedniku business.hr od 15.2.2007. godine, molio bih Agenciju da javno objavi sistematizaciju radnih mjesta u kojoj je predviđeno oko 160 ljudi, zajedno sa strateškim i financijskim planom. Mislim da one koji Agenciju financiraju zanima što tih 160 ljudi treba da radi, osim što im netko vjeruje. U poglavlju Nova uloga države strateškog okvira za razvoj od 2006. do 2013. godine je napisano: “Cilj je djelotvorna javna uprava koja štiti javni interes, istovremeno uklanjajući prepreke ulaganjima i smanjujući troškove poslovanja pojednostavljivanjem postojećih propisa i uklanjanjem zastarjelih. Treba otkloniti nepotrebne funkcije, preklapanja u obavljanju pojedinih poslova i nejasno definirane ovlasti. Organizacijske granice između tijela državne uprave ne smiju biti vidljive korisnicima njihovih usluga. Potrebno je omogućiti da se različiti obrasci koje javna uprava zahtijeva od privatnog sektora podnesu elektronskim putem. Time bi se ukinula regulacija čiji je trošak veći od društvene koristi. Javni sektor treba prepustiti tržištu sve aktivnosti koje će tržište obaviti na jeftiniji način. Treba povući jasnu granicu između države kao poduzetnika i njezinih ostalih funkcija (zakonodavca, nositelja ekonomske politike i izvršne vlasti). Konkurentnost zahtijeva smanjivanje relativne veličine javnih izdataka.”

Veliki interes inozemnog kapitala za ulaganjem u nekretnine na Jadranu i u gradu Zagrebu, te jeftini i lako dostupni stambeni krediti (prema podacima HNB-a, 55.7% kredita ima nekretninu za kolateral) spojeni sa visokim potrošačkim apetitima hrvatskih građana, doveli su do značajnog pomaka cjenovno neelastične krivulje potražnje za nekretninama na spomenutim lokacijama. To je uz gotovo nepromijenjenu cjenovno neelastičnu krivulju ponude dovelo do značajnog povećanja cijene nekretnina na Jadranu i u gradu Zagrebu (čak 23.1% na godišnjoj razini, prema istraživanju CentarNekretnina.net koje je objavio Poslovni dnevnik od 9.1.2007. godine). Problem nastale tržišne neravnoteže je moguće riješiti na različite načine, a jasno je da se svaki način nalazi unutar domene ekonomske politike. Za odabir najboljeg od alternativnih načina djelovanja je potrebno napraviti jednostavnu SWOT analizu (takve u civiliziranom svijetu radi FSA Policy Research Department) koja služi za stvaranje inputa za pogodan kvantitativno-kvalitativni model poslovnog odlučivanja. Po mom skromnom mišljenju stvorenom nakon dugotrajnog procesa istraživanja i modeliranja, najjednostavniji način djelovanja regulatora je dopustiti tržištu da se samo vrati u ravnotežu, a uz pokazivanje interesa za razvojne projekte i pružanje institucionalne potpore industriji koja se još uvijek razvija. Financijsko tržište je pokazalo da je samo sposobno prepoznati potencijalnu zaradu, a nova poduzeća svojim ulaskom na tržište doprinose poželjnom pomaku krivulje ponude za stambeno nezbrinute građane Republike Hrvatske. Pravilnikom kojim se uređuju ulaganja zatvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (za ulaganje) u nekretnine HANFA je jasno i precizno definirala njihov rad, za što ju moramo javno pohvaliti. U uvodu strateškog okvira za razvoj od 2006. do 2013. godine je napisano: Cilj koji želimo postići je razvoj i zapošljavanje… Za ispunjenje ovoga cilja… Važan je svaki projekt i svaki poduzetnik koji stvara novu vrijednost. Strateška područja na kojima treba djelovati je razvijanje infrastrukture, djelotvorno financijsko tržište i ujednačen regionalni razvoj praćen državom koja se transformira u servis građana i poduzetnika. Stvarati poslovno okruženje privlačno za investicije zahtijeva sinergijsko djelovanje ekonomske politike i djelotvornih institucija. Potrebno je razvijati tržište kapitala, posebno one njegove segmente koji osiguravaju kapital rastućim, inovativnim kompanijama.

auuu, šuma g. Martingale. jel ima kakvo drvo? [smiley2]

p.s. nemojte se uvrijediti, al daleko sam ja od ovog nivoa rasprave pa mogu reagirati samo šalom. pošto ja ne mogu na vaš, možete li se vi na spustiti moj? jel ima kakva poanta ukratko? [smiley11]

Klikni na Martingale, a zatim odi na BEZ CENZURE – OPĆENITO. [smiley2]

Ono što mene brine je slijedeće: Samodol je zaveo apsolutnu diktaturu u glavnom regulatornom tijelu u RH. Tamo se nište ne može dogoditi bez njegova znanja. Nikakva istraga, nikakva packa ili žuti karton…

U business.hr pišu o tome da Podravkini manageri novcem tvrtke privatiziraju tu hrvatsku blue-chip firmu. Privatizacija u stilu devedesetih? Tko je jamio – jamit će? A jamit će možda još neki…

Imamo opasne optužbe “upućenih izvora.” A rumeni zamjenik predsjednika Vlade RH, g. Polančec malo je preblizu vatri za svoj visoki položaj. Je li se išta pokrenulo da se takve stvari ispitaju? Nema li tu posla za Agenciju?

Kako će reagirati Polančecov intimus Samodol? Kako će reagirati HANFA?

Odgovor na prvo pitanje ne znam.

Na drugo znam: HANFA će reagirati kako Samodol kaže, jer HANFA je njegova prćija a on je tamo apsolutni suveren.

Nikako neće reagirati dragi moj dogi dog, isto kao što se ne reagira ni kad neka tamo žena zaradi 30 milijuna kuna i izjavi da može vratiti dionice, a samo zato jer su to dionice zg banke i nekoga odotamo a njih se ne smije dirati.
Kao dokaz viditi slučaj TLM; rumeni rekao skidaj s burze, bjesni skinuo s iste.

Inače, primjereno je potpisati izvor teksta. Ostalo se smatra plagijatom.[smiley1]

Pusti čovjeka Bidko, možda kani magistrirati, hi,hi,hi[smiley2][smiley1][smiley2]