kakvu glupost izvaljujete da se betonsko željezo ne dovozi iz zenice. 60-70 % željeza se dovozi od tamo.
informirajte se malo.
ne izjavljujem ja nikakvu glupost, morate se vi informirati i to što niste informirani nije nikakva glupost, nego neznate o tome dovoljno, i nikakve podatke ovdje ne iznosite kojim to potkrepljujete nego pišete 60-70%, ja kažem niti 40 % se ne uvozi iz zenice. razlog tome su novi propisi EU koji su pooštrili mjere pri uvozu željeza iz trećih zemalja pa i bih, indije i kine. posebno se to pooštrilo od polovine 2015 godine, a još i 2016 godini i to je najviše pogodilo izvoz iz bih u eu, zbog nekvalitetnog željeza, armatura i ostalog građevinskog željeza i materijala. nebitno samo bez uvreda a komentari i kritike su potrebite. da mi je znati koliko neznam gdje bimi bio kraj.i
ispričavam se ako sam vas uvrijedio.
ali misli, i uvjeren sam da o tome znam dosta, i više nego dovoljno.
u prvom postu ste rekli, citiram “što se tiče potrošnjeg betonskog željeza on svakako nije dolazio iz zenice u rh…”, a sada u drugom postu kažete, citiram “niti 40% se ne uvozi iz zenice”.
Morate priznati, u dva posta ste iznijeli značajne razlike, s 0% na gotovo 40 %(!).
Ja i dalje ostajem pri svome, da se 60-70 % armature, željeza i čelika uvozi iz Zenice (što direktno što indirektno, u konačnici ne mijenja puno na stvari).
ali dobro, nisam htio i ne želim ulaziti u raspravu, činjenica je ono što sam naveo u prvom postu.
ja sam samo želio komentarom raspraviti da utjecaj smanjenja proizvodnje rmk zenica bitno ne utječe na na pokazetelje rasta ili pada građevine kod nas ,jer ne uvozimo iz bih a posebno iz zenice te količine koje ste vi napisali, pa sam samo zbog toga izbacio neki procenat. no kad sam kasnije pogledao podatke koji su dostupni i vjerujem da ih možete i vi pročitati, to je puno puno manje nego sam i pretpostavio. posebno jer je se naša uvoz prebacio na članice eu, srbiju pa čak i aziju iz razloga trgovačkih veza, standarda i kvalitete koja se traži eu a i zbog toga što u zenici ne proizvode pojedine materijale koji se koriste u graditeljstvu kod nas . neznam gdje živite no lako je primjetiti povećanja gospodarskih aktivnosti porastom prodaje gotovih proizvoda za graditeljstvo, poluproizvoda, aktiviranje slobodne radne snage, nedostatkom iste i drugih pokazatelja.
ja imam info da uvoz građ željeza i drugih komponenti (razni oblici profila bravarskog ž, šavnih i bešavnih cijevi) iz češke i slovačke raste enormnom stopom. nisam upoznat sa tom branšom. da li je kome to poznato?
1 mlrd eur
nekome malo,nekome puno
svakome po vlastitom izboru
pomalo,biti će toga još u velikim količinama u sljedećih nekoliko godina
pa će i najnevjernije tome progledati po bitno večim cijenama od današnjih.
tko će prije naplat će onima koji će poslije.
ima li “zime” usred zime za ovaj sektor?
po nekima od nas već je prije >1g bilo vidljivo iz aviona da nema i da neće biti.
“večina” još spava zimski san,po vlastitom izboru.
a ne kaže se bez vraga da “tko rano rani…
time will tell
možda i griješim,nebi bilo…
ja imam info da uvoz građ željeza i drugih komponenti (razni oblici profila bravarskog ž, šavnih i bešavnih cijevi) iz češke i slovačke raste enormnom stopom. nisam upoznat sa tom branšom. da li je kome to poznato?
rast je najavljen nešto prije mjesec dana(5-10%) , malo neuobičajeno, jer obično krene s rastom nakon prvog mjeseca, ali netko je podigao cijeli rudarski sektor, raste čelik, bakar, aluminij, samo zlato i srebro lagano klize dolje, inače što se tiče uvoza mislim da su Italija i BiH u prednosti kod željeza, Češka, Slovačka i Turska kod profila
ima li tko hrabar,voljan dati svoju projekciju očekivanog rasta građevinskog sektora za 2017?
pri tome mislim na avg prinos dlkv,hdel,igh,ingr,thnk,vdkt.
u 2016 je avg prinos bio oko 35,5%
nitko ništa ne očekuje,ne očekuje još za 2017 od ovog sektora?
jučer građevinska “livada” već jaaaako dugo ne tako zelena.
danas slično ili još i bolje.
ukupan promet jučer i danas na sektoru >150% veći od avg u zadnjih nekoliko mjeseci,bez blok transakcija?
sve pri značajnom rastu cijena?
napokon naznake progledavanja,prokljuvavanja,preobračenja,evolucije….??
da se to i ovdje najavljuje na temelju argumenata,statistike,najave novih gradnji,dobivenih poslova,vrlo niske valuacije imovine duže vrijeme stoji ali pričekajmo još malo da kažemo “hop”
srećom za one koji još nisu kupili “tsunami poslova” nije još došao do obale ali teško da će odgađanje donjeti jeftiniju kupnju,bitno izglednije da će donjeti još više ….
time will tell
možda i griješim,nebi bilo….
ima li tko hrabar,voljan dati svoju projekciju očekivanog rasta građevinskog sektora za 2017?
pri tome mislim na avg prinos dlkv,hdel,igh,ingr,thnk,vdkt.
u 2016 je avg prinos bio oko 35,5%
ni ovdje za sada nema odvažnih,voljnih,željnih javno podijeliti svoja očekivanja od ovog sektora u 2017 pa ću ja.
crni scenarij: prinos 20-40%
srednji scenarij: prinos 40-70%
najbolji scenarij: prinos 70-100%
moram priznat da sam iznenađen nezainteresiranošću za raspravom na ovom sektor koji je u prošloj godini odbivši se od dna nadmašio izvedbu crobexa za skoro 100%.
po meni više nego jasan “signal” koji bi trebao,morao izazvati povečan interes.
kotač zamašnjak na ovom sektoru je tek okrenuo i kao takav pruža mogućnost idealnog tajminga za ulazak.
naravno pod prepostavkom da netko vjeruje iznesenim i više puta ponovljenim argumentima da će se u građevinu sljevati do sada neviđeni tsunami poslova u sljedečih nekoliko godina.
vrijednost tih poslova zvuči nestvarno veliko izraženo čak i u eur.
to će sigurno utjecati na fundamente od 2017 nadalje,usudio bi se ustvrditi da će to značajno utjecati.
sve to me navodi na povlačenje paralele sa turizmom kojeg isto tako večina nije prepoznala na dnu već se je godinama silila držati oči zatvorene.
imalo je to i svoju ogromnu cijenu u opurnitetnom gubitku.
očekujem da će se na ovom sektoru stvari razvijati po bitno bržem scenariju i da se neće čekati nevjerne tome godinama da progledaju.
potencijal mogućih prinosa radi visoko podcijenjene imovimne je vrlo velik,barem za one koji su ušli ili će ući prije nego bude prekasno.
ako ne gledam krivo i ovdje će teći suze boli,jala u rijekama ako ne i u morima….baš kao i na turizmu.
koja je razlika između imovine(nekretnina) turističke i građevinske firme da bi se ona vrednovala po takvim diskontima?
za sada samo profitabilnost a ona bi se trebala sa tsunamijem poslova u građevini značajno popraviti.
evosamo jednog od primjera na jednoj od dionica,takvih ima masu na ovom sektoru.
thnk je godinama kao jedna od vodećih firmi iz sektora u visokogradnji imala neke projekte u pripremi na čekanju,radi povečane potražnje pokrenuta je realizacija.
provjerite sami na službenim stranicama koliko je cijena tih kvadrata i koliko ih je već prodano a tu imovinu(projekti u pripremi) se je moglo i danas može kupovati po nevjerojatnom diskontu.
marže na poslovima za poznatog investitora će(su) počele rasti.
to se neće moći iščitati iz prošlosti, iz starih i FI 2016,to je ono što će se vidjeti za godinu dana crno na bijelo a tko će to prvo čekati taj će to i hebeno “platiti”.
možda i griješim,nebi bilo….
ovo je moj subjektivni stav kao dioničara više firmi iz ovog sektora pa…
P.S.
građevinska “livada” i danas se zeleni sa iznadprosječnim volumenom.
trenutni prinos na sektoru za 2017 = 4,64%
I ja sam isto iznenadjen nezainteresiranoscu za ovaj sektor.
Sto se tice marzi, cini se da nisu bas nesto velike jer gradj.firme ne prikazuju bas tako veliku dobit.
Od firmi sa tvog popisa nekoliko ih je zavrsilo u psn. Dvije nisu u psn.
Isto tako ako bih se osvrnuo na “interview” direktora Viadukta u novinama prije tjedan dva, mogu reci da je to samo popis zelja ili lista natjecaja na koje su se prijavili. Ne znaci da ce to sve i dobiti. A opet, dok vidis dio tog novca u dobiti proci ce min 1g ako ne i puno duze.
Ono sto ohrabruje je da Allianz ulazi u Viadukt i da skupljaju. Oni ne ulaze bilo gdje i to sigurno ne sa 5,5% dionica firme.