Gledajte, kvalitetnh novogradnji nema, ali nema bas ni kupaca. Pa hrvatski srednji sloj koji bi to kupovao je max 800 ljudi, i ti uglavnom vec imaju rijesen stan. Sporo ce to biti, jako. A osim toga, burzovni gradjevinci se bave hotelima sto ima nesto posla i cestama, sto pak nema. Ovaj sektor je dao svoje, oporavak iz podruma u 2016, migra je uzeo pare i aj bok. To je to.

Pazite, u ovakvim situacijama volim vjerovati brojevima jer su iskustva iznimno subjektivna i misljenja se temelje na anegdotama.

Sloziti cemo se da je dohodak stanovnistva brutalno prenizak, uzmite si za primjer cetveroclanu obitelj sa 10.500 kn na mjesec prihoda (tu sam bio velikodusan jer je medijan placa 4800 kn a nisam ni uracunao nezaposlenost), da ta obitelj odluci izdvajati 1/3 place na kredit, to je 3500 kn/mjesec za kredit. Takva si obitelj moze priustiti kredit od 80.000 eura na 25 godina (EKS 4,9% – PBZ kalkulator). Recimo da se radi o trosobnom stanu od 80 kvadrata, dakle to je cijena od 1000 eura/kvadratu. Ja sam sa Kvarnera i kazem vam da vi u Rijeci koja je nimalo turisticko mjesto, izrazito industrijsko i po mnogima vrlo nepozeljno mjesto za zivot ne mozete pronaci nekretnine koje su tako povoljne. A to govorimo o starogradnji, tko ce i kako placati tu novogradnju?

Evo odite korak dalje, usporedite gradove, prosjecne cijene kvadrata ZG 1600, ST 2200, RI 1400. Kako sad u jednom ZG stopa nezaposlenosti 6% a ST 15% a znate i da je i placa visa 10-20% u Zagrebu naspram ostatka Hrvatske. Ubacite si ove brojeve u jednadzbu pa vidite koliko je nepovoljnija situacija na Jadranu sto se tice “potencijala” stijecanja nekretnina.

Dakle da rezimiram, nisam pesimista, dno je proslo, oporavak slijedi no stanogradnja po meni nece dozivjeti znacajan pomak a posebice nikakav ogromni preporod kako neki tvrde.

[/quote]

Ovako, ja ne pricam o trenutnoj situaciji, moze to rast koliko hoces ove godine, palo je preko 50% od vrhunca i sad rast od 5% nikome nista ne predstavlja, uostalom BDP je 11% nizi od svog vrhunca 2008. Govorim o razini prema kojoj ce dugorocno konvergirati ta stopa. Navesti cu jos jednom, i ovdje zavrsiti da se nebih vise ponavljao, strukturni razlozi zasto cijene nekretnina nece (ili barem nebi trebale rasti)…
1) stopa plodnosti – 1.4 djece/majci (mora biti iznad 2 da bi stanovnistvo stagniralo) – pad stanovnistva
2) 150.000 ljudi koji su napustili HR od ulaska u EU sa zadrzavanjem trenda + svi koji ce napustiti u narednom razdoblju
3) strahovito preskupe cijene kvadrata u kontekstu realnog dohotka stanovnistva

A ti sada crno na bijelo meni pokazuj kako su cijene nekretnina narasle u drzavi u kojoj prema prosjecnoj placi, cijene nekretnina nebi trebale biti vise od 800 eura. A to sto je tebi dokaz oporavka to da je neka b*dala sa placom od 5000 kuna voljna otici u kredit od 120.000 eura, nije ni cudno da smo toliko prosperitetna nacija.

Cijenu od 1000 eura/m2 u Splitu bi bilo nemoguce postic na najlosijim lokacijama taman da ti netko pokloni zemlju. Kad vidite da je cijena izgradnje 500 eura+PDV/m2 i to je gradnja nista extra, komunalije,projekt,prikljucci,nadzor…Sad kako postici da ne budu vise od 800 mi je stvarno magija. Jedino da netko gradi i prodaje sa 20% gubitka.

@Frankie,

Naravno da nitko nebi trebao prodavati sa gubitkom. Samo kazem da su obitelji na Jadranu u nepovoljnijem polozaju usporedujuci sa Zagrebom i sjevernom Hrvatskom njihov dohodak i rizik od nezaposlenosti sa cijenom stijecanja nekretnine. Samo toliko.

a upravo na jadranu tražene cijene nekretnina su najviše rasle u proteklom periodu.
neznam čega bi to mogla biti posljedica ako ne povečane potražnje?
ako stranci nisu u zadnjih 8 godina pojačali potražnju teško je povjerovati da je u ovom trenu strana potražnja pojačala,bitno izglednije da je to od domaće potražnje koja koindicira sa popravkom makroekonomije,manjim kamatama na st kredite.
ne zaboravite da od nove godine idu veće plaće,ne vidim kako bi to trebalo utjecati na smanjenje potražnje,cijena?
da smo skupa država i sa preskupim kvadratima za naše plaće stoji ali
stoji i činjenica da smo narod koji jaaaako voli nekretnine,nekretninska ulaganja.
i ja sam dokaz toga.
tko nije neka napiše ovdje da nije.
ne namjeravam ovdje pokretati raspravu o tome koliko je to “pametno” ali to je činjenica.
a ta će činjenica opet pokrenuti stanogradnju,već je,svakodnevno gledam u to.
u kontaktu sa ljudima koji su u gradnji za stambenu izgradnju imam potvrdu značajnog povečanja upita za nove stambene nekretnine.

stanogradnja je s moje strane spomenuta kao zadnji i najmanje važan izvor povečanja obima posla u građevini.
spomenuo sam je samo u kontekstu potvrde nagovještaja oporavka ovog sektora
jer je upravo stanogradnja vrlo često pogrešno uzimana kao orjentir kretanja u ovom sektoru,te sam htio naglasiti da se čak i ona oporavlja.
nebi bilo mudro da stanogradnja postane drvo od kojeg se ne vidi šuma.
mnogostruko veći potencijal novog posla dolazi iz drugih izvora.

RAST U listopadu izdano 28 posto više građevinskih dozvola nego lani Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 13.12.2016. – 15:54:00
Zadnja izmjena: 13.12.2016. – 18:16:12
ZAGREB – Tijekom listopada u Hrvatskoj su izdane 772 građevinske dozvole, što je 28,2 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, dok je predviđena vrijednost radova po tim dozvolama porasla za 21,3 posto, pokazuju u utorak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Građevinskim dozvolama izdanim u listopadu predviđeno je izvođenje radova u vrijednosti od 2,3 milijarde kuna, 21,3 posto više u odnosu na radove planirane dozvolama iz listopada lani.
Od ukupnog broja dozvola izdanih u listopadu ove godine, 612 dozvola izdano je za zgrade, a 160 za ostale građevine. Nadalje, za novogradnje je izdano 499 dozvola, a za rekonstrukcije 273.
Dozvolama iz listopada predviđeno je da će se u izgradnju novih zgrada i ostalih građevina uložiti 1,5 milijardi kuna ili 5,7 posto manje nego u listopadu prošle godine, a u rekonstrukcije 804,2 milijuna kuna, što je 168,5 posto više.
Po podacima DZS-a, u prvih deset ovogodišnjih mjeseci izdano je 6.328 građevinskih dozvola s predviđenom vrijednošću radova od 18,05 milijardi kuna. Broj dozvola izdanih u prvih deset mjeseci je za 24,3 posto viši nego u istom lanjskom razdoblju, dok je vrijednost radova porasla za 14,2 posto.
Dozvolama izdanima u listopadu predviđena je gradnja 913 stanova, s prosječnom površinom od 97,8 četvornih metara. Dozvolama izdanim u prvih deset mjeseci planirana je izgradnja 7.428 stanova, prosječne površine 91,7 kvadrata.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ocjenjuju da listopadski podaci upućuju na situaciju u kojoj se pri raspoloživosti znatnih sredstava iz fondova EU-a planira realizacija većeg broja manjih infrastrukturnih projekata pa se na godišnjoj razini bilježi kontinuirano visok rast broja izdanih dozvola za ostale građevine (od veljače 2015. godine, s izuzetkom kolovoza prošle i srpnja ove godine). Istodobno predviđena vrijednost radova za ostale građevine po mjesecima znatno oscilira ovisno o tome u kojem se mjesecu izdaju građevinska dozvola za veće, odnosno vrijednije infrastrukturne projekte.
Ovogodišnji rast broja izdanih građevinskih dozvola i u njima predviđene vrijednosti radova dobar su temelj za nastavak rasta građevinske aktivnosti u idućoj godini, kažu u HGK. Pri planiranom ubrzanju gospodarskog rasta i provedbi porezne reforme oblikovat će se raspoloživa sredstva za investicije tvrtki u širenje poslovne aktivnosti i stanovništva za ulaganja u rješavanje stambenog pitanja, dodaju.

“…Građevinskim dozvolama izdanim u listopadu predviđeno je izvođenje radova u vrijednosti od 2,3 milijarde kuna, 21,3 posto više u odnosu na radove planirane dozvolama iz listopada lani….”

“ u prvih deset ovogodišnjih mjeseci izdano je 6.328 građevinskih dozvola s predviđenom vrijednošću radova od 18,05 milijardi kuna. Broj dozvola izdanih u prvih deset mjeseci je za 24,3 posto viši nego u istom lanjskom razdoblju, dok je vrijednost radova porasla za 14,2 posto. ”

nekome malo,nekome puno,
nekome dovoljno da vidi potvrdu u kojem smjeru stvari idu ,nekome nedovoljno.
držim da u 2017 samo najnevjernije tome neće vidjeti i da će to imati veliku cijenu u opurnitetnom gubitku.
živi bili…
za ovu godinu i na ovoj temi dosta,večini izgledno i previše od mene.
svako dobro,najviše zdravlja u 2017
osim teških crnjaka tipa asteroid,vanzemaljci,3sv.rat….
ne vidim što bi moglo spriječiti da i ovaj sektor izađe iz krize u glavama večine.
ako sam u pravu to će značiti puno lipih stvari za nas koji smo sposobni prije drugih progledati,evoluirati…
možda i griješim,nebi bilo…

…tražene cijene nekretnina rastu,imaš i crno na bijelo dokaze,potraži ,biti će ti manje smiješno.

[/quote]

…Dinamiziranje građevinskih projekata vidljivo je i u stanogradnji u kojoj broj izdanih dozvola za stanove na godišnjoj razini kontinuirano raste u posljednjih sedam mjeseci. Zbirno je u prvih deset mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine izdano 35,0% više građevinskih dozvola za stanove, s 31,0% većom korisnom površinom stanova.…

Nastavak oporavka u građevinskom sektoru

P.S.
iako sam se odjavio za ovu godinu nisam mogao…
hvala na razumjevanju da s moje strane raspravu možemo nastaviti u 2017
vi slobodno raspalite sa razmišljanima argumentima….
a ja ću naknadno replicirati

http://www.seebiz.eu/arcelormittal-zenica-salje-radnike-na-cekanje/ar-147605/

ArcelorMittal šalje ljude na čekanje- dovoljan dokaz koliko građevina u Hrvatskoj i regiji i dalje “šteka”.

to nije nikakvo mjerilo jer se u zenici zapošljavano na političkoj bazi sa minimalnim plaćama, sad kad se te minimalne plaće nemogu više održati, sad se političko zaposleni radnici koji su uvijek bili višak šalju na burzu, a što se tiče potrošnje građevinskog željeza on svakako nije dolazio iz zenice u rh, što mislim da ovo nije neki relevantan faktor. kad prolazite mimo tvornice gipsa u Kosovu kod Knina vidite da svako jutro ili navečer ima parkirano vozila koja čekaju na ukrcaj, i firma radi u tri smjene što je nazamislivo bilo prije dvije godine. to je neki pokazatelj jer gips se ne uvozi nego je sva proizvodnja iz rh koja se ugrađuje u zdrade. normalno da je krenula građevina i u okruženju pa dio proizvodnje ide i u izvoz ali je evidentno da je rasla proizvodnja sa potrebom tržišta.