fazan: ” cayman006: ” Mislim da si u krivu. Industrogradnji se ne piše dobro. Dapače, situacija je vrlo loša i spominje se stečaj. ” A u loli cvjetaju ruže. Tamo se ne spominje stečaj!?!? [smiley8] ” U loli se ne spominje stečaj. pa nije lola nikome dužna nego su loli dužni. a industrogradnja je dužna i to jako. sad ti odjednom lola ne paše?
Paše mi i dalje, ali ne moš samo tako opaliti spominje se stečaj u industrici. Pa industrica ima imovinu koja vrijedi ko pola Karlovca.
Čekam i ja taj JDKM, ali ajde… kad je promet nikakav. [smiley5]
Ste primjetili da je u večini dionica koje nisu imale ogroman rast FIMA? Imam neke od tih pa me zanima dal netko zna zašto? Radim preko FIME i uvijek kad se posavjetujem s brokerom za neke dionice uporno mi govore loše a kad pogledam u TOP 10 je FIMA.
SLK:
”
Čekam i ja taj JDKM, ali ajde… kad je promet nikakav. [smiley5]
”
Ste primjetili da je u večini dionica koje nisu imale ogroman rast FIMA? Imam neke od tih pa me zanima dal netko zna zašto? Radim preko FIME i uvijek kad se posavjetujem s brokerom za neke dionice uporno mi govore loše a kad pogledam u TOP 10 je FIMA.
Atln, DDJH i koje još?
fazane, pa nisam to ja izmislio nego mi tako kaže čovjek koji je radio u indg. a iz svoje struke znam da im se ne piše dobro. dužni su zbilja na sve strane. osim naravno ako ovi novi vlasnici ne daju lovu za sve te dugove, onda ovo vrijedi novaca.
Pa AGMM, ARNT nije mnogo rasla, neki dan sam gledao bila je Fima na 10. mjestu na RIVP, CEBA-P-A naspram drugih banaka nije mnogo rasla, možda ima još koje ni neznam, a i nemaju neke prinose, za sad, na fondovima.
Namjeravao sam postati link na THNK,a sjetim se da i postoji bolje mjesto, zar ne.
Dakle:
Vaš link,
komentari …
I ja izgubio , ali sam našao ovo:
Građevinari opravdano jedan od najatraktivnijih sektora na burzi
Paško Rakić, pasko.rakic@business.hr
Dok dionice građevinskog sektora na burzi gotovo svakodnevno obaraju cjenovne rekorde, tako rastu i očekivanja investitora od budućih rezultata tih kompanija, pozicionirajući graditeljstvo kao jednu od burzovno najatraktivnijih grana biznisa. Unatoč djelomično opravdanim bojaznima dijela igrača na tržištu da je uglavnom riječ o izrazito skupim dionicama, ipak se može zaključiti da je optimizam ulagača u najvećoj mjeri utemeljen.
Prema ocjenama poznavatelja, najveći utjecaj na buduće poslovanje imat će formiranje budućeg klastera u visokogradnji oko IGH, dok će u niskogradnji, gdje je jedan takav neslužbeni klaster već poodavno i formiran, presudan faktor biti nastavak državnih investicija u cestogradnju, a nakon tog i u željezničku infrastrukturu.
Građevinci su svjesni da razjedinjeni teško mogu konkurirati snažnoj inozemnoj konkurenciji, čiji su veći prodor dosad uspješno suzbijali, pa stoga ni vlasničko povezivanje srodnih tvrtki kako bi se osnažila suradnja također nije isključeno.
Dosadašnja kretanja ukazuju da perjanice sektora poput Ingre, Tehnike, Viadukta, Hidroelektre, IGH i Dalekovoda uglavnom odlikuje visoka likvidnost uz, gotovo bez iznimke, višestruki porast vrijednosti u proteklih godinu dana. U istom razdoblju sve tvrtke bilježe snažan rast prihoda i dobiti (neke i višestruki rast dobiti), što je uglavnom rezultat restrukturiranja poslovanja te povećanog angažmana kapaciteta uvjetovanog dijelom i povoljnim vremenskim prilikama.
Živost na burzi dodatno potiču i preuzimanja u kojima graditelji sudjeluju, poput primjerice suradnje IGH i Dalekovoda u slučaju TLM-a i interesa za preuzimanje mostarskog Aluminija, te česta vlasnička preslagivanja, naravno praćena neizbježnim špekulacijama. Tu je i trend ulaganja tvrtki iz branše u financijsku imovinu (Ingra, Tehnika, Dalekovod).
[color=blue]No neosporno je da su očekivanja investitora od ugovorenih poslova ključni element koji formira tržišne cijene građevinskih kompanija, iako je potrebno naglasiti da računica kod takvih poslova, pa i njihova konačna profitabilnost, nije do kraja jasna.
Procjenjujući buduća kretanja, može se zaključiti da će tvrtke u visokogradnji i inženjeringu profitirati od daljnjeg rasta cijena nekretnina, što je karakteristično za sva tržišta u procesu približavanja EU. Unutarnje bi se rezerve i neracionalnosti koje karakteriziraju neke od tvrtki u niskogradnji i danas kreiraju diskonte u odnosu na prosjek tržišta, u budućnosti mogle pokazati velikim potencijalom. [/color]
Napomena: Sukladno članku 105a. stavak 1. Zakona o tržištu vrijednosnih papira autor teksta obavještava da nije, niti je ikada bio vlasnik spomenutih dionica. Obavijest se odnosi i na povezane osobe u smislu Zakona.
Evo malo da se osvrnem i na ovoj temi. Znate li koliko će ovaj sektor vrijediti na kraju godine.
Da li je bolje sad izići i čekati povoljnije prilike. Mislite li da su sada te dionice na ATH ili će još rasti ?
Bubašpara o tome razmišlja i naravno zna odgovor. Neću na napisati jer bi me neki provocirali a neki hvalili.
Bubašpara to ne treba. On zna i pozna daljnji razvoj tržišta. Razmislite koliko je fondova u cashu, što će biti kad dođu neke dionice na tržište i kako će se to odraziti na Vaše dionice.
Pokušajte prezentirati gdje vidite tržište krajem godine. Hoće li INGRA vrijediti 20,60,100.000 kuna. Da li će INDG postojati ? Što će biti sa turizmom ? Kako će izbori utjecati na cijene dionica. Kako će se održavati prinos fondova obzirom na veliki ulazak casha. Kad će početi korekcija i zašto. O tome treba razmišljati.
Toliko od Bubašpare.
Evo malo da se osvrnem i na ovoj temi. Znate li koliko će ovaj sektor vrijediti na kraju godine.
Puno.
Da li je bolje sad izići i čekati povoljnije prilike. Mislite li da su sada te dionice na ATH ili će još rasti ?
Jos ce rasti.
Bubašpara o tome razmišlja i naravno zna odgovor. Neću na napisati jer bi me neki provocirali a neki hvalili.
Bubaspara je guru i moj idol.
Bubašpara to ne treba. On zna i pozna daljnji razvoj tržišta.
Kao sto rekoh. Guru na kvadrat! Dajes instrukcije? Ja sam zainteresiran!
Razmislite koliko je fondova u cashu, što će biti kad dođu neke dionice na tržište i kako će se to odraziti na Vaše dionice.
Iskreno, nemam pojma.
Pokušajte prezentirati gdje vidite tržište krajem godine.
Malo ce usporiti zbog Bozica i Nove Godine?
Hoće li INGRA vrijediti 20,60,100.000 kuna.
Ako Vlada nekaj gadno ne sje…. i ne budemo imali hiperinflaciju – vjerojatno nece.
Da li će INDG postojati ?
A zasto ne?
Što će biti sa turizmom?
Mislim da dosta ovisi o Vakuli i ekipi. Takodjer ako bude hiperinflacija jer je Dr. Ivo nesto zbrljucno moze se ocekivati veci broj turista. Moje skromno misljenje. Ali ja nisam guru!!!
Kako će izbori utjecati na cijene dionica.
Nikako. Tko god dodje sve isto! Osim dr.mr. LJubo. On bi mogo ukinut dejtrejdere a i mi ostali bi malo dobili po repu. Ovo je pitanje ako sam dobro shvatio – tu ide upitnik a ne tocka…..
Kako će se održavati prinos fondova obzirom na veliki ulazak casha.
Hmmm, treba provjeriti na hrportfolio? Opet fali upitnik…..
Kad će početi korekcija i zašto.
To zna samo Bubaspara i to u minutu!
O tome treba razmišljati.
Ne spavam nocima zbog toga!
Toliko od Bubašpare.
Pozdrav i laku noc od malog Iveka.
Ako generaliziramo, sjećam se izjave Čačića da će u narednih 5-10 godina građevina biti jedan od najboljih businessa. Izgleda da se to i ostvaruje. I to će trajati sve dok se kreditna sposobnost hr građana ne ispuca-a ima tu još dosta prostora. Dakle građevinci+banke i nećete pogriješiti.
Pa samo pogledajte kak Zagreb izgleda, pola zgrada u centru ima fasade koje otpadaju, loša krovišta, nema parking mjesta, očajna stubišta… To je tolko podinvestirano da se narednih 20 godina ne može dovesti u red. To je izvor tolike pohlepe za novim stanovima, a mogućnosti su otvorile banke.
ludiStric: ” Namjeravao sam postati link na THNK,a sjetim se da i postoji bolje mjesto, zar ne. Dakle: Vaš link, komentari … ” Daj, striko, reci kaj da procitamo, malo sam se izgubio..
Cijene nekretnina u Hrvatskoj će padati
Business.hr
18.05.2007 08:31
Pročitaj komentare(2)
Cijene nekretnina su na vrhuncu i trebale bi padati, što potvrđuje i prodaja koja je ove godine prepolovljena u odnosu na prošlogodišnje razdoblje, riječi su Jasminke Biliškov, direktorice agencije Biliškov nekretnine, izrečene u intervjuu Slobodnoj Dalmaciji.
Podaci centra za nekretnine pokazuju da je cijena prosječnog kvadrata stana u Zagrebu iznosila 2049 eura, dok je u okolici Zagreba prosječni kvadrat kuće bio 1280 eura.
Nekretnine u Hrvatskoj mahom se financiraju iz kredita, a stanovništvo je u bankama u prva tri mjeseca ove godine podiglo 4,9 milijardi kuna, od čega se 2,6 milijardi odnosi na stambene kredite.