Premješteno iz teme: IGH (Institut IGH d.d.)
Premješteno iz teme: INGR (Ingra d.d.)
Kako je propao Jacin plan da spasi građevinare?
Vladina najava subvencioniranja kupnje prvog stana činila se kao primamljiva ideja tek dok potencijalni kupac nije pročitao Zakon o poticanju prodaje stanova. Sad kad je već sasvim jasno da se ideja neće primiti, postavlja se pitanje za koga je uopće taj zakon napisan?
Naime, nametnuta ograničenja svode mogućnost kupnje na tek vrlo mali broj stanova. Onoga što bi se trebalo poticati jednostavno nema, a mogućnost da se spoje ponuda i potražnja pod uvjetima koje diktira zakon gotovo je hipotetska, piše Pametna kuna.
Model paralelnog financiranja banke i Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama upitan je zbog brojnih ograničenja, a kao najveće u Hypo banci navode činjenicu da se, odlukom APN-a, ne može financirati kupnja stana koji ima teret hipoteke, pa čak ni uz pismo brisovne namjere. Napominju da je takvih stanova vrlo malo, jer većinom su svi izvođači realizirali kredite za izgradnju, pa nekretnine imaju teret banke koja ih je financirala.
Također, sukladno zakonu, financiranje je moguće samo ako klijent nema stan ili ima jedan stan koji prodaje radi kupnje većeg stana, te ako je stan koji želi kupiti novi, s uporabnom dozvolom i kupuje se izravno od izvođača koji ima licencu za građenje prema posebnom zakonu. Usto, izvođač mora uredno podmirivati obveze prema Republici Hrvatskoj.
I ovaj je primjer dovoljno ilustrativan: u RBA banci od stupanja na snagu ovog zakona, pa do danas, nisu dobili nijedan zahtjev za ostvarivanje ovakvog kredita, ni od klijenata korisnika stambenih kredita ni od stanograditelja.
Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić smatra da razloge neuspjeha primarno treba tražiti u očekivanoj niskoj potražnji za stanovima u trenutačnim gospodarskim okolnostima. Bez obzira na pad cijena i poticaje, izostanak kupaca rezultat je ponajprije značajnog smanjenja zaposlenosti i pada neto plaća.
Totalni fijasko Vladinih zajmova za stanove
Šantić dodaje i da su dug i neizvjestan oporavak domaćeg gospodarstva također negativno utjecali na potražnju za stambenim prostorom, ali napominje da je i prije izbijanja krize bilo vidljivo slabljenje potražnje, uvjetovano demografskim kretanjima, ali i relativno visokom razinom zaduženosti kućanstava.
U svakom slučaju, nije realno u skorašnjem razdoblju očekivati značajnije dinamiziranje potražnje, s obzirom da se najveći rast nezaposlenosti bilježi upravo kod segmenta mlade radne snage, odnosno onih prema kojima je ovaj zakon primarno bio usmjeren.
"I najava oporezivanja imovine, iako po sadašnjim najavama ne bi uključivala prvu nekretninu, imat će nepovoljan utjecaj na domaće tržište nekretnina", zaključio je Šantić za Pametnu kunu.
nema ovdje oporavka još dugo, mogu drukeri drukati do sudnjeg dana, ali ostaje gola činjenica:
INGRA NEMA NOVIH POSLOVA VEĆ VIŠE OD GODINU DANA!
INGRA PREŽIVLJAVA TAKO ŠTO PRODAJE SVOJE NEKRETNINE I ODGAĐA ISPLATU OBVEZNICA I KREDITA !!! KOD INGRE DUG RASTE, A IMOVINA SE SMANJUJE [bye]
Premješteno iz teme: INGR (Ingra d.d.)
Evo mene nepristranog koji je ingru posjdovao dva puta po 2 dana max.
Svratio sam na temu jer kad god upalim PD tema ingra na vrhu.
Ne znam čega prije da se uhvatim "konzorcija" TA ili FA.
Konzorcij smo svi mi koji sudjelujemo na TK ( ovisno u kakvoj smo poziciji) doduše uvjek ima špekulanata koji se zaigraju na burzi ali oni eventualno mogu na kratki rok utjecat na cijenu dobre ili loše vijesti dati će završnu patinu cijeni i rezultati a ne privremeno pumpanje ili rušenje cijene.
Ingra nema kontinuirano poslovanje svaki novi posao doslovno mora iskopati tako da joj je to trentno ogromna mana u općem padu investicija. Poslovni prihodi su im se prepolovili sa 2008 na 2009 a i za ovu 2008 iz 1 000 000 000 (milijardu kuna) prihoda ostvarili su dobit od 12 000 000 kn (dvanest miljuna kn) ubitačna NPM za poludit od 1,2%
Na ovim prepolovljenim prihodima ingra je poslovala sa debelim minusom 83 000 000 kn (osmdeset i tri miljuna kuna ) da bi se vratili na nulu treba im mnogo mnogo milijuna prihoda a gdje da ih nađu?
Možda na SP u rukometu za žene.
Zašto su im vjerovnici prolongirali naplatu duga pa vrlo vjerojatno se ne bi uspili sve naplatit iz stečajne mase jer ko zna kako sada izgledaju financijski pozicije aktive. Kapital i rezerve iznose se im 400 000 000 kn dok su ukupne obveze cca 1 000 000 000 kn.
Graf ingre je uvjerljivo najgori od svih građevinara probili su prethodni ATL i svakodnevno plešu da pronađu novo dublje dno. Dionica je u konstantnom padu ima pitaj boga od kada. Evo grafa.
Nepristran,hmm.
Ne bih rekao.
Reci mi nekog građevinara(osim dalekovada(nije ni on baš sjajan)) koji je u puno boljoj situaciji?
Premješteno iz teme: INGR (Ingra d.d.)
Ne bih rekao.
Reci mi nekog građevinara(osim dalekovada(nije ni on baš sjajan)) koji je u puno boljoj situaciji?
Pa po mojoj proceni, Dalekovod gotovo posve sigurno neće u bankrot, za razliku od Ingre koja je najozbiljniji kandidat na vašem terenu. Nemojte da zaboravite da je u Srbiji, kriza pomela čak 95 odsto građevinara, a u Hrvatskoj koja je gotovo u jednako bremenitim problemima, još nisam čuo da je neki od većih propao. Ja tipujem najpre na dve kompanije, to su Ingra i Konstruktor koji ionako nije javno preduzeće odnosno ne kotira ne berzi.
Premješteno iz teme: INGR (Ingra d.d.)
Ne bih rekao.
Reci mi nekog građevinara(osim dalekovada(nije ni on baš sjajan)) koji je u puno boljoj situaciji?
Pa po mojoj proceni, Dalekovod gotovo posve sigurno neće u bankrot, za razliku od Ingre koja je najozbiljniji kandidat na vašem terenu. Nemojte da zaboravite da je u Srbiji, kriza pomela čak 95 odsto građevinara, a u Hrvatskoj koja je gotovo u jednako bremenitim problemima, još nisam čuo da je neki od većih propao. Ja tipujem najpre na dve kompanije, to su Ingra i Konstruktor koji ionako nije javno preduzeće odnosno ne kotira ne berzi.
[/quote]
Nisam Vas to pitao gospodine sljepće.
Pročitajte ponovo!
Premješteno iz teme: INGR (Ingra d.d.)
gospodo,
netko je trazio usporedbu gradevinara, a u prilogu osim istog nalazi se i generalna usporedba u hrvatskoj
Premješteno iz teme: VDKT (Viadukt d.d.)
Nažalost kolega Tigrus je u pravu ovaj put! Iskreno mi je žao svih dioničara koji su sada utrpani graditeljima, jer im predstoji gadno rokanje!
INGRA – 14,3kn target
VDKT – ako pukne 180-185kn, ode do 120kn ko keks!
POSLOVI
Hidroelektra i Pružne građevine obnavljaju zagrebačke željezničke mostove, IGH nadzire
Autor/izvor: SEEbiz
ZAGREB – Na željezničkom mostu Sava Jakuševac, poznatom i kao most Mićevec, koji je zbog utonuća jednoga od potpornih stupova od ožujka 2009. zatvoren za željeznički promet, uskoro počinje sanacija, priopćeno je danas iz HŽ Infrastrukture.
Nakon postupka javnog natječaja za izvođača radova kao najpovoljniji ponuditelj odabran je konzorcij poduzeća koji čine Hidroelektra (ZSE:HDEL-R-A) i Pružne građevine d.o.o. Stručni i tehnološki nadzor radova obavljat će Institut IGH (ZSE:IGH-R-A), a vodni nadzor Hrvatske vode. Ugovor između HŽ-Infrastrukture i odabranog konzorcija je potpisan, a pripremni radovi su već počeli. Završetak obnove mosta planira se u jesen ove godine. Osim sanacije jakuševačkog mosta, projektira se i obnova drugoga željezničkog mosta preko Save, tzv. zelenoga mosta.
U skladu s projektom sanacije, koji su izradili IGH i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na mostu Sava Jakuševac oštećeni potporni stup će se srušiti, a na njegovu mjestu sagraditi novi. Sanirat će se i oštećena čelična konstrukcija te željeznički kolosijeci na mostu, pa će most biti vraćen u prvobitno, projektirano stanje. Premda je sagrađen prije 42 godine, sve do incidenta koji se dogodio 2009. preko njega je nesmetano tekao željeznički promet. Da bi sigurnost na tome mostu bila što veća, u koritu Save planiraju se sagraditi i dva potporna praga kako bi se spriječila daljnja erozija šljunka s dna, ističe se u priopćenju. Time bi se u budućnosti spriječilo ugrožavanje temelja mosta.
Ukupni troškovi radova procjenjuju se na oko 30 milijuna kuna, od čega je vrijednost ugovora s konzorcijem Hidroelektre i Pružnih građevina 24 milijuna kuna, a ostatak sredstava utrošit će se na spomenute nadzore te radove na kontaktnoj mreži i pružnom gornjem ustroju, koje će obavljati Elektrotehnički poslovi održavanja i Građevinski poslovi održavanja u sastavu HŽ-Infrastrukture. Sanacija mosta trebala bi biti gotova do početka prosinca kada na snagu stupa željeznički vozni red 2010/2011. te će se time rasteretiti zagrebački Glavni kolodvor.
U fazi projektiranja je i obnova tzv. zelenoga mosta, inače najpoznatijeg željezničkog mosta preko Save, koji je sagrađen 1939. godine. Taj most presudan je za željeznički promet od Zagreba prema jugu (dio V. paneuropskog koridora) i stoga je njegova redovita obnova jedan od prioriteta HŽ-Infrastrukture. Radovima na njegovoj obnovi planira se povećati i njegova nosivost, kako bi se udovoljilo standardima suvremenih međunarodnih pruga.
Evo posla za cestogradnju a i druge…
http://www.poslovni.hr/vijesti/zajam-ebrda-za-luku-dubrovnik-153986.aspx
Šuker je tom prigodom za jesen najavio potpisivanje ugovora s EBRD-om o nastavku izgradnje autoceste prema Dubrovniku u vrijednosti od 60 milijuna eura
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/infrastruktura/suker-ebrd-daje-60-milijuna-eura-za-nastavak-
autoceste-prema-dubrovniku,86989.html
Autocesta bi trebala biti gotova do 2012., a Pelješki most do 2015. godine, najavljeno je ranije.
Eto, živi bili pa vidjeli, nadajmo se najboljem
CESTOGRADNJA
Ivan Šuker: EBRD daje 60 milijuna eura za izgradnju autoceste prema Dubrovniku
DUBROVNIK – Ministar financija Ivan Šuker je za jesen najavio potpisivanje ugovora s EBRD-om o nastavku izgradnje autoceste prema Dubrovniku u vrijednosti od 60 milijuna eura
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/infrastruktura/suker-ebrd-daje-60-milijuna-eura-za-nastavak-autoceste-prema-dubrovniku,86989.html
Kredit od osam milijuna eura,
potrebnih za projekt izgradnje operativne obale Batahovina, odobrila je Europska banka za obnovu i razvoj. S 200 metara nove obale proširit će se kapacitet luke, ali i zaokružiti lučko područje, što će omogućiti nastavak razvoja kroz gradnju putničkog terminala, shopping centra i drugih planiranih sadržaja, naglasio je ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Vlaho Đurković.
…Za rekonstrukciju operative obale luke u Gružu EBRD je već bila odobrila kredit od 26,5 milijuna eura, a ministar Šuker ovom se prilikom našalio kako je siguran da za ovaj novi kredit Dubrovčani neće negodovati što se ”Šuker opet zadužuje”.
http://dulist.hr/content/view/10143/65/
Premješteno iz teme: Komentari trgovanja na hrvatskom tržištu kapitala
http://seebiz.eu/hr/burze/zagrebacka-burza-koga-jos-zanimaju-gradevinari%3f,88866.html
Premješteno iz teme: Komentari trgovanja na hrvatskom tržištu kapitala
meni je ovo signal za – kupnju!