Dobro, može onda jedno pitanje?
Ukoliko je banka dala hipotekrani kredit 1/1 na cijenu npr. 1800€, a cijene padnu na 1000€. Što se onda dešava u bilancama banaka? Kako se to prikazuje?

@neo
Na bilancu banke (naše, u ovom slučaju) se ne odražva cijena nekretnine direktno, nego tek onda kada koji klijent ne bude mogao otplaćivati kredit, pa banka umjesto toga dobije stan npr., a taj stan nije moguće utržiti po cijeni koja će pokriti ostatak klijentove obveze… (u međuvremenu, dok još otplaćuje, evenutalno može, ako joj to ugovor o kreditu omogućava… tražiti neke dodatne garancije… )

Banka u načelu očekuje da klijent neće početi ne plaćati rate odmah 1. rate koja mu dođe na naplatu, nego da će dok ne dođe da ne može više vraćati kredit, nešto već u međuvremenu bar nekim dijelom otplatiti…, pa onda taj ostatak, i sa smanjenom cijenom nekretnine, će možda banka moći nekako pokriti… bar jednim značajnim dijelom.
Ono što ne uspije, knjižit će kao gubitak… naravno. Ali to neće tako naglo, kada koji kredit pukne, nego se na vrijeme rade rezervacije… ako preslabo rezerviraju onda će biti problema, ako dobro procijenjuju koliko toga neće uspjeti naplatiti… tada super, tada nema velikih potresa nego je to ovako uglađeno kroz par godina kontinuiranim rezerviranjem i rezerviranjem… za gubitke koje se tek očekuje da se materijaliziraju u narednim godinama.

kao što rekoh… ne mogu vidjeti realnost sve da hoće.
računovodstco će te spasit, yeah baby. [thumbsup]

a banke će doći glave njihvo kreativno računovodstvo… ukoliko se prave pametne pa ne rezerviraju dovoljno… ipak se nadam da neće doći do strašnih stvari jer imaju tako jake bilance, očito se pripremaju na knjižiti i neke gubitke narednih razdoblja… a koje će izdržati i sve će biti ok! [thumbsup]

Ako imate jedno cca 20-30mlrd kuna izloženih u nekretninana kod naših banaka. I odjednom morate rezervirati cca 30-40’% koliko vam je pala cijena nekretnina (znači nije više osigurano hipotekom), a to je po mojoj procjeni cca 6-10mlrd. kn…Daleko više od cjelokupne dobiti banaka u 2009. Meni se čini da naše banke tog novca nemaju…
Isto tako kolega linx neće to ići postepano već odjednom. Kad krene pad I PANIKA onda nema stajanja

vezano uz spomenute price-to-income itd.
Vaš link

Hrvatska: 12.30

Neke (manje ili više) razvijene zemlje, krenuvši od prvih susjeda prema Zapadu/Sjeveru:
– Slovenija: 12,00
– Austrija: 5,92
– Švicarska: 6,17
– Njemačka: 5,25
– Nizozemska: 5,65
– Belgija: 4,58
– Finska: 6,65
– Norveška: 8,53
– Uk: 10,54
– Irska: 8,18

Kao što vidmo, braća Slovenci su nam najbliži… ostalo… uglavnom (uz ove otočne napuhane iznimke, to svak zna da je kod njih povijesni balon) što razvijenija zemlja to manji indeks… pa očito kako se mi budemo razvijali: ili će cijene ostati iste, a plaće nam se više nego uduplatiti, ili ako plaće budu sporo rasle, cijene se moraju prepoloviti. To samo da dođemo na iste odnose sa njima… a ako su i oni precijenjeni npr. slučajno… (a neki sigurno jesu, ovi najniži možda i ne) tada još svi skupa moramo napraviti dodatnu prilagodbu.

case study – Njemačka:

stranica kaže:
Price per Square Meter to Buy Apartment in City Centre 2,850.00 €
Price per Square Meter to Buy Apartment Outside of Centre 2,250.00 €

– recimo da je prosjek: 2.550 € (mada je i to nešto puno, ja sam u Berlinu vidio jaako puno slučajeva vrlo lijepih stanova po cijenama daleko ispod 2.000 €/m2, no Berlin je valjda posebno jeftin, iznimka)

i kaže:
Median Monthly Disposable Salary (After Tax) 2,430.33 €

Pa da bi ovo zadovoljilo forumu 48xplaca = cijena_stana, dobijemo da je prosječni stan 48 x 2.430 / 2.550 = 45,74 m2.

Eto, ako slučajno u Njemačkoj vrijedi (to bi se trabalo provjeriti) da je prosječan stan koji odgovara prosječnoj obitelji veličine cca. 45,74 m2 onda obzirom na plaću i cijene bi se moglo reći da je Njemačka taman fer vrednovanih nekretnina (u suprotnom, treba još malo to uštimati…). Iz toga bi vjerojatno proizašlo da su u Berlinu podcijenjeni stanovi (jer su svakako jeftinije od ovog prosjeka, a ne vjerujem da su plaće pak paralelno toliko manje).

Dakle za one koji žele kupovati stanove: Berlin je jedno mjesto gdje to sada ima smisla! 😉

Zagreb (i većina RH)… (kao i Slovenija i sl.) tek kada kao i u Njemačkoj ova forumla 48 x neto_placa bude cijena stana koji vam veličinom izgleda sasvim pristojno (prosječno za prosječnu obitelj)

Hrvatska komora inženjera građevinarstva izradila je program 130 razvojnih projekata vrijednih 33 milijarde eura za pokretanje gospodarstva, prevladavanje krize i nova zapošljavanja, a predstavljen je jučer u Opatiji na Danima ovlaštenih inženjera građevinarstva. Projekti su odabrani, kako je objasnio Zvonimir Sever, predsjednik te komore, prema kriterijima isplativosti i realnosti izvedivosti, a ne prema političkim odlukama, što se dosad najčešće događalo. Tih 130 projekata, koji su poslani Vladi, podijeljenih u šest sektora: promet, energetika, energetska učinkovitost, natapanje, turizam i zaštita okoliša ­– obuhvaća i već postojeće, a nikad ostvarene, ali program zapravo daje smjernice koje je projekte isplativo graditi.

Strateški interes

Tako u energetici građevinari predlažu gradnju 21 hidroelektrane jer one mogu biti 85 posto hrvatski proizvod zato što u Hrvatskoj možemo izgraditi sve osim turbina, a i od strateškog su interesa. U dijelu energetske učinkovitosti inženjeri građevinarstva predlažu građevinske zahvate na već postojećim stambenim objektima kojima bi se poboljšala toplinska izolacija i slično te 50 posto uštedjela potrošnja energije. Projekt natapanja pak predlažu jer se u Hrvatskoj samo jedan posto obradivih površina natapa, a oni sugeriraju da se natapanjem pokrije 154.000 hektara do 2020. godine. U prometu su istaknuli razvitak željezničkih pruga koje su u katastrofalnu stanju i kočnica su razvitka, a u Europi je trend prelaska na željeznički promet i na gradnju novih luka. U turizmu se predlaže osmišljavanje regionalnih projekata turističkog razvitka zadarske regije, dalmatinskih otoka, istočne Slavonije, rješavanje pitanja napuštenih vojnih objekata itd. U zaštiti okoliša projekti su vezani za gospodarenje otpadom te zaštitu voda. Građevinare je na izradu tog programa, za što im je bilo potrebno osam mjeseci, ponukalo to što je država zbog mjera štednje prvo zaustavila projektiranje i sada smo u situaciji da nemamo projekata koji bi se mogli ponuditi potencijalnim investitorima. Za izradu projektne dokumentacije za tih 130 projekata potrebno je od 280 do 300 milijuna eura koje bi, istaknuli su Sever i suautor tog programa Mladen Vedriš, trebala izbrojiti Vlada. Gradnja tih projekata, rekao je M. Vedriš, trebala bi se financirati privatnim kapitalom i fondovima Europske unije te novcem razvojnih banaka, a vrlo malim dijelom iz proračuna ili kroz javna poduzeća. Kad bi država izbrojila 300 milijuna eura za izradu pripremne dokumentacije za 130 projekata, Zvonimir Sever izračunao je kako bi to značilo da bi na pripremi te dokumentacije pet godina radilo 650 inženjera, ako bi se ti projekti izgradili u roku od deset godina.

Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice dala suglasnost za zaduženje HEP-u, HAC-u i HC-u ukupnom iznosu većem od dvije milijarde kuna.

HEP će se zadužiti kod RBA Factoringa u iznosu od 216 milijuna kuna te kod Erste Factoringa za dodatnih 50 milijuna eura, što je ukupno oko 576 milijuna kuna.

Osim toga, Vlada je HEP-u dala suglasnost za sklapanje Ugovora o međusobnim odnosima iz poslova otkupa potraživanja do 300.000.000 kuna kod Zagrebačke banke.

Hrvatskim je cestama dano državno jamstvo za zaduženje od 120 milijuna eura za financiranje ugovorenih i izvedenih radova građenja, obnove i održavanja državnih cesta, a HAC-u za zaduženje u iznosu od 100 milijuna eura za financiranje građevinskih radova sukladno Programu građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje 2009. do 2012. godine.

Također, Vlada je donijela prijedlog Odluke o imenovanju predsjednika i dijela članova Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije.

Predsjednik će biti HSS-ovac Danijel Žamboki, a za članove su izabrani Tomislav Jureković, dr. sc. Igor Sutlović i Dunja Trakoštanec Jokić.

porez na imovinu ruši cijene stanova……………..

http://www.jutarnji.hr/porez-na-imovinu-rusi-cijene-stanova/840764/

http://www.jutarnji.hr/vlade-hrvatske-i-biih-odrzale-prvu-zajednicku-sjednicu/840962/

Slažem se s premijerkom Kosor da granice ne služe za razdvajanje, ali to ovisi o političarima. Tamo gdje su ljudi u sukobu s vremenom i budućnosti nažalost, granice su mnogo čvršće. Nadam se da će doći vrijeme kada ćemo razgovarati kako o granici tako i svim pitanjima od interesa kako jedne tako i druge zemlje – kazao je Špirić.

U dnevnom redu službeno su navedeni razgovori o euroatlantskim integracijama, bilateralnoj suradnji, gradnji mostova preko Save i trasi Jadransko-jonske autoceste.

Uf, izgleda da za naše građevinare dolaze još teža vremena [embarass]

HAC očekivao 400, a možda dobije tek 120 milijuna eura

Europske banke žele dati novac samo za 12,5 km na koridoru Vc, sve ostalo, poput autoceste do Dubrovnika, ih ne interesira

Hrvatske autoceste, ali i Vlada ipak mogu zaboraviti da će od Europske banke za obnovu i razvoj, te od Europske investicijske banke dobiti od 350 do 400 milijuna eura jeftinih kredita za završetak cestogradnje i ispunjavanje ugovora koji su lani potpisivani. EBRD i EIB razmatraju mogućnost davanja kredita za samo dvije kratke dionice, koje su dio transeuropskog koridora Vc.

Radi se o 120 milijuna eura kredita koje banke dijele u jednakom omjeru, za financiranje 3,5 kilometara autoceste od mjesta Sredanci do granice s Bosnom i Hercegovinom u Slavoniji, te devet kilometara autoceste od čvora Ploče do granice s BiH u Dalmaciji. Za te dvije dionice je HAC javno morao objaviti dokumente i načiniti ih dostupnim javnosti kao dio procesa pregovora. Ako pregovori uspješno završe, za te dvije dionice treba izabrati izvođače i gradnja bi trebala početi najranije u proljeće 2011. godine. Za sve ostale dionice u Hrvatskoj, EBRD i EIB ove godine nisu zainteresirani, saznajemo u HAC-u, čija Uprava je pomalo razočarana zbog odluke da se razmotri financiranje samo koridora Vc. Ako se odobri kredit od 120 milijuna eura, neslužbeno saznajemo da će se pregovori s EIB-om i EBRD-om nastaviti i sljedeće godine, ali opet samo za dovršetak koridora Vc u Hrvatskoj, točnije dionice od Belog Manastira do Osijeka i od Belog Manastira do granice s Mađarskom. Radi se o oko 30 kilometara autoceste koji bi konačno završili taj koridor u Hrvatskoj.Početkom godine, kada su započeli pregovori s dvije europske banke čiji predstavnici su obišli dionice za koje nema novca, očekivalo se trostruko više kredita i njihovo odobravanje do kraja svibnja. HAC, naime, ima potpisane ugovore za izgradnju dionica Doli-Dubrovnik, mosta preko Drave, Podravskog ipsilona i autoceste Zagreb-Sisak za čiji dovršetak nema osiguran novac, nego je očekivao pomoć banaka.

Stjepko Boban, predsjednik Uprave HAC-a Ti radovi su vrijedni više od sedam milijardi kuna s PDV-om, a ugovori su redom potpisivani u izbornoj kampanji pred lokalne izbore. Ugovore je potpisalo sedam velikih građevinara s nizom kooperanata i ne žele ih raskinuti, nego očekuju da HAC radove provede ili ih obešteti. Ako se ostvari želja HAC-a i sljedeće se godine nastave pregovori oko financiranja koridora Vc od Osijeka do Mađarske, od toga bi koristi mogle imati samo Hidroelektra s partnerima koji su ugovorili izgradnju mosta preko Drave kao dio koridora Vc. Posao je vrijedan 950 milijuna kuna bez PDV-a. Međutim, čak i u tom slučaju, morat će se raspisati novi natječaj zbog pravila banaka i procedure po kojoj se provodi.Saznajemo i da banke uopće nisu razmatrale mogućnost financiranja izgradnje prema Dubrovniku, niti većinu ostalih dionica. Usredotočile su se samo na međunarodni koridor Vc. Iako se spominje da bi se završetak mreže autocesta mogao financirati koncesijama, dosad nije razrađen model, niti se na njemu počelo raditi. U međuvremenu se HAC nastavio zaduživati kako bi mogao plaćati 610 mililjuna eura dospjelih kredita i financirati gradnju do Vrgorca i manji dio na autocesti Zagreb-Sisak. Prošlotjedno jamstvo Vlade se odnosilo na 100 milijuna eura uzetih kod banke Credit Suisse. To je treći kredit dignut ove godine u istom iznosu. Prijašnji kreditori su bili Zagrebačka banka i Hypo banka. Do kraja godine, HAC se planira za istu namjenu zadužiti još 300 milijuna eura.

PD