Ekonomija
Financijska snaga najčešći je razlog gubitka poslova izvan RH
Da Agrokor nema šanse u Sloveniji, ocijenila je većina analitičara znajući da ne postoji raspoloženje prema hrvatskim ulagačima.

Agrokor nije uspio preuzeti Mercator i tako ući u Sloveniju, a domaćem je konzorciju propao posao gradnje autoceste u Crnoj Gori. I dok je naša država pretjerano shvatila liberalizaciju tržišta, druge su zemlje, u čemu se, primjerice, izdvaja Slovenija, imale strogo selektiranu politiku u dotoku stranog kapitala. No, ne treba zanemariti ni činjenicu da je ta zemlja imala mali deficit pa joj ni privatizacija ni strani kapital nisu bili nužni – podsjeća konzultant Ante Babić. Nekima je politika ograničenog pristupa kapitalu bila manje izražena, ali su zato izdvojile kompanije koje su označile strateški jakima. Primjer je Mađarska, koja je izdvojila MOL kao kompaniju koju će štititi od preuzimanja, stavivši to i u zakon, ali istodobno i pomoći u širenju njezina utjecaja u regiji, pa tako i u Hrvatskoj.

Da Agrokor nema šanse u Sloveniji, ocijenila je većina analitičara znajući da ne postoji raspoloženje prema hrvatskim ulagačima. No velik dio analitičara ipak smatra da je Agrokoru širenje u maloprodaji nužno te ne isključuju da svoju ambiciju domaći koncern realizira preko nekog fonda što je, uostalom, uobičajena ”igra” na tržištu. Analitičare bolje upoznate s poslovanjem domaćih građevinskih tvrtki ne iznenađuje ni propali posao konzorcija u Crnoj Gori bez obzira na to što je njihova ponuda bila znatno bolja od konkurencije. Vladi Crne Gore sigurno nije bila nepoznanica nedavna nevaljana mjenica Konstruktora u Libiji pa je upitno kako bi tamošnja vlada opravdala narodu da posao daje nekome tko odugovlači s dostavom jamstva, kojega na kraju i nije bilo. S druge strane, ne isključuju se tvrdnje da je premijer Crne Gore Milo Đukanović dobar s grčkim investitorom koji, naime, već ima izdašna ulaganja u toj zemlji. Jasno je i da grčko-izraelskom konzorciju neće biti teško doći do jamstva iako je riječ o težoj financijskoj ponudi u odnosu na domaći konzorcij, za čak milijardu kuna. Jer iza njih mogu stati grčke banke, ali i izraelski kapital koji je dobro povezan s onim američkim, smatra konzultant Damir Novotny.

Tako se ne isključuje ni mogućnost da iza njih stanu američki fondovi, kapital kojih se mjeri u milijardama dolara i koji mogu uložiti dugoročno. Ali, nije isključeno, kaže analitičar Ljubo Jurčić, da je riječ o fondovima koji za zamjenu mogu tražiti u koncesiju, primjerice, zemljište jer takva praksa isto nije nepoznanica. Poslovnjaci koji se kandidiraju za poslove izvan granica priznaju da je financijska snaga najčešći razlog gubitka poslova. U Hrvatskoj zapravo ne postoji jaka institucija koja bi iza takvih projekata stajala, kaže Babić, koji je svojedobno predlagao jačanje HBOR-a, osnivanje garancijske agencije i fonda upravo u tu svrhu.

Mnogi analitičari, ali i poslovni ljudi, pristup domaćeg konzorcija smatraju neozbiljnim s obzirom na to da jamstva nije bilo, to više ako se utvrdi da su namjerno odugovlačili i manipulirali na tržištu kapitala. S druge strane, to što je posao propao mnogi čak pozdravljaju jer misle da upravo zbog preslabe financijske snage domaći konzorcij ne bi izdržao u gradnji autoceste, novac koje bi se vraćao naplatom cestarine. To više što je riječ o autocesti na kojoj nema prevelika prometa i za koju je uopće upitno koji bi privatnik uložio svoj novac. Dakle, profitabilnost, struktura financija i logika bile su već početni minusi za ulazak u posao. Analitičari, na kraju, kažu da je ovo možda poruka građevinarima da se

Premješteno iz teme: THNK (Tehnika d.d.)

Malo dobrih vijesti građevinskom sektoru donijela je jutrošnja informacija kako će Dalekovod (ZSE:DLKV-R-A) graditi trgovački centar Supernova u Buzinu, a posao je vrijedan čak 80 milijuna eura.

OD KADA DALEKOVOD IMA OPERATIVU DA BIH MOGAO IZVODITI OVAKO ZAHTJEVAN OBJEKT , OVO JE NEKA GREŠKA.

ma nisu loši naši građevinari, ali jednostavno ne znaju ništa graditi. naprave novi autoput i onda u malo tvrđem autu osjetiš kako se ljulja po asfaltu, onda kupiš stan u novogradnji pa se hvata vlada u kutovima, cure radijatori i curi kiša u stan, ali inače su oni jako dobri…između cigli je po 2 cm-a lufta, ali nema veze, glavno da je 1 m2 u zagrebu 7800 eura. šta je to? sitna para buraz…sitno je to za nas. šta ti je danas 780.000 eura za 100 m2…pa to sam kćerkici uzeo da ima svoju privatnost. a sutra joj kupujem toyotu rav4 jer to sve bogate curke voze iz njenog društva, da mala bude na visokom ako dođe do sudara…eto, tako razmišljaju naši novopečeni polubogataši…

Građevinarstvo je 15% hrvatskog BDPea, ne smije se to uništiti, samo reorganizirati i kontrolirati

Započela je demontaža Hrvatskih autocesta – javnog poduzeća koje je u devet godina postojanja postalo prepoznatljiv brend, ali i rasadište najvećih afera. Od tvrtke preko koje je država ulagala u gradnju stotina kilometara autocesta ostat će samo naplata cestarine i održavanje.

Razvlašćivanje ministara

Preostali dio HAC-a (građenje, projektiranje…) najvjerojatnije će u budućnosti postati državna agencija za investicije, doznaje Večernji list. Uprava HAC-a osnovala je sedmeročlano povjerenstvo, u kojem su direktori pojedinih sektora u HAC-u, ali i neki vanjski stručnjaci, koje mora izraditi model po kojem će se osnovati, u prvoj fazi, tvrtka kćer Hrvatskih autocesta u koju će se izdvojiti naplata cestarine i održavanje autocesta.

U početku će ta tvrtka kćer ovisiti o matičnom poduzeću, odnosno HAC-u, a u dogledno vrijeme ona će postati operater samostalan na tržištu. Nije isključena ni mogućnost prodaje tog operatera koncesionaru premda je davanje izgrađenih autocesta u koncesiju, što je bio jedan od neslužbenih prijedloga mjera za suzbijanje krize, prije nekoliko mjeseci kao ideja posve odbačeno.

Premda je demontaža HAC-a logična jer je to poduzeće sa 3000 zaposlenih preglomazno, a gradnja je autocestovne mreže u Hrvatskoj pri kraju, tu se reorganizaciju može gledati i u kontekstu razvlašćivanja resornog ministra Božidara Kalmete, ali i ministrice graditeljstva Marine Matulović Dropulić.

Milijarde kuna

Ona, naime, ima izniman utjecaj i na HAC i na Hrvatske ceste, odnosno na građevinare s kojima su ta poduzeća poslovala.

Ministričin čovjek u NO HAC-a i HC-a je Boris Ordulj, koji je bio pročelnik za graditeljstvo u vrijeme kada je M. Matulović Dropulić bila gradonačelnica Zagreba. Već se nagađalo kako bi ministar Kalmeta mogao izgubiti resor infrastrukture iz svog ministarstva, što se također doživljavalo kao demontaža njegove moći, ali od toga ipak, čini se, neće biti ništa.

Reorganizacija Hrvatskih autocesta, naposljetku, nužna je i zbog silnih afera koje su stvorene u toj tvrtki. To je poduzeće raspolagalo milijardama kuna kojima su plaćani poslovi dobiveni, nerijetko, na namještenim natječajima.

Stanić podnio prijavu protiv Krapljana

A Mijat Stanić, zaposlenik Hrvatskih autocesta i predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata, podnio je DORH-u kaznenu prijavu protiv Željka Krapljana, zamjenika direktora Sektora održavanja u HAC-u, bivšeg saborskog zastupnika HDZ-a.

– Prijavu sam podnio zbog osnovane sumnje da je u razdoblju od 2002. godine do danas, uz pomoć nepoznatih osoba koje su mu to omogućile, oštetio državni proračun i Hrvatske autoceste za više od 790.000 kuna – kaže sindikalist Mijat Stanić.

Ističe da se Željko Krapljan, suprotno pravilniku HAC-a, koristio službenim automobilom i u vrijeme slobodnih vikenda i godišnjeg odmora, prešavši 15 tisuća kilometara i oštetivši HAC za 36 tisuća kuna.

– Zatražio je i dobivao naknadu za odvojen život koju je zadržao i kada su istekli razlozi za taj dodatak – tvrdi Mijat Stanić koji je prijavio i da je Krapljan, kao saborski zastupnik Hrvatske demokratske zajednice, između 30. i 31. prosinca 2003. godine prekinuo radni odnos u Saboru i zaposlio se u Ministarstvu obrane.

Odobren mu je dvodnevni prekid radnog odnosa, ali istodobno nije svoj mandat stavio u mirovanje.

U ta dva dana Krapljan je bio i saborski zastupnik i djelatni vojnik HV-a.

Umirovljen je drugi dan, 31. prosinca 2003. godine, uz časni otpust s pravom na invalidsku mirovinu i otpremninu od čak 209.716 kuna koja mu ulazi u izračun mirovine.

– Time si je Krapljan osigurao otpremninu, veću mirovinu i šest saborskih plaća – kazuje Stanić. Krapljan opovrgava navode iz prijave o nepridržavanju pravila HAC-a, a postupak u Saboru iz 2003. godine tumači potrebom da se vrati u MORH i dobije časni otpust, a da to nije učinio, dobio bi nečasni i ostao bez otpremnine.

Premješteno iz teme: DLKV (Dalekovod d.d.)

I zlatna dionica ima vrijednost i treba pratiti odnose na tržištu. Ako građevinari padaju a Dalekovod stagnira, onda ga treba prodati jel je velika vjerovatnost da će i on za njima. Ako IGH padne recimo na 1900 kn, Ingra na 33 kn što se više isplati kupovati IGH, INGR ili DLKV na 340 kn? Ja vrlo ozbiljno razmišljam o prodaji jer ako ne pada ne vjerujem da će i rasti tako brzo.

Zlatne su samo dionice koje rastu.

Premješteno iz teme: DLKV (Dalekovod d.d.)

Ipak je to pogrešno razmišljanje Antiša!
IGH ima dug preko 300%, a DLKV ipak dvostruko manje. Nadalje ovdje su novci ulagani u proizvodne pogone, dakle nešto konkretno i opipljivo.
Nadalje, DLKV ima kontinuitet dobiti i to se ne mijenja, dakle nema gubitaka, poslovi osigurani i pristižu u velikom broju, dok IGH i INGRA nemaju niti 1 posao.
E sad to što će IGH pasti na 1900kn ne znači da DLKV treba pasti 1 lipe.
Nadalje za razliku od IGH, Dalekovod je kompanija koja se bavi proizvodnjom i energetikom, radi jako sofisticirane stvari i nema baš neke konkurencije u Hrvatskoj.
Izgradnja buduće EE mreže u Hrvatskoj mu daje široku perspektivu razvoja i brutalnih zarada, ali i kontinuitet u razvoju.
Gdje se IGH može razvijati dalje? Pa oni ni za plaće nemaju, baš kao ni INGRA koja je otpustila brdo radnika.
E sad ti meni Antiša reci kako možeš uspoređivati ovo dvoje!

Ajd u svom ovom ludilu i padovima vidim igh ko vođu.kako u padu Pa tako i u rastu. Nešto kao atlanska u brodara.

Al stvari su se promjenile kod dioničara,i pošto je jako puno dioničara ušlo neiskusno u dionice kroz vladine pakete ine i ht-a
bilo je panike,nepromišljenih prodaja, al kako vidim,il bar se meni čini,večina polako shvaća kako sve ovdje funkcionira.
I ovo istresanje velikih igraća kako na igh,tehnici il ingri, čini se da malima nosi dobru akumulaciju. E sad je samo pitanje,koliko ti strvinari misle srušiti cijenu da opet neke natjeraju na prodaju s velikim gubitkom.
A na našoj burzi sve je moguće pa i držati cijenu nisko dok god ne dobiju onu kolicinu koju žele.

Premješteno iz teme: IGH (Institut IGH d.d.)

Premješteno iz teme: IGH (Institut IGH d.d.)

@ split009đunior

Može IGH i do nule teoretski, ali ipak ne zaboravimo tko je u dioničarskoj strukturi IGH. Bit će posla za IGH kad krene oporavak RH, tamo negdje daleke 2015. [thumbsup]Kad već uspoređuješ IGH i DLKV, IGH nije utopio desetke miljuna kuna u taj tvoj avatar, inače bi mu zaduženje bilo 350%. [tongue]

Ingra je patern za IGH u sljedećem srednjoročnom razdoblju.
Toliko od mene na ovoj temi i vidimo se na 2001,01kn.

Premješteno iz teme: IGH (Institut IGH d.d.)

Juniore u nevjerici sam čitao tvoje prognoze s targetima na 2050 – 2100 kn. Ali nakon što je 2500 palo bez ikakvog otpora, i pad se zaustavio na 2300, targeti su se morali redefinirati. Mislim da si i ti 2300 izdvojio kao najjaču potporu. A sad si postavio nove na 1800-1900. Više ti neću kontrirat što se tiče IGH jer ovdje čovjek ne može biti pametan..

Ovaj put neću ignorirati pravovremena upozorenja. Plan je bio pomalo ulazit u poziciju već ispod 2250 ali ipak ću jedno vrijeme stajat sa strane.

Dalekovod po ovoj cijeni daleko bolja kupnja, odnosno trenutno jedina razumna među građevinarima IMHO..

Premješteno iz teme: IGH (Institut IGH d.d.)

Splite ne mogu vjerovati da si ti prešao u fundamentaliste.
IGH ima dug na kapital od 375%, temeljni kapital je 63,4 mil kn što daje dug od 300 mil kn
DLKV ima dug na kapital 236%, temeljni kapital je 229 mil kn što daje dug od 770 mil kn.
Naravo DLKV ima znatno veće prihode 2,3 mlrd kn u odnosu cca 800 mil kn IGH, ali odnos duga i prihoda u obe firme je isti.

Usporedbe se uvijek mogu vući, bitne su samo cijene koje se uspoređuju. Trenutačno mi još nije prihvatljivo prodavati DLKV da bi kupio IGH ali ako DLKV ne bude padao a IGH bude na 1800 kn zašto ne zamjeniti ih, potencijal rasta na IGH je znatno veći.
Na kraju se sve svodi na to da kupiš, naraste 30%, 50% ili 100% i prodaš, nema vječne ljubavi.