to je tako već par stoljeća kad austrijsku uš pustiš da ti se zavuče u gaće. sad će njima kinezi objasniti da se oni jeftinije financiraju i da imaju veći rabat na željezo. vidio sam koliko se švabe sikiraju za mišljenje brisela o sjevernom toku 2.
strabag žalba?
tko gubi ima se pravo ljutiti,žaliti a zna se procedura i idemo dalje.
e tu kod idemo dalje ima jedna kvaka a ta je da najveći dio iz EU fondova će proći kroz ruke građevinara
a iskoristivost fondova do sada je simbolična ima još 70 mlrd kn koje treba “ugraditi”.
to je vremenski ograničena ponuda iz ćega izvlačim izgledan scenarij da cijene “ugrađivanja” neće biti upitne,dapače izgledni su i veliki bonusi ,samo da se plan ispuni,lova potroši,ugradi…
vidim nemalo dima da bi moglo biti vrlo profitablno biti građevinar u sljedećih nekoliko godina iako vidim i bijele miševe u nekim FI 3Q da se to već događa ali neka sazrijeva pa će vrijeme napraviti svoje.
brzi rast prošle godine je rezultirao brzim padom pa možda bolje da polako rastemo.
što bi se reklo step by step + utvrđivanje gradiva pa dalje na čvrstim temeljima zidati ili tako nekako…
neka građevinari isporuče CnB+ da mi to i konstatiramo,apsolviramo,prihvatimo…
pa tek tada dizanje na fundamentima koji opravdavaju.
jer tu su i rizici koje nebi trebalo zanemariti pa nedaj bože druge optuživati za vl lovačke promašaje bivše,sadašnje i buduće,mislim nebi bilo fer a…
a svi znamo kako “zec” zna biti ….
neki su i priznali poraz od zeca,nije im za zamjeriti…
ako se vrate bti ćemo ovdje da pozdravimo njihovu odlučnost,hrabrost,upornost….
i želju da nam se pridruže u zajedničkoj borbi sa zecom.
kome od nas nije u sjećanju ostalo iz djetinjstva
“šta te muči njofra?” lovačka frustracija??
Ove godine 30 novih natječaja ‘teških’ 3,75 milijardi kuna
nemalo od toga će biti posao i za građevinare.
koje građevinare kada su svi prezaposleni?
došlo je vrijeme da se investitori natječu za građevinare tako da će im ponuditi veću zaradu i plaću za građevinske radnike.
ima li netko logičnije objanjenje izlaska iz ove situacije?
ta su sredstva vremenski ograničena i daleko će najskuplje biti ako se ne utroše,neusporedivo manji će problem biti što će građevinari zaraditi više.
još 70 mlrd kn iz eu fondova treba ugraditi u samo par godina.
posljedice za građevinare?
više ili manje jako dobre ako se mene pita
možda griješim,nebi bilo….
p.s.
znam da “nebi smio” ali tsunami je tek počeo dolaziti,jaki je to zakon prirode pa uz rizike bilo bi možda mudro razmotriti eventualno još neke aspekte i potencijalne posljedice,scenarije…?
i tu je moguće da griješim jer nebi bilo…
evo malo svježe statistike,da izbjegnemo potencijalne insinuacije da smo neobjektivni i da objavljujemo samo u rastu.sektor u padu sa ovogodišnjeg vrha +15,2% sa 15.01.2018
2018 %
dlkv 7,94
hdel -25,00
igh 13,24
ingra 15,93
thnk 46,48
sektor +11,72%
to je samo trenutno stanje koje se može kratkoročno promejniti u oba smjera.
sada imamo samo hdel koji radi svoji poteškoće i nezvjesnosti nije još zabilježila rast u 2018.
ovaj tjedan su se probudili dlkv i ingra.
rizici nisu nestali ali niti potencijalni dobitci nekih razmjera.
za neke je to mali potencijal a za neke ogroman.
vrijeme će presuditi gdje je istina i koje će emocije biti kažnjene.
moja očekivanja i iz kojih su argumenata izvučena nisu tajna zar ne?
likvidnost na sektoru s obzirom na opću na marketu je zadovoljavajuća,čak bi rekao i nemalo povećana u odnosu studeni i prosinac a to je dobar temelj da svatko može ono što si izabere bez budućih potreba da u se drugima traži krivce za vl odluke.
iako to ovdje očekivati je …..
dlkv ( 20,40 ) 504.273.822
hdel ( 15,00 ) 9.358.215
igh ( 231,00 ) 141.766.779
ingra ( 4,22 ) 57.160.744
thnk ( 208,00 ) 39.407.680
sektor 751.967.240
ovako izgleda ovaj sektor trenutno mjeren TK.
teško mi se oteti dojmu da su to posebice na nekim izdanjima iznimno niske valuacije.
ako jesu samo niske tada će u nekoj budučnosti izgledno doći do pražnjenja emocija i “arbitraže”
koja bi mogla ako se izbjegne materijalitacija rizika onima koji se odvaže
priuštiti i potencijalne dobitke vrijedne iznimnih oportunih gubitaka u slučaju propuštanja.
dali se odvažiti?
definitivno nebi bio mudar izbor ako nebi bilo snage za suočiti se sa posljedicama vlastitog izbora u slućaju negativnog scenarija.
koliko je on realan?
zlatno je pravilo nikad ne reci nikad a izgledno i zakon svih zakona.
iako ima i nemalo dima i bijelih miševa da je sektor već pretrpio prvi udar tsunamija i da je “pitanje dana”
kada ćemo za to dobiti i CnB dokaze.
taj će tsunami trajati godinama i nitko ga neće zaustaviti i spriječiti,tako to ide sa jakim zakonima prirode.neće niti ovdje izostati neizbježbe posljedice zakona kapitalizma,ponude i potražnje.
to će vrrrrlo izgledno dokazati se i na ovom sektoru koji je zadnjih godina pretrpio i značajne promjene.
80-90% građevinskig radova su do prije koju godinu odrađivale izlistane tvrtke tako da je između građevine i izlistanog
dijela sektora stajao znak jednakosti.
stvari su se značajno promjenile u korist povečanja tog udjela na strani neizlistanog dijela sektora.
koliko?
i mene to živo zanima pa pričekajmo službenu statistiku.
dali je moguće da će potencijalno nikad veći tsunami građevinskog posla usprkos tome biti nedovoljan da sve kompanije iz sektora
prežive?
garancije nema,dokaz vdkt iako na njema ima još nekih puno jačih dokaza da mu je ta sudbina bila zapečaćena i zagarantirana sa dobivanjem ogromnih poslova u cestogradnji koji su i predmet trenutnih sudskih procesa.
akumulirani gubitci kroz godine također mogu biti rizici iako ako se je preživjelo do danas tada sa tsunamijem
su izgledi za preživljavanje i ubiranja plodova nove građevinske konjukture ipak veći.
pokušajmo biti što realni i objektivniji,da je to tako sigurno dali bi se moglo kupovati po ovim cijenama?
sigurno ne ALI moj subjektivni dojam koji kao posljedica značajne izloženosti se može dovesti pod ?
je da da na sektoru i dalje gospodare strah i emocije koje su cijene barem nekih izdanja zakucali u “podrum”.
todomor i vdktomor su učinili svoje ostaje da vidimo kako će se rasplesti i da vrijeme presudi koje će emocije puniti potoke,rijeke a možda ni mora nisu isključena.
uvodno sam iznio TK koju držim značajan za benchmark koji dokazuje podcijenjenost sektora pri činjenici:
1. da posla za građevinare ima više nego operative
2. da to “mora” donjeti veće NPM,i da ih već donosi,dani nas djele do izvješća pa…
3. da je 0,75mlrd TK za izlistani dio sektora puno premalo ako uzmemo u obzir što će tsunami sa sobom donjeti.
4. da je realno očekivati da će hr građevina u sljedećih nekoliko godina podijeliti tortu profita koja će se vrlo izgledno mjeriti na skali u mlrd-ama kn
i zato držim da ova trenutna TK izlistanog dijela građevine ima značajnog prostora za rast a sve kroz pobljšanje fundamenata koji kreću sa niske baze pa će izgledno u budućnosti sljediti nemalo “odličnih” pozitivnih pomaka(FI).
rano pozicioniranje uz neizbježno preuzimanje većeg rizika potencijalno nudi dalekoiznaprosječne prinose.
prije eventualne odluke potrebno je dobro i što objektivnije sagledati sve ZA i KONTRA argumente.
za sve one koji preferiraju manje rizike ako će biti kao očekujem uskoro će imati temelje za ulaganje sa manjim rizicima.
p.s.
ako za nečiji ukus nisam dovoljno upozorio na rizike
pa da još jednom podvučem.
DA rizici postoje.
ako su za mene prihvatljivi ne znači…..
Prvi veći posao i za njega konkurirali stranci, dobili Kinezi .
EU novac dobiti će EU tvrtke, to je puno veća igra. Naše tvrtke s našim vlasnicima nisu ništa drugo nego kokošari, ili tkz stoka sitnog suba, kojoj se bacaju mrvice.
Budimo svjesni, i ruku na srce ( jedino smo u tome priznati ) , niti jedan građevinski poduhvat u RH nije završio na opće zadovoljstvo svih involviranih. Ili bi spushila država kao krava muzara ili radnici u preduzeću . Uprave su jedine uvijek zadovoljne.
Možda i znamo dobro raditi, ali poštenja nema.
Novac EU ipak traži veće kontrole.
Prvi veći posao i za njega konkurirali stranci, dobili Kinezi .
EU novac dobiti će EU tvrtke, to je puno veća igra. Naše tvrtke s našim vlasnicima nisu ništa drugo nego kokošari, ili tkz stoka sitnog suba, kojoj se bacaju mrvice.
Budimo svjesni, i ruku na srce ( jedino smo u tome priznati ) , niti jedan građevinski poduhvat u RH nije završio na opće zadovoljstvo svih involviranih. Ili bi spushila država kao krava muzara ili radnici u preduzeću . Uprave su jedine uvijek zadovoljne.
Možda i znamo dobro raditi, ali poštenja nema.
Novac EU ipak traži veće kontrole.
Ne bih se složio da je Pelješki most prvi veći posao već najveći pojedinačni posao ne samo od onih koje financira EU već mislim od samostalnosti Hrvatske.
I usprkos tome nadzor nad gradnjom dobije domaći konzorcij s IGH na čelu. Čudo!!!
Eto netko bi mogao i ovako gledati…
” Eto netko bi mogao i ovako gledati…”
ili ovako?
Među mostovima koje su izgradili je i jedan od najvećih prekooceanskih mostova na svijetu u zaljevu Hangzhou, a u susjedstvu su sagradili most preko Dunava u Beogradu. Njihovi hrvatski suradnici kažu s njima neće doći vojska kineskih radnika.
“Oni će dovesti vjerojatno jedan manji broj svojih djelatnika koji će se većinom baviti nadzorom. Oni će postaviti sustav, postavit će gradilište, a same radove će izvoditi hrvatske kompanije”, kaže Siniša Malus iz Kineske jugoistočno europske poslovne asocijacije (CSEBA).
Migra
Tko će raditi konstruktor, tehnika ili vijadukt?
Pozdrav
Ps
Superekipa samo nedostaju radnici.
I pored svega toga još će se međusobno poklati i srušiti cijenu.