Naravno da 100% ovo podržavam, to je jedini razvojno ispravan stav !
Isto tako 100% podržavam i zahtjev moje stranke (HNS) za smjenu zle Marine jer je urbanizam i graditeljstvo najgori sektor u cjelini loše birokracije. Tu se izravno usporava razvoj, prodaje demagogija o zaštiti prostora a odobrava se samo ona izgradnja iz koje ta moćna interesna zajednica ima materjalnu korist. To pak nema nikakve veze sa stranačkom pripadnošću, materjalni interesi su dakako nadstranački !
Neki su HNS posprdno nazvali građevinska stanka, za mene je to afirmativno jer gradnja = razvoj !
Tržišno opravdana gradnja, naravno, a ne megalomanski mostovi iz budžeta.

P.S. U Google sam potražio pojam “hrpa bezveznjaka”… Martin sumnja da sam njihov simpatizer.

Ma zanima i mene nego ja sam bio zauzet malo više. Siguran sam da će biti prisutno sve više komentatora kako se kampanja zakuhtava.
Bez da ulazim u široka objašnjavanja sada (pa koliko zanimljiva bila) o “kakve države može biti” evo kako na brzinu, (za laike) razmišljati i promatrati što vlastodršci mogu raditi da ubrzaju ili uspore gospod. rast.

-Razlog da se država nalazi u ekonomiji, a ne prepusti sve tržištu jest da tržište zakaže kod javnih dobara (market failure). Država tu ima odgovornost ponuditi (pribaviti, osigurati kako kome draže) određena javna dobra i usluge koje tržište ne bi uspjelo. Primarno to su legalni (pravosudni) sistem, policiju i nacionalnu obranu. Uz to, tržište ne bi funkcioniralo ispravno i dobro bez tih osnovnih javnih usluga.
Znači, država ima imperativ ponuditi i “proizvesti” te javne usluge kako bi tržišna ekonomija funkcionirala.
To se mogu smatrati investicije, jer daju dugoročnu dobrobiti ekonomiji i zemlji.
Sve do polovice 19. stoljeća, ekskluzivna uloga države u ekonomiji (državne potrošnje) je bila upravo ta pribava javnih usluga (dobara) za pravilno i dobro funkcioniranje ekonomije.
-Od negdje 1880s i Bismarka država se počela baviti “redistribucijom prihoda” (od bogatih prema siromiašnima) i socijalnom skrbi tipa mirovine, besplatno zdravstvo. Pojednostavljeno, svodi se na državno financiranu konzumaciju određenih dobara i usluga. Neke od tih su poželjne za veći ekonomski rast kako se ispostavilo, primjerice subvenciranje osnovnog obrazovanja i primoranje na konzumaciju određenog broja godina (8 kod nas) kako bi svi bili makar osnovno obrazovani jer će im omogućiti veće prihode kroz život.
Većina njih se svodi na socijalu koja ne pridonosi ekonomskom rastu već ga može i usporiti jer se država lako i brzo “navuče” na sve više poreze, zaduživanja i regulaciju da bi održala taj socijalni sistem koji otežava efikasno funkcioniranje slobodne ekonomije.

Znaći, TunaSala [smiley2], promatraj za što se političari zalažu….da li su stvarno investicije u javna dobra i usluge (primjer: pravosudni sistem) ili povećanje konzumacije i potrošnje. Mislim da je jasno gdje su naši vlastodršci zakazali…..sa sve većim dugotrajnijim posljedicama za ekonomiju i rast.

P.S. Ja isto kažem da nema govora o recesiji (ako sve ostane kako jest i sada, poznati ekonomski ceteris paribus). 4-5% rast svakako nije dovoljan za Hr ali to očito ne vodi recesiji, pogotovo ne pred turističku sezonu i kako SIMPSON kaže uz sivu (underground) ekonomiju.

osi 3 je značajno pojačanje Foruma gospodarski programi stranaka – izbori 2007. TunaSalad, SIMPSON i Bepo su već dokazani. Svi smo profil Libertarian i smeta nam Authoritarian odnos HDZ-a i SDP-a. Evo jedna vijest koja će vas zato sve zanimati. Lider: “Okupljaju se nestranački ekonomisti – Nezadovoljni sporim razvitkom i ekonomskim programom koji ne ide u pravom smjeru, isključivo nestranački ekonomisti jučer su održali prvi skup da bi razmotrili i dali ocjenu do sada učinjenog u gospodarstvu zemlje te pregled onog što tek treba učiniti”

http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=16755

Nadam se da će u sljedećem broju Lidera na naslovnici biti objavljen pregled onog što tek treba učiniti u gospodarstvu zemlje kao zaključak okupljanja nestranačkih ekonomista. Naprijed LIDER. [smiley2]

bravo, osi3, izvrsno rečeno.
Ipak, ja bih dodao nešto na točku br. 1. Ne znam da li osobno poznaješ g. Jurčića ili onako općenito govoriš o sveučilišnim profesorima? Ako ga osobno dobro poznaješ, onda ok, jer mislim da on ima određene kvalitete i to samo u ovim kategorijama koje ti navodiš. No, ako ove pohvale u točki 1. temeljiš općenito na sveučilišnim profesorima, onda se ne bih složio. Naime, neko vrijeme sam i sam bio u tim (sveučilišnim) vodama, pa sam se na svojoj koži uvjerio koliko glupih, ispodprosječno inteligentnih i naravno pokvarenih ljudi predaje po našim učilištima. To je poražavajuće, ali kao kolega puno lakše to spoznaš, nego kao student…

Dobrodošao na Forum “Gospodarski programi stranaka – izbori 2007” kolega tony. [smiley2]

TO JE TO ! Ovo je najbolji opis naše zbilje !

Neprecizno sam se izrazio. Održavanje statusa quo znači rast 4-5%. Status quo pretpostavlja daljnji rast deficita državnog proračuna i deficita vanjskotrgovinske bilance.

Privreda Lijepe Naše bi ušla u recesiju (za siromašnu Hrvatsku je to rast niži od 2%) uz izraženu socijalnu politiku Vlade, provođenje fiskalne konsolidacije, politike smanjivanja udjela proračunskog deficita u BDP-u i restriktivnu monetarnu politiku.

Najgore je pronaći trade-off između socijalne i razvojne politike. Prijatelji, zar želimo Hrvatsku u kojoj novi penzioneri u prosjeku imaju mirovinu od 1300 slavuja? A da bi im dali 2400 slavuja, mora se nekome i uzeti… Pa onda taj netko nema slavuja da zaposli mene… Pa sam ja prinuđen biti sudionikom underground ekonomije… Pa ne plaćam državi porez… Ovaj začarani krug siromaštva je tužan opis naše zbilje… [smiley16]

Želio bih VAŠ odgovor na pitanje što sa 1.100.000 penzića? Prema mojim “crnim” projekcijama, za 10 godina će biti 1.270.000 penzića. Što sa njima? Ako im damo previše slavuja i besplatno zdravstvo, neće biti dovoljno slavuja za razvoj. Pa sam se dosjetio da se za penziće može pobrinuti privatni kapital koji će pobrati blagodati Zakona o poticanju ulaganja većih od 15.000.000 eura u regije sa stopom nezaposlenosti većom od 20%…

2003. godine sam pisao sljedeće: “Lokalna javna uprava treba sastaviti strategiju lokalnog i regionalnog razvoja koja se temelji na prepoznavanju i optimalnom korištenju oskudnih resursa kojima regija raspolaže.”

Prošle godine sam sa strateških ciljeva krenuo prema konkretnim projektima: “Pogledajmo primjer Bizovačkih toplica (17 km od Osijeka). “Bizovačka voda” je najljekovitija u RH, među naj… u svijetu. Na žalost, ogroman potencijal toplica je neiskorišten. Budućem ulagaču sugerira se gradnja umirovljeničkog doma, autokampa, … Takva su ulaganja u civiliziranim zemljama ulaganja Health Care REIT-a, a njegovi su značajni dioničari mirovinski fondovi kao konzervativni investitori čiji je investicijski horizont dugoročan. Izgrađeni objekti (izvođač radova je građevinsko poduzeće) se nakon toga daju u operativni leasing primateljima. Nadalje, REIT je u US često sa do 20% svoje imovine u privatnom rizičnom partnerstvu sa malim lokalnim poduzetnicima (fizioterapeuti, dostavljači, …) koje financijski i savjetodavno podupire (slično kao rizični fond).

Dakle, uživanje transfernih davanja države bi imali samo oni umirovljenici kojima su transferi nužni za egzistenciju, a oni bi živjeli u umirovljeničkim komunama. Troškovna efikasnost života bakice u dobro organiziranoj komuni je mnogo veća nego da bakica sama živi na 12 katu nebodera u Zagrebu i mora plaćati pomoć. Tako bi državi ostalo više novca za poticaje okrupnjivanju kapitala putem Industrial REIT fonda (takav REIT fond u RH bi putem IPO-a lakoćom mogao skupiti 2-3 milijarde kuna) koji bi financirao izgradnju proizvodnih postrojenja za novo poduzeće koje će biti oslobođeno plaćanja poreza sljedećih x godina uz uvjet da zaposli barem y ljudi. Posao države se treba svoditi na stvaranje poslovnog okruženja koje će biti privlačno kapitalu koji će istovremeno povećati i zaposlenost i produktivnost rada.

Ali o ovom sam već previše puta pisao… [smiley2]

Zabluda je da država ništa ne inkasira od sive ekonomije.
1. Fušer ne može dobiti povrat predporeza za utrošeni repromaterijal i energente koji je država već uzela.
2. Fušer ne iznosi zaradu u Austriju nego je troši u Konzumu i INA-i i u birtiji gdje država opet uzme.
3. Treća ali ne najmanje važna korist za državu je socijalni mir.
Iznenadilo me koliko fuša ima čak u Njemačkoj… ako oni to toleriraju onda znaju zašto.

Što se tiče penzića, to je najužasniji problem, Martin ima odlična promišljanja o tome. Svima nam je jasno da je rješenje moguće samo velikim povećanjem produktivnosti, konkurentnosti i izvoza.
Država uvijek ima i asa iz rukava, neizgrađenu zemlju. Daj kapitalu teren i evo čuda.

hvala na dobrodošlici,

toni, kad sam govorio o profesorima, generalizirao sam (htijući valjda pokazati taktičnost), no svjestan sam da je problem mediokritetstva realan domeni obrazovanja, pa i visokog obrazovanja.

martin, kad se čuje da se nestranački ekonomisti okupljaju, općenito bi to trebalo zvučati dobro. no kako sam sklon teškoj skepsi (barem dok nešto ne dođe na minimalno prihvatljivu razinu), jedva da mogu vjerovati u bilo kakvu praktičnu sreću vezanu za to:

u stilu prijašnjeg posta, meni bi prava vijest bila “okupljaju se nestranački stručnjaci”, ili slično. ono “ekonomisti” smatram velikom smetnjom. kako sam stjecajem okolnosti živio u radio u više zemalja, imam impresiju da nigdje ne postoji tako stroga barijera između formalnih struka kao kod nas.

tako je gospodarski program zemlje zabran “ekonomista”. “ekonomist” stavljam u navodnike jer me taj pojam pomalo iritira (bez obzira na činjenicu kako mnogo vrhunskih ljudi s tom titulom poznajem) jer ne podrazumijeva nikakvo konkretno znanje.

doista, što nude “ekonomisti”. ljudi koji imaju takvo formalno obrazovanje mogu biti vrsni računovođe, financijaši, marketing eksperti ili burzovni agenti – a može se zalomiti i poneki dobar menadžer. dakle tako širok raspon zanimanja da sama kvalifikacija ekonomist i ne znači ništa. no zabrinjavajući je broj onih koji s tom formalnom titulom od predispozicija imaju znanje vezivanja kravate, dolaženja na posao i zauzimanja inače zrakopraznog prostora bez ikakvih konkretnih, osmišljenih zadataka i odgovornosti, kroz godine…

da ne bih širio tematiku, recimo da pretpostavljam da se u ovom konkretnom slučaju radi o makroekonomistima.

moja laička procjena je da država naše veličine potrebuje 20-30 makroekonomista: profesori, analitičari u najvećim bankama i na burzi, poneki samostalni mislilac, i to je to.
toliko ih ima na jednoj klupi naših savjetovanja, koja obično broje 300-500 ljudi…
ono na što ciljam je da izrazito sumnjam da formule za rješavanje naših ekonomskih problema mogu doći iz oblasti makroekonomije… neke druge oblasti su tako mizerno nerazvijene (posebno pravosuđe, te čak i osnovno znanje mendžmenta) da je naprosto teško doći do ikakve relevantnosti makroekonomije.

prije nekog vremena čitao sam razmišljanja jednog mba-ovca koji je par puta sudjelovao u izradi programa američke demokratske stranke.

zaboravio sam mu ime, ali čovjek fino poentira: “makroekonimsti? nikad ne znate čemu služe, no znate da se bez njih ne može”.

supostavljajući takve misli našoj stvarnosti, gdje se 99% pozornosti posvećuje makroekonomiji, čovjek se jednostavno može zamisliti

Studij ekonomije u Zagrebu godišnje završava oko 20 studenata. Ostali su studij Poslovne ekonomije. Razlika bi trebala biti ogromna već od druge godine. Još sam za mandata ministra Hrvoja Kraljevića pisao o špagetima iz Bolonje koji se pripremaju na Balkanski način. Po 150 studenata u dvorani koja ih može primiti 120. A Ljubo bi ih u iste prostore nagurao i 300. [smiley1]

Cilj je povećanje konkurentnosti. Povećanje produktivnosti i izvoza su posljedice povećanja konkurentnosti. O tome sam pisao još 2004. godine. 2006. godine sam problem broja umirovljenika i važnost provođenja mirovinske reforme do kraja isticao u prvi plan. Vlada se odlučila za financiranje potrošnje zamjenom vanjskog duga za unutarnji dug koji plaćamo mi mirovinski osiguranici. Kuna danas uz prinos 6% za 35 godina će vrijediti 7.69 kuna. Kuna danas će uz prinos 13% kakav donose REIT fondovi za 35 godina vrijediti 72.09 kuna. Dakle, kapitalizira se gotovo 10 puta veći iznos (9.37 puta). Napravio sam studije o tome. K tome bi REIT fondovi doprinijeli stabilnosti domaćeg tržišta kapitala koje žudi za ponudom takvih IPO-a. Ali Vlada ne dozvoljava mirovinskim fondovima da nam zarade pristojnu mirovinu, nego ovi moraju kupovati državne obveznice sa prinosom manjim od 5% da bi financirali potrošnju trenutnih penzionera. [smiley16]

Pročitajte moje komentare članka “SSSH traži reformu mirovinskog sustava (članak Ksenije Rukavine objavljen 22.2.2007.)” Vladu nije briga za nas, oni kupuju socijalni mir kako bi ostali na vlasti da mogu jamiti što više, a raja jadna i neuka će ispaštati. Čak su i novinari prodane duše jer znaju sve, a ne žele se o tome raspisati. Barem još uvijek…

Ako ste ikada čitali knjige o analizi vrijednosnih papira, tamo ćete pronaći Martingale Method… [smiley1]

Obrazovani glupan je gluplji od neobrazovanog !
Naša mala i napaćena domovina jednostavno NEMA čovjeka potrebne širine, s jasnom vizijom razvoja i dovoljnom političkom snagom da uopće dobije šansu. Negativna selekcija.
Za visoki rast GDP-a treba nam “samo” – ekonomija zdravog razuma i optimizam nacije.
Lako je to bubnuti ali treba napraviti. Jasno je da mediokriteti to ne mogu.

Martine, upoznaj Čačića sa svojim promišljanjem mirovinske reforme. On možda ne čita ovaj forum a ako bude premijer, možda nešto i bude od toga.

U cilju povećanja konkurentnosti privreda se mora rasteretiti fiskalnog i parafiskalnog tereta. Jasno je da to ne može biti na račun penzića niti stvarnih bolesnika, nego na račun goleme birokracije, lažnih bolesnika, megalomanskih niskoakumulativnih investicija, nepotrebnog vlasništva države u 1/3 privrede itd.