Gospodarski programi stranaka – izbori 2007

Naslovnica Forum Gospodarstvo i financije Hrvatska privreda Gospodarski programi stranaka – izbori 2007


4. Trebaju li postojati transferna davanja države namijenjena održavanju kazališta i muzeja koji nisu sposobni opstati ukoliko ih se prepusti tržištu?

Previše pitanja za odjednom, evo o 4. : Ako pitanje preformuliram u “Treba li 90% onih koji ne idu u kazalište davati lovu za onih 10% koji idu” idem na klizav teren kulture nacije. Samo je Krleža mogao reći “sačuvaj me Bože hrvatske kulture…(i srpskog junaštva)”. Ovdje tema nije kultura nego tzv. zajednička potrošnja.
U tom kontekstu moj stav je NE (!) jer evo kako to funkcionira : jedni čate određuju koliko će izdvajati zaposleni, koliko uvoznici, koliko pušači, pijači alkohola, dame namirisane parfemom, kamionđije itd. Onda drugi čate određuju kome će komisije i savjeti koliko dati, je’l rođo dobar glumac itd. Sve se to knjiži, evidentira, uruđbira, arhivira, u više primjeraka, s pečatima i potpisima… užasna entropija, žali bože papira.
Ta procedura pojede više love nego korisnici, kreativci.
Da se razumijemo, umjetničke sam struke i godinama sam bio u upravi jedne od najvećih kulturno-umjetničkih institucija. Uvjerenja sam da se država time ne treba baviti. Gdje je samofinanciranje nedovoljno traže se sponzori. Za vrijednu kulturu uvjek će ih biti. Baš su ovih dana u Dubrovniku tihi sponzori dali nemalu lovu za kostime iz filma M.Držić. Procedura “iz budžeta” trajala bi barem godinu dana (nije u planu za ovu fiskalnu itd) o zapletu i korupciji da ne govorim.
S veseljem ću komentirati i druga pitanja, Martine, kako stignem, pozdrav…

[color=black][/color]


… čate određuju kome će komisije i savjeti koliko dati, je’l rođo dobar glumac itd … procedura pojede više love nego korisnici, kreativci… Uvjerenja sam da se država time ne treba baviti. Gdje je samofinanciranje nedovoljno traže se sponzori.

SIMPSONE, glasu špekulanata umjetničke struke, mislim da svi sudionici ovog Foruma odgovaraju Libertarian profilu, samo se razlikujemo po tome što je netko od nas više lijevo, a netko drugi više desno. Ja sam neka čudna mješavina ekstremno desnog i ekstremno lijevog, pa ispadam centar. [smiley2]

"[b]Čate[/b]" su najveći problem s kojim je Lijepa Naša suočena.


Ja sam neka čudna mješavina ekstremno desnog i ekstremno lijevog, pa ispadam centar. [smiley2]

Nema ti danas više tradicionalne podjele desno=interes kapitala, lijevo=interes rada. Danas se politika određuje kao progresivna ili regresivna. Sve drugo je bla, bla, očuvanje tradicionalnih vrijednosti, održivost rasta, ekologija… Za nas zaostale važan je razvoj, razvoj i samo razvoj !

[color=black][/color]


Za nas zaostale važan je razvoj, razvoj i samo razvoj !

SIMPSONE, simpatizeru HDZ-a, izgleda da su se oni koje simpatiziraš odlučili postati zaštitnici socijalno ugroženih. A iz ekonomske teorije znamo da postoji kompromis između socijalne i razvojne ekonomske politike. “Vlada i sindikati dogovaraju zakonski minimalac od 2.400 kuna. Premijer je podržao prijedlog sindikata da se poslodavci koji radnicima uplaćuju premije dobrovoljnog mirovinskog, zdravstvenog ili životnog osiguranja oslobode poreza za taj iznos.” Iz poslovnih rezultata poduzeća u 2006. godini (izraženih prema kriteriju ostvarene neto dobiti) jasno je da privreda Lijepe Naše ulazi u recesiju. Uz izraženu socijalnu politiku Vlade, politiku smanjivanja udjela proračunskog deficita u BDP-u i restriktivnu monetarnu politiku koju već godinama provodi HNB, iluzorno očekivati da će Lijepa Naša u 2007. godini ostvariti realnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda veću od 5%. [smiley16]

"[b]Čate[/b]" su najveći problem s kojim je Lijepa Naša suočena.


jasno je da privreda Lijepe Naše ulazi u recesiju. Uz izraženu socijalnu politiku Vlade, politiku smanjivanja udjela proračunskog deficita u BDP-u i restriktivnu monetarnu politiku koju već godinama provodi HNB, iluzorno očekivati da će Lijepa Naša u 2007. godini ostvariti realnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda veću od 5%. [smiley16]

Recesija ne dolazi u obzir, Martine, 5% je malo ali nije recesija. Dodaj tome i zlata vrijednu tzv.sivu ekonomiju.
U nas ti stvari nisu baš po knjigama i teoriji. Lijepo kaže Cvijić : poslovni sektor odličan, birokracija i pravosuđe loše. Neke firme imaju odlične GFI, kapu dolje a neke propadaju, tranzicija još traje. I stranih ulaganja će biti sve više.
Ali izgleda da ova tema ne zanima nikog osim nas dvoje ?

P.S. Inače sam član HNS-a. Moja stranka NE PODRŽAVA porez na kapitalnu dobit, bar za sada.

[color=black][/color]

zanima, al nestade Bepo pa me nema više tko podučavati 🙂 pa samo čitam.
evo, još uvijek ne znam “kakve države” može biti; što to vlastodršci mogu poduzimati da ubrzaju gosp. rast a da je po vama prihvatljivo, a što nije. ukratko. kako ću ih inače procijeniti? 🙂

Never pay the slightest attention to what a company president ever says about his stock. Bernard Baruch


P.S. Inače sam član HNS-a. Moja stranka NE PODRŽAVA porez na kapitalnu dobit, bar za sada.

Angažiraj se tamo, da tako i ostane!

Je li bitno da su Hrvati vlasnici poduzeća koja posluju u Hrvatskoj?

Vlada dezorijentirano luta u nedostatku jasne operativne strategije razvoja gospodarstva. Premijerove izjave poput “Vlada i stranka kojoj sam na čelu jednako podupiru i domaće i strane poduzetnike…” signal su preostalim hrvatskim poduzetnicima da krenu putem Luke Rajića. Od Premijera su samo nekoliko dana ranije dolazile izjave poput “Nije dobro što je Vlada za prodaju Dukata doznala iz medija”. Milan Jajčinović je tada u Večernjem listu lijepo komentirao izjave pojedinih političara: “Dok je prodavala sve vrijedno, država ništa nije uvjetovala, a sada bi privatnom vlasništvu postavljala uvjete.” Svaki privatni poduzetnik u Hrvatskoj mora imati pravo prodati svoju tvrtku kome i za koliko hoće. Mi građani Hrvatske ne želimo Hrvatsku državu koja si dopušta uplitati se u slobodan protok privatnog kapitala.

Ključno pitanje koje proizlazi iz buke stvorene oko prodaje Dukata je koliko je u eri globalizacije zaista bitno je li vlasnik nekog privatnog poduzeća koje radnicima redovito isplaćuje plaće, a državi uredno plaća poreze domaći ili inozemni kapital? Jasno je da Vlada treba donijeti mjere zaštite strateški važnih poduzeća od neprijateljskog preuzimanja iz inozemstva. Pitanje je kako postaviti zakon koji bi dopustio preuzimanja koja će za preuzeta poduzeća značiti nova ulaganja i razvoj, a onemogućiti preuzimanja s namjerom kupnje Hrvatskog tržišta?

"[b]Čate[/b]" su najveći problem s kojim je Lijepa Naša suočena.

Ponovio sam test političkog opredjeljenja (http://www.politicalcompass.org/questionnaire). Prema očekivanju, rezultat je danas bio drugačiji: Economic: Left/Right: -0.25, Social: Libertarian/Authoritarian: -5.03. Zagovornik sloboda politički u centru. Manje-više mislim da me je test ispravno prikazao. SIMPSONE, članu HNS-a (ne vjerujem u to), gdje si ti prema političkom kompasu? [smiley11]

"[b]Čate[/b]" su najveći problem s kojim je Lijepa Naša suočena.


Ponovio sam test političkog opredjeljenja (http://www.politicalcompass.org/questionnaire). Prema očekivanju, rezultat je danas bio drugačiji: Economic: Left/Right: -0.25, Social: Libertarian/Authoritarian: -5.03. Zagovornik sloboda politički u centru. Manje-više mislim da me je test ispravno prikazao. SIMPSONE, članu HNS-a (ne vjerujem u to), gdje si ti prema političkom kompasu? [smiley11]

Već sam ti napisao da politiku definiram kao progresivnu ili regresivnu, pri čemu svoju orjentaciju držim progresivnom. Na križaljke i testove tipa “saznajte koliko ste pohotni” NE GUBIM VRIJEME.

[color=black][/color]

uf, puno je pitanja ovdje već otvoreno i protreseno, pa mi se čini da malo prekasno ulazim u đir.

kad rezimiram ono što g. jurčić nudi kao recept ozdravljenja države, najosnovnijim mi se čini sljedeće:

1- gospodin je uspješan profesor, natprosječno inteligentan, posjeduje dobra teorijska znanja iz makroekonomije – sve to se može i očekivati od nekoga tko jest profesor na ekonomiji, zar ne

2- isti gospodin nažalost nema nikakvih praktičnih iskustava u hrvatskoj privredi – iskustvo vođenja posla i odgovaranja za postignute rezultate neprocjenjivo je i nema alternativu

3- isti gospodin se ne zamara ni teorijskim znanjima izvan oblasti makroekonomije

4- element 1 bez elemenata 2 i 3 nema nikakvu vrijednost, takav gospodarski program ne obećava ništa

5- da bi se moglo spojiti 1, 2 i 3, ne treba tražiti idealnu osobu koja bi objedinjavala sva znanja, jer takav ne postoji. ono znanje koje je neophodno, a tako snažno nedostaje, je znanje objedinjavanja multidisciplinarnih timova stručnjaka koji će zajednički razviti program međusobno se uvažavajući.
no to je tako strano našem dominantnom mentalitetu stručnjaka kao osobe koja suvereno vlada svim elementima svog ultrauskog prostora i iz njegove udobnosti i predvidljivosti ne želi izići. kada se takvom tipu stručnjaka da da radi na nećem širem, globalnijem, isti većinu svoje energije troši ne bi li cijeli široki svijet silom sveo u svoje uske okvire. a to je beznadan posao koji ostavlja teške posljedice. štete.

zato mislim da netko tko će biti u stanju napraviti dobar gospodarski program može biti doktor psihologije, piljar ili bravar, no osnovno je da mora znati raditi s multidisciplinarnim timovima.

idemo samo nakratko u obrazlaganje, jer bi se to moglo otegnuti:
program g. jurčića jedini je koji ima glavu i rep, no što god konkretno pogledam u tom programu konsternira me.
recimo, kad kaže da vlada treba ulagati samo u projekte koji nose visoku dodanu vrijednost. to kao da je mali perica nešto opasno pojednostavnio: pa ako vlada zna iz svojih fotelja bolje od poduzetnika (kojima o tome ovisi egzistencija), što donosi veću dodatnu vrijednost, onda nam poduzetnici niti ne trebaju: nitko ne treba ništa ni poduzimati, nego čekati direktive vlade, koja ima formulu za bolju budućnost.

[smiley6]

Božo Prka: “U razvijenom svijetu ne mogu opstati banke koje žive samo od prikupljanja depozita i stvaraju prihode isključivo od kreditnih plasmana. Zato svim bankama koje raspolažu sa manje od 40.000.000.000,00 EUR-a tržišne kapitalizacije prijeti preuzimanje.”

"[b]Čate[/b]" su najveći problem s kojim je Lijepa Naša suočena.

New Report

Close