pošto smo na forumu gdje caruju BVovi, PSovi, EPSovi i ostali koeficijenti, vrijednost i pokazatelji, evo i ja kvantizirao svoje trenutno političko usmjerenje :)))

PC mi je (-2.63, -6.36) graf u prilogu 🙂
Vaš link

eto, mene vuće u lijevo (nemo’š protiv svog svjetonazora), al mi poveći libertarian prijeći pripadnost strankama pa čak i konkretnije simpatizerstvo :))

uf, graf

Dobro je da ovdje diskutiramo o veličini države i ekonomije. Takve diskusije su vrlo bitne za jednu državu u procesu ekonomskog razvoja. Ne samo da ekonomisti i stručnjaci u povezanim znanostima trebaju diskutirati, već i javnost. Javnost, u većini, nije možda ekonomski-znanstveno obrazovana, ali javnost čine poduzetnici i potrošači. Oni znaju kako je “na terenu” svakodnevno i o njima se radi kad govorimo o ekonmskom razvoju i rastu. Znači država treba stvarati i održavati jednu klimu i infrastrukturu za dobrobit i uspješnost poduzetnika i potrošaća.
Javnost koja razumije kako država i javni sektor rade u njenu korist i nekorist će vršiti prave pritiske koje političari neće moći ignorirati. Naravno, za to treba reforma izbornog zakona, tj. sistema.
Po meni i po mnogim ekonomistima i ostalim pametnim ljudima i stručnjacima, država ima neke osnovne zadaće i odgovornosti:
1. – Zdrave financije
2. – Obrazovanje – to je pravi put prema šansama, novim idejama i snažnoj konkurenciji na globalnoj razini.
za ništa je da smo pametni ako je obrazovni sistem loš. (Ne tvrdi da u Hr je, ali definitivno
ima mnooogo mjesta poboljšanje)
3. – Pravni sistem – Pravna država je ne funkcionirajuća kod nas. Sramotno je da ni jedan od zadnja dva
mandata nije napravio dobru reformu pravosuđa. To je temelj da industrija, poduzetništvo i
sama država funkcioniraju u korist javnosti.
4. – Obrana
5. – Socijalna zaštita – ali nikako sistem ovisnosti o socijalnim davanjima (koji se jako lako razvije ako
država da previše. To je ono što Ante Tomić gore u Jutarnjem kaže. Tko ne voli besplatno
zdravstvo, ali to ne znaći da je kvalitetno ili dobro za ekonomiju.)

Od tih postavki bi, sada, krenuli u diskusiju raspodjele državnog buđeta koji je preopširan u Hrvatskoj. Slažem se da ga treba smanjiti u određenim stavkama i bolje koncentrirati prema drugim kako bi se doprinjelo i osnažio ekonomski razvoj. Znaći ne radi se samo o “kako razdijeliti (oskudnu) pitu državnog proračuna” već o reformi fiskalne (porezne) politike.
Ja onda pozivam one koje znaju više o Hrvatskom proračunu da stave neki dokument, studiju ili sam proračun ovdje da imamo dobru osnovu za diskusiju i prijedloge. Ja eto nisam nisam dovoljno upoznat sa stavkama državnog proračuna, ali naravno zanima me.

Evo još jednog “najmanjeg” polit-ekonomskog testa, iznimno popularnog. Upravo testira poziciju “kolika i kakva država u ekonomiji.”

[smiley2]

http://www.theadvocates.org/quiz.html

ajde dobro, ovaj tvoj je bolji. rezultat isti, al deset puta manje pitanja 🙂

Meni je rezultat na testovima ispao samo djelomično isti. Prema jednom testu sam Conservative Libertarian blizu centru (naginjem prema Friedmanovom neoliberalizmu), a prema drugom testu sam Economic: Left/Right: -2.13, Social: Libertarian/Authoritarian: -2.05. Dakle, na strani gdje su Dalai Lama, Gandhi i TunaSalad, samo sa manjim intenzitetom, mnogo bliže centru. Testove ću ponoviti za koji dan jer je vrlo vjerojatno da rezultat testiranja ovisi o trenutnom raspoloženju… [smiley2]

Naravno, testovi pokrivaju mnogo aspekata politike, a naša tema je ekonomska politika. Zato bih molio sudionike Foruma da komentiraju sljedeće tvrdnje:
1. Controlling inflation is more important than controlling unemployment.
2. Protectionism is sometimes necessary in trade.
3. Taxpayers should not be expected to prop up any theatres or museums that cannot survive on a commercial basis.

VEČERNJI LIST
Kada bi sutra bili izbori za Sabor, za koju biste stranku glasovali?
Ne znam 31.8%, SDP 22.2%, HDZ 17.4%, HNS 8.9%, HSP 6.9%, HSLS 6.3%, …
Moram priznati da sam i ja još uvijek neopredjeljen. Oni sa konkretnim ekonomskim programom će dobiti moj glas.
DAVOR GJENERO: “Hrvatsko biračko tijelo danas se boji tržišta i željno je državnog intervencionizma.”
Ja sam dio biračkog tijela, a želim povećati slobodu poduzetnika uz smanjenje troškova birokracije. Broj zaposlenih (prema Statističkom ljetopisu 2006.) u Lijepoj Našoj je 1.371.000, a godišnja izdvajanja za pravosuđe iznose 159.900.000 EUR. To znači da prosječan zaposleni građanin Hrvatske za pravosuđe izdvaja 116.63 EUR godišnje, gotovo 10 EUR mjesečno. PREVIŠE. Nadam se da je ovo odgovor na pitanje kakvu državu žele građani: JEFTINIJU I U SLUŽBI GRAĐANA.

Lijepo kaže Bebić s Kvarnera : I veš-mašina ima 15 programa…! Na mojoj se onaj štedljivi zove “economy”.

Slažem se sa svime osim onog u zagradi. Zaboga, Martine, 105 000 000 000 kn je Tebi oskudno ?!
To je suludo puno i za 4 godine mandata se može realno prepoloviti. Ova me tvrdnja čini redikulom, pa se pozivam na Erazma Roterdamskog u “Pohvale ludosti” gdje kaže : “Poslušajte ludu, možda je u pravu”.

Ako bi o tome pitao 5 makroekonomista ( ako ih uopće imamo 5 ), odmah bi se posvađali.

He he he. Ovo je super konstatacija i istinita k tome. 5 makroekonomista bi se posvađalo u bilo kojoj zemlji oko buđeta a kamoli ne da ga se prepolovi. Naravno, razumijemo da bi se i izdavanja i potrošnja države trebala smanjiti da bi smanjili buđet? Nemamo problema sa time ili ipak imamo? Bez svima očite državne birokracije i službenika koja bi se smanjila, i to tkz. “besplatno” zdravstvo bi se smanjilo kao udio u državnoj potrošnji.
Javnost voli kad se najavljuje prvo…. a o potonje??
Ja sam za oba, dapače….

Nego, relativno kratki komentar na jednu Martingaleovu temu sa onog testa. Bit će komentara i na druge, jer su puno zanimljivije, samo ne sada.

Sa ekonomskog viđenja slažem se sa izjavom. Ekonomska znanost dosta hladno i racionalno izračunava alokaciju resursa i bilo koja institucija (zabavna u ovom slučaju) koja nije sposobna privuči dovoljan broj “mušterija” da opstane pa makar i na nuli je zapravo trošak oskudnih resursa. Tako vrijedi za poduzeća, a ne možemo diskriminirati jer su neke institucije po subjektivnom mišljenju “bolje” i poželjnije od drugih.
No….muzeji i kazališta imaju i obrazovne beneficije za društvo i time imaju pozitivne eksternalitete. Da li isto koliko i osnovne i srednje škole da je poželjno da ih država subvencionira, ne bih se složio.
Pitanje je i samih poreznika, da li su voljni plaćati održavanje muzeja i kazališta. Kad bi ih baš pitali mislim da bi u Hr većina rekla da bi. A koliko realne i ekonomske dobrobiti za naše društvo to ima trebalo bi ekonomski analizirati. Jedno kvalitetno kazalište ili muzej neće imati problema privući ljude koji će uživati u predstavama i ekzibitima.
Samo trebalo bi biti na lokalnoj razini, lokalni poreznici subvenciraju lokalne muzeje i kazališta čije usluge i direktno koriste i uživaju. Protiv sam centralizacije gdje neko Ministrstvo u Zagrebu “dirigira” novac za kulturu po svim županija i gradovima. To ipak mogu efikasnije obavljati lokalne političke jedinice.

Mislim da ću uskoro sastaviti anketni upitnik za građane Zagreba. Pitanja će se svakako doticati tema o kojima ovdje raspravljamo, poput
1. Koliko bi trebala iznositi minimalna plaća u Lijepoj Našoj?
2. Treba li Lijepa Naša poticati izvoznike transfernim davanjima iz proračuna, davanjima koja na umjetan način čine ta poduzeća konkurentnima?
3. Treba li Lijepa Naša investirati u povećanje produktivnosti javne uprave ako će financiranje investicije povećati deficit državnog proračuna?
4. Trebaju li postojati transferna davanja države namijenjena održavanju kazališta i muzeja koji nisu sposobni opstati ukoliko ih se prepusti tržištu?
5. Treba li Lijepa Naša biti investitor u gradnju stanova ili država (HANFA i MF) treba stvoriti institucionalni okvir kojim će regulirati tržišnu utakmicu gradnje stanova od strane investicijskih fondova s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine (Apartment REITs u USA)?
6. Treba li Lijepa Naša težiti da bude država – poduzetnik ili treba obavljati funkcije zakonodavca, nositelja ekonomske politike i izvršne vlasti?
7. Treba li Lijepa Naša povećati standard umirovljenika, uvesti besplatno školovanje na državnim sveučilištima i osloboditi bolesne participacije za zdravstvo?
Pitanja poput očuvanja stabilnosti tečaja ostavio bih struci, a ne građanima. Volio bih negdje vidjeti input-output analizu kao podršku odabira industrija kojima treba pružiti državnu potporu. Moram sada krenuti, u 8:30 sati imam zakazan razgovor za posao. Nastavljamo diskusiju kasnije… [smiley2]