Vidjeti ćemo što će nam ‘Jesen’ donijeti [smiley2]

Članak Mirele Klanec “Poslodavci od rujna traže registar nameta” objavljen 21.3.2007. godine: “Monetarnu politiku ne vodi Vlada, nego Hrvatska narodna banka, no politika tečaja koju provodi je dobra”, nedvosmisleno je poručio Sanader. Napomenuo je da ta politike ne ide uvijek na ruku izvoznicima, no zato postoji niz mjera kojima se izvoz može potpomoći. Smanjenja doprinosa na plaće neće biti moguće barem do 2009. godine.

Ja sam učio da je monetarna politika samo jedan dio ekonomske politike koju Vlada dogovara sa Hrvatskom narodnom bankom. Hrvatska narodna banka monetarnu politiku samo provodi.

Članak Ksenije Rukavina “SDP obećava 50 posto više novca za obrazovanje” objavljen 21.3.2007. godine: U obrazovanje će osim države, ulagati i gospodarski subjekti te pojedinci, a to će im se isplatiti jer SDP planira posebnim poreznim olakšicama stimulirati ulaganja u obrazovanje i znanost.

Članak Ksenije Rukavina “Obrazovni plan SDP-a slabiji od očekivanja” objavljen 21.3.2007. godine: SDP-ova obećanja temelje se na povećanju proračunskih sredstava od 50 posto u četiri godine eventualnog socijaldemokratskog mandata. Kako će se to povećanje ostvariti, ostalo je bez odgovora… Planira li u četiri godine svog mandata SDP sagraditi ili dograditi veći broj fakultetskih zgrada te zaposliti više stotina profesora? Ako je odgovor potvrdan, onda bi ta stranka trebala obrazložiti gdje će za to skupiti novac… Obrazovanje treba biti dostupno, ali ne za svakoga po istim uvjetima.

Nije pravično stimulirati ulaganje u obrazovanje poreznim olakšicama. Ako je nečija kćerka upravo završila školovanje neće uživati porezne olakšice, dok će ih nečiji sin koji tek kreće na studije uživati. Kako do infrastrukture potrebne visokom školstvu bez proračunskih ulaganja? Možda je dobra ideja osnovati fond po uzoru na Government Properties Real Estate Investment Trust u SAD-u koji će graditi, kupovati i nadograđivati, te renovirati nekretnine poput škola, fakulteta, bolnica, domova zdravlja i umirovljeničkih domova, a koje će koristiti javni sektor. Javni sektor bi od fonda prostore iznajmljivao putem dugoročnog ugovora o operativnom leasingu, a sredstva GP REIT fonda bi se prikupila putem IPO-a. REITs se u USA sa do 20% imovine uključuju u rizična partnerstva zajednički sa drugim poduzećima, uglavnom malim privatnim poduzetnicima. Ideja je u skladu i sa poticanjem poduzetničke klime i sa poticanjem ulaganja u obrazovanje. Ako ništa drugo, ideja umjesto komentara prof.dr.sc. Ljube Jurčića da Hrvatska ne može kopirati rješenja razvijenih zemalja zaslužuje barem raspravu.

Treba li Hrvatska težiti da ponovo postane država – poduzetnik? Brzorastuća Hrvatska poštanska banka trenutno treba dokapitalizaciju od 2.000.000.000 HRK i može se smatrati simbolom državnog poduzetništva. Treba li se Hrvatska Vlada ugledati na HPB? Da li će SDP-ova ideja ambicioznog državnog poduzetništva ponovo pasti na ispitu iz dijela osnova ekonomije – tržišno natjecanje?

Krivo su te učili, moj Martine. To je bilo tako, kada se iz CK telefonom davalo naloge “da se razvoj ima financirati iz primarne emisije”. To je bilo vrijeme Obrovaca, ne ponovilo se.
I danas ima nostalgičnih polit-ekonomista koji bi opet tako… tiskali novac, ko fol za razvoj.
Tu je premijer potpuno u pravu. Monetarna politika HNB-a je najbolja moguća !

Možda jeste, a možda i nije. Nisam vidio nijednu simulaciju što bi bilo kad bi bilo…

Mislim da je najbolja je moguća ako je cilj stabilna kuna. Kad bi je malo pokvarili kuna više ne bi bila tako jaka ali bi jače rastao BDP, smanjivalo bi se uzimanje kredita, povećala proizvodnja, smanjio uvoz, povećao izvoz…

HNB ima za cilj očuvanje stabilnosti cijena, a stabilnost tečaja je dodana u kriterijima iz Maastrichta. Je li prerano za provođenje politike stabilnosti tečaja? Možda, a možda i nije.

Donesen je novi Zakon o plaćama u državnim službama koji pretpostavlja bruto plaću državnih službenika između 4337 i 26604 HRK. Sada će državni službenici valjda biti motiviraniji za rad… [smiley2]

Politika stabilnosti tečaja je izrazito bitna za tako zaduženu zemlju kao što je Hrvatska. Umjetno namještanje tečaja je popraćeno rizicima u situacijama velike vanjske zaduženosti. a tim više što velik broj kredita (plasmana) privatnon sektoru sadrži valutnu klauzulu.
Klienti kojima su banke dale zajmove sa valutnima klauzulama zarađuju primarno u kunama tako da potencijalna devalvacija kune bi imala negativni efekt na mogućnost otplaćivanje takvih kredita od strane poduzetnika i kućanstava.

Što se tiće stabilnosti cijena, (ne-infalacijskog rasta ekonomije) koja je primarni cilj i zadatak HNB-a, HNB provodi jako dobru (pravilnu) monetarnu politiku. Devalacija kune u odnosu na euro bi bila kontra-produktivna za HNB pošto postoji mogućnost da “prođe” (“prelije se”) u inflaciju i s time cilj “stabilnosti cijena” bi bio poražen. Samo povećanje svih cijena bi Povećanje izvoznih cjena ne garantira automatski bolju bilancu trgovanja, jer bi i uvozne cjene porasle.

Rijetko kada vidim da itko napiše nešto normalno i pametno o utjecaju na uvozne cijene, koje bi naravno krenule za gore. Ne radi se samo da Hrvatska uvozi puno jer želi i “može,” već zato što mora uvoziti neke proizvodne komponente i same proizvode koje ne proizvodi sama ili u nedovoljnim količinama. Osim očitih nafte i sličnog, primjerice, ako ne proizvodi čelika dovoljno za potrebe vlastitih brodogradilišta. A i sama domaća proizvodnja (koju Ljubo želi proširiti) je ovisna o ovozu.

Inače, odličan forum sa potencijalom da se još više razvije diskusiju kako više detaljnijih vijesti dolazi o planovima i programima za ekonomski razvoj od svih stranaka. Martingale se raspisao i pitao monogo toga u ovoj, nadam se samo početnoj fazi diskusije. Treba dogovoriti na dosta toga. [smiley11]

Izgleda da sam dobio jako dobro obrazovanog i još bolje informiranog sugovornika na Forumu. [smiley2]

Rečenicu koju sam izdvojio sam mnogo puta čuo od kolega zaposlenih u HNB-u. Ali nikada nisam vidio čak ni funkciju distribucije ekonomske varijable udio takvih zajmova sa valutnom klauzolom u neto primanjima zajmoprimca, niti neki drugi znanstveni argument. Svi argumenti se svode na priču “baba na placu”.

Osobno imam kredit s valutnom klauzolom koji sam dobio od stambene štedionice. Da danas odlučim platiti ratu kredita, platio bih ju 2.012,87 HRK. Da tečaj klizne na 1 EUR = 8 HRK, platio bih ratu kredita 2.184,00 HRK. Samo 171,13 HRK više. Taj iznos zaradim (radeći na crno) za 90 minuta. Bi li me promjena tečaja egzistencijalno ugrozila? Ne bi. A možda bi mi promjena tečaja omogućila da dobijem zaposlenje? Time bih plaćao državi porez na dohodak od rada, umjesto što mogu (hipotetski) od države primati naknadu kao nezaposlena osoba. Bilo bi lijepo kada bi ekonomska elita Hrvatske (koja je dijelom zaposlena u HNB-u) prezentirala stvarnu Cost-Benefit analizu promjene politike tečaja… Možda da HNB zaposli mene da to napravim? Tek nakon iznesenih znanstvenih argumenata spreman sam zauzeti stav o politici očuvanja stabilnosti tečaja koju provodi HNB.

Rečenica koja sadrži riječi “postoji mogućnost” nije znanstveno precizna. Događaj je moguć i ako je njegova vjerojatnost 0. Primjere takvih događaja lako je naći u čitankama iz teorije vjerojatnosti. Pitanje koje se samo po sebi postavlja je kolika je vjerojatnost da će se devalvacija kune u iznosu od x% preliti u inflaciju?

Ovaj Forum je idealno mjesto da netko napiše nešto pametno, zar ne? Ali opet treba dobro potkrijepiti svoje “pametno” mišljenje argumentima. Argumente niti od jednog sudionika rasprava o ekonomskoj politici nikada nisam čuo.