Još jednom ističem potrebu za gradnjom rehabilitacijskih centara i udomiteljskih ustanova u blizini toplica. U njima će se kao njegovateljice zaposliti nefakultetski obrazovane tete koje baš i nisu konkurentne na tržištu rada. [smiley2]
Da li se to meni čini ili Martinagale zagovara neko plansko građenje i “plantiranje” objekata zbog neke arbitralne potrebe? Zar se stvarno mora graditi blizu toplica (ili bilo čega drugog) i tko će to prisiliti kad se već “mora?” («rehabilitacijskih centara i udomiteljskih ustanova” ili pak bilo kojeg drugog objekta, rezidencijalnog ili ne)
Da li potom slijedi plansko zapošljavanje “teta” i općenito radni zakoni tko se smije a tko ne zapošljavati u takvim djelatnostima? Zašto bi netko zaposlio nefakultetski obrazovanu tetu pa i sa tečajem njegovateljice, a ne mladu djevojku iz medicinske srednje škole sa položenim tečajem? Mislio sam da imamo slobodno tržište rada i da poslodavac može zaposliti koga hoće.
Malo me lovi jeza misleći da moram obrisati prašinu sa Hayeka. Zar uistinu?? Možda malo pretjerujem. [smiley1]
Zadnje istraživanje GfK Centra za istraživanje tržišta pokazuje da građani troše oko milijardu kn godišnje na alternativna liječenja, toplice i rehabilitaciju. Ako postoji takva potražnja za tim uslugama (i općenito zdravstvenim uslugama) zašto se treba država petljati u građenje uslužnih objekata tog tipa ili diktirati privatnom sektoru gdje je “potrebno” graditi i šta kroz državni invest. fond za nekretnine?? Nema poduzetnika koji vide dobit u tome? Nikog ne zanima?
Da li se to meni čini ili Martinagale zagovara neko plansko građenje… Da li potom slijedi plansko zapošljavanje “teta”…
Kolega Bepo, majstor si u tome kako izvrnuti nečije riječi. Ali izvrtanjem gubiš autoritet koji si stekao. Po tebi se država ne bi trebala baviti strategijom kako povećati broj zaposlenih jer “na slobodnom tržištu rada poslodavac može zaposliti koga hoće”? A kako je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika umnožak bruto domaćeg proizvoda po zaposlenom i udjela zaposlenih u ukupnom stanovništvu, država se ne bi trebala baviti izradom operativne strategije gospodarskog rasta i razvoja?
Ja polazim od postojećih resursa koje Lijepa Naša ima. Tržište rada Lijepe Naše je daleko od efikasnog. Posao države je da uoči da se ugostitelji žale na manjak kuharica na tržištu rada, te da osigura “tetama” mogućnost prekvalifikacije u kuharicu. Time država služi i poslodavcima i nezaposlenim “tetama”. Posao države je da uoči da u Zagrebu postoji značajan višak potražnje za nekretninama stambene namjene nad njihovom ponudom i da pronađe način kojim će potaknuti privatni sektor da tržište dovede u ravnotežu. Time država služi prije svega onima koji trebaju nekretninu stambene namjene.
Svakom FONDU S JAVNOM PONUDOM ZA ULAGANJE U NEKRETNINE VLASNIK SU NJEGOVI DIONIČARI = MALI I INSTITUCIJALNI ULAGAČI. Kako su državne nekretnine od strateške važnosti za državu, ona bi ih zamijenila za dionice fondova koje će puniti državni proračun isplatom dividende, a kojim će upravljati izabrani od većinskih dioničara fonda. Institucionalni ulagači u dionice fondova za ulaganje u nekretnine bi u pravilu trebali biti mirovinski fondovi, a mali ulagači bi u pravilu bile osobe kojima je dohodak od rada vezan uz nekretnine fonda. Pročitaj http://www.poslovni.hr/Forum/Thread.aspx?ThreadID=2206
Što su fondovi za ulaganje u nekretnine veći, to su efikasniji i to je moguća manja naknada za upravljanje.
Recimo da sam nezaposlen i da želim otvoriti udomiteljsku ustanovu koju ću voditi, a koja će zapošljavati dvije više medicinske sestre i pet njegovateljica. Ali imam problem. Nemam dovoljno vlastitih sredstava i niti jedna banka mi ne želi dati dovoljno velik kredit (namjenski lombardni) da počnem business. Jer je business rizičan. Što ako ne budem pronašao klijente? Zato postoji Health Care REIT koji će financirati izgradnju tisuću ustanova sličnih mojoj (puno nas malih dioničara), na taj način diversificirati rizik i jeftino osiguravati “klijente” malim privatnim udomiteljima pod “kišobranom” fonda. Zajam REIT fondu je banci kvalitetnija pozicija u portfelju od zajma nezaposlenom “čiki”. Vjerojatnost nevraćanja kredita je puno manja. Što je kreditni portfelj kvalitetniji, banci su potrebna niža razina rezerviranja za identificirane gubitke (problematične kredite). Nadalje,
Cijena kredita (kamatna stopa) = Troškovi pribave depozita (izravni troškovi) + Operativni troškovi poslovanja (neizravni troškovi) + Premija (kompenzacija) na rizik neplaćanja klijenta + Neto marža dobiti
Dakle, REIT fond može dobiti zajam jeftinije nego što to mogu pojedini udomitelji. Pogotovo ako takav fond ima za dioničara (oko 20%) državu.
Poduzetnici ne ulaze u takve projekte jer ne mogu bez potpore države. Prije pola stoljeća u SAD-u je osnivanje fondova za ulaganje u nekretnine potaknuo Kongres. Kod nas to mora učiniti SABOR !!!
Hrvatsko je gospodarstvo premalo orijentirano na vlastitu inovativnost, istraživanje i razvoj. U našem gospodarstvu nema potrebne kritične mase znanja i obrazovanja kojima bi se to gospodarstvo moglo unaprijediti. Osnovna su obilježja društva znanja ekonomija temeljena na znanju i kvalitetne javne usluge temeljene na širokoj upotrebi informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Bepo:
”
Da li se to meni čini ili Martinagale zagovara neko plansko građenje… Da li potom slijedi plansko zapošljavanje “teta”…
”
Kolega Bepo, majstor si u tome kako izvrnuti nečije riječi. Ali izvrtanjem gubiš autoritet koji si stekao. Po tebi se država ne bi trebala baviti strategijom kako povećati broj zaposlenih jer “na slobodnom tržištu rada poslodavac može zaposliti koga hoće”? A kako je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika umnožak bruto domaćeg proizvoda po zaposlenom i udjela zaposlenih u ukupnom stanovništvu, država se ne bi trebala baviti izradom operativne strategije gospodarskog rasta i razvoja?
ma mislim da samo malo provocira raspravu. a to je opet priča: koliko i kakve države.
Posao države je da uoči da u Zagrebu postoji značajan višak potražnje za nekretninama stambene namjene nad njihovom ponudom i da pronađe način kojim će potaknuti privatni sektor da tržište dovede u ravnotežu. Time država služi prije svega onima koji trebaju nekretninu stambene namjene.
to je bandiću trebalo objasniti prije par godina, a ne da (svjesno ili ne) to štopa. ili ako ne štopa, onda je u tom dijelu njegova ekipa (on) nesposobna.
ma mislim da samo malo provocira raspravu. a to je opet priča: koliko i kakve države.
A ja temperamentan pa nasjednem na provokaciju. [smiley2]
Uff, što me Bepo lako naljutio. Planska privreda. [smiley2]
Slažem se da je koliko i kakve države ključno pitanje. [smiley2]
Hrvatsko je gospodarstvo premalo orijentirano na vlastitu inovativnost, istraživanje i razvoj. U našem gospodarstvu nema potrebne kritične mase znanja i obrazovanja kojima bi se to gospodarstvo moglo unaprijediti. Osnovna su obilježja društva znanja ekonomija temeljena na znanju i kvalitetne javne usluge temeljene na širokoj upotrebi informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Prije nego što napišem nešto kasnije o “poslu” države i njenom vlasništvu i diktiranju fondova želio bi reći da moj autoritet (ne znam kakav to autoritet mogu imati na jednom internet forumu) nije izgubljen samo zato što je to Martingale rekao, kao šta nije moje znanje i kvalifikacija da postavljam škakljiva pitanja. Kome se to ne sviđa reagirati će na upravo taj način.
A za gornji citat bi bilo korektno, ako ne vidiš već nužno, da si naveo ime i prezime autora kao i naziv rada. Ovako je ispalo ko čisti plagijat. No možda JA opet gubim SVOJ “autoritet” pošto većina koja čita forum sigurno zna da su prve dvije rečenice iz:
“Suradnja s gospodarstvom i tehnologijski projekti” od prof. dr. sc. Stjepan Risović i možete vidjeti word dokument na public.mzos.hr/fgs.axd?id=12158
No možda je to Martingale, tj. dr. Stjepan Risović. A možda je prof. dr. sc. Tihomir Hunjak, autor zadnje rečenice iz rada “Razvoj znanstvenih institucija” i možete word dokument vidjeti na
public.mzos.hr/fgs.axd?id=12305
A ja temperamentan pa nasjednem na provokaciju. [smiley2]
Uff, što me Bepo lako naljutio. Planska privreda. [smiley2]
Slažem se da je koliko i kakve države ključno pitanje. [smiley2]
Ja još uvijek vidim previše planiranja u ovakvim prijedlozima. Država isplanira koje nekretnine su strateški važne, pa država prekvalificira, pa je država dioničar tobože privatnih fondova, pa još nema poreza na te fondove, pa zar država (pogotovo naša!) neće onda birati tko će upravljati tim fondovima? Uostalom, ako se država odrekla “strateških” nekretnina i uložila u sile prekvalifikacije da li je za očekivati da onda neće vršiti pritisak da bude po njenu?? Neće biti regulative? Sa državnim novcem i prstima dolaze i državna pravila, kao šta i treba biti jer je to porezni novac, ali da je to dobro i poželjno i da li će imati željeni efekt je druga priča. Da ne govorim o potencijalu korupcije sa silnim državnim uplitanjima.
Nikad mi nije bilo jasno šta je to državi strateški važno van vojnih pitanja. Zar su toplice strateški važne i jedino ih država zna razviti?
Možda pravosuđe, da se održi red i mir, a i tu smo nesposobni, tj. nemamo volje. Neka država dovede svoju kuću u red pa onda će možda imati pravo diktirati privatnom sektoru koga će gdje zaposliti i gdje će se šta graditi. Martin se uvijek poziva na Ameriku i njihve REITs, ali država tamo nije vlasnik tih fondova nit im diktira kako da rade. Legislativa za njh nije napravljena zbog strateške važnosti za državu već zbog privatnog sektora i financijskog tržišta.
sorry, malo off topic. stari članak al sam ga propustio:
Vaš link
Tajni skup liberalnih ekonomista
Dva bivša guvernera, po jedan bivši potpredsjednik vlade i saborski zastupnik, te petnaestak poznatih ekonomista pripremaju novo, cjelovito viđenje optimalne hrvatske ekonomske politike
Dva bivša guvernera, po jedan bivši potpredsjednik vlade i saborski zastupnik, te petnaestak ekonomista iz najisturenijih domaćih i svjetskih financijskih institucija, nedavno su se okupili u dubokoj tajnosti. U tom se krugu naime priprema novo, cjelovito viđenje optimalne hrvatske ekonomske politike, a rezultat bi trebao biti predstavljen javnosti sredinom lipnja.
…
Neposredan povod tom okupljanju nisu bile zamisli pojedinih političkih blokova iz kojih se uoči izbora širi ponuda ekonomskih ideja, nego istupi “estradnih ekonomista koji diktiraju javno mnijenje”, kazao nam je jedan od sudionika. Ekipa iz poslovne škole neće se dakle upuštati u polemike s aktualnim ekonomskim idejama, tvrdi isti izvor.
…
Nit koja također povezuje tu skupinu ekonomista može se opisati i kao odbojnost prema državnom intervencionizmu. U vezi s tim nemaju simpatija prema nekim potezima sadašnje vlade, a još manje prema najavljenoj gospodarskoj strategiji SDP-a.
A za gornji citat bi bilo korektno, ako ne vidiš već nužno, da si naveo ime i prezime autora kao i naziv rada. Ovako je ispalo ko čisti plagijat.
Plagirao sam članak iz Poslovnog dnevnika od 14.05.2007. Ksenija Rukavina: “Znanstvenici se boje ući u rizičnija istraživanja”. Očito sam “u brzini” zaboravio ubaciti link http://www.poslovni.hr/42450.aspx Mislim da je Bepo previše znanstvenik pa će i novinarku optužiti za plagijat… [smiley2]
Bepo, ljudi u novinama ne žele čitati previše referenci, reference kvare priču. A optuživanje kolege na Forumu da je plagijator je smiješno. Pa ovo je Forum… [smiley2]
Zar je moguće da ti nije stalo da te poštujem? [smiley2]
sorry, malo off topic. stari članak al sam ga propustio: Vaš link Tajni skup liberalnih ekonomista
Nit koja također povezuje tu skupinu ekonomista može se opisati i kao odbojnost prema državnom intervencionizmu. U vezi s tim nemaju simpatija prema nekim potezima sadašnje vlade, a još manje prema najavljenoj gospodarskoj strategiji SDP-a.
Linku http://www.vecernji.hr/home/manager/792398/index.do su prethodili članci Lider Press – Okupljaju se nestranački ekonomisti … još krajem ožujka. Ljudi rade u miru i ne žele se medijski eksponirati do završetka posla. Oni bi mogli biti najbolji. [smiley2]
Bepo, ljudi u novinama ne žele čitati previše referenci, reference kvare priču. A optuživanje kolege na Forumu da je plagijator je smiješno. Pa ovo je Forum… [smiley2]
Zar je moguće da ti nije stalo da te poštujem? [smiley2]
To je stvar kulture, moralne obveze i poštivanja tuđeg intelektualnog vlasništva. Kao da si mu maznuo auto i poslije rekao, “ja sam ga malo posudio”.
Đapićev magisterij je pao na tome, ne zato jer je plagijat već zbog nenavođenja izvora podataka.[smiley2]
To da su nevezani za stranke mi je čudno. To su sve pametni ljudi koji znaju da bez uguravanja u politiku ne mogu ništa. Ne rade valjda jalov posao?
No, guranje ovih tema u predizbornoj godini mogu samo opet pozdraviti. Valjda će te sve strategije, programi i ciljevi donijeti nečega. Bar da, tko god osvoji vlast, bude pripremljeniji nego dosad. [smiley11]