… smatram da SDP-ove najave o korištenju tečaja impliciraju petljanje političara u rad HNBa, što ne odobravam i smatram pokušajem da se dođe do većeg rasta (da li realnog?) na jeftin i kratkotrajan način i naravno sa određenim pogubnim efektima.
Tako je, profesore ! Samo, daj ti to objasni “radno zavisnom stanovništvu”, šira javnost bi shvatila tek kad bi počela inflacija, taj smo film već par puta gledali.
Poštovani kolega, da ste pratili i druge vezane teme na ovom forumu mogli ste saznati kako je taj “stručnjak” diskreditiran. Niz njegovih “bisera” i komentara forumaša pogledajte na : Tržište kapitala-Hrvatska, tema:Utjecaj na tržište kapitala, uvođenje poreza na kapitalnu dobit
Ja bih prije rekao da je gaf sa uvođenjem poreza na kapitalnu dobit argument u prilog tezi da je Jurčić veći stručnjak nego političar.
Velik političar bi imao dovoljno dobar osjećaj da se ne zaleće svojatati nepopularan potez koji će bilo koja vlada ionako MORATI povući zbog usklađivanja zakonodavstva sa EU.
Ja sam isto jedna od potencijalnih “žrtava” tog poreza, pa mi je gledajući po sebi i svojem rezonu sasvim jasno zašto se cijela investicijska javnost digla na zadnje noge na tu izjavu: ljudi brane svoj poslovični selfish interest.
Sa stručnog aspekta, porez na kapitalnu dobit, koliko god se on nama ne sviđao, normalna je stvar u svijetu i ne diskreditira Jurčića kao ekonomistu. Diskreditira ga jedino kao političara: da je proračunati političar, ne bi mu se to desilo.
…nepopularan potez koji će bilo koja vlada ionako MORATI povući zbog usklađivanja zakonodavstva sa EU.
Da, dobro kolega, sve što ste gore napisali je istina… ali ipak pročitajte komentare forumaša na temi koju sam vam naveo, jer to nije samo porez na kapitalnu dobit nego i niz drugih bisera koji potpuno kompromitiraju Ljubu.
Napr: Kaže “nema ekonomskog opravdanja da se dionica INA trži po skoro duploj cijeni od početne ako kompanija vrijedi isto (!???). Taj čovjek PREDAJE studentima o zakonu ponude i potražnje, za Boga miloga !
Ili, kaže da je za njega najsigurnije ulaganje u nekretnine !??? Čovjek koji hoće “reindustrijalizaciju” ?!
Ja sam špekulant ali ulažem SVOJ NOVAC u industriju, a on svoj radje ulaže u nekretnine koje ne stvaraju novu vrijednost niti ubrzavaju nužnu dinamiku protoka kapitala. To znam čak i ja koji nisam ekonomist.
Sada gledamo jednu smješnu medijsku kampanju. Balaševićev stih : “…i sve u svemu nemam lepe reči”
Sve u svemu… zaboravite ga. Tu nema sreće.
Glas za SIMPSONA, Vašu sretnu budućnost i bezbrižnu starost
Napr: Kaže “nema ekonomskog opravdanja da se dionica INA trži po skoro duploj cijeni od početne ako kompanija vrijedi isto (!???). Taj čovjek PREDAJE studentima o zakonu ponude i potražnje, za Boga miloga !
Dragi kolega Simpsone, ali činjenica jest da je, fundamentalno gledajući, dionica naše plavožetonske naftne kompanije precijenjena i da je na toj razini na kojoj jest iz razloga koji manje imaju veze sa poslovanjem kompanije a više sa strukturom našeg dioničkog tržišta (ponuda jakih papira, mirovnici, fondovska industrija, hrpa neupućenih novajlija i sl.)
Kada smo već kod Jurčićeve kritike dioničkom tržištu, kako biste komentirali njegovu izjavu o “nekolicini insajdera.” Osobno, smatram da Ljubo tu nije nimalo daleko od istine.
Ili, kaže da je za njega najsigurnije ulaganje u nekretnine !??? Čovjek koji hoće “reindustrijalizaciju” ?!
Ja sam špekulant ali ulažem SVOJ NOVAC u industriju, a on svoj radje ulaže u nekretnine koje ne stvaraju novu vrijednost niti ubrzavaju nužnu dinamiku protoka kapitala. To znam čak i ja koji nisam ekonomist.
Hah, kolega Simpsone, tu se ne slažem s tobom (ajmo mi na ti, ha?). A vjerujem da se ni kolega Martin ne bi složio. Ako si pratio njegovo gorljivo zagovaranje REIT-a, shvatit ćeš i zašto.
Ulagati u nekretnine kod nas je još uvijek moguće samo kupnjom nekretnine, a ne likvidnog vrijednosnog papira. Žalosna činjenica koju imamo zahvaliti lošim podzakonskim aktima.
Što se reindustrijalizacije tiče, slažem se s Ljubom. Svi bi mi puno više htjeli neke sexy industrije tipa farmaceutika, nanotehnologije, silikonska brda i doline, ali struktura strane ponude na tržištu rada na žalost još uvijek nije takva da nam omogućuje brzi skok na vlak za sretnu post-industrijsku budućnost.
Po meni, rješenje je da kratkoročno instaliramo patch na naše postojeće industrijske kapacitete (čiji procesi su toliko daleko od optimuma da samo na njihovom popravljanju možemo “zaraditi” poprilično bodova stope rasta BDP-a); a onda srednjeročno idemo raditi (porezni i obrazovni) sustav koji će omogućiti dinamično prilagođavanje strukture ponude na tržištu rada. Tek tada možemo razmišljati o učinkovitim i socijalno manje bolnim strateškim zaokretima prema nekim post-industrijskim granama.
Centralna banka bi trebala biti i ostati nezavisno tijelo, jer će tako najbolje provoditi monetarnu politku prema održavanju stabilnosti cijena.
PROF. DR. MATE BABIĆ, EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB, je u članku “Previsoke devizne rezerve HNB-a” izjavio da bi devalvacija kune bio prevelik udar na banke i zaduženo stanovništvo. Nužno je definirati je li održavanje stabilnosti tečaja komponenta funkcije cilja ili jedno od ograničenja ekonomske politike. Ako je ograničenje, treba ga precizirati.
smatram da je u Hrvatskoj nužno da država bude poduzetnik u velikim infrastrukturnim projektima. Ceste, željeznice, energetika — zašto ne? takva mi država-poduzetnik odgovara. Što ti misliš Martine?
Slažemo se vezano uz ceste, željeznice i energetiku. Da je samo to, već bih se učlanio u SDP. Ono što me smeta je što imam osjećaj da SDP želi više. Treba li država biti investitor u okrupnjavanje zemljišta, gradnju industrijskih postrojenja, stanova i umirovljeničkih domova? Ja se zalažem da u tim projektima investitor budu fondovi, ne država. Država samo treba stvoriti zakonodavni i regulatorni okvir kojim će putem tržišta kapitala razviti takve poduzetničke projekte.
nisam informiran o tome da SDP “zastupa tezu precijenjenosti tečaja i potrebu njegove korekcije kao poticaju konkurentnosti i izvozu”
Ljubo Jurčić: “Prve dvije godine mandata bismo povećali deficit državnog proračuna na pet posto BDP-a. … ako tada procijenimo da bi se promjenom monetarne politike mogao povećati gospodarski rast, tada bi najvjerojatnije došlo do slabljenja domaće valute. U tom kontekstu svakako treba reći kako će ionako prilikom prelaska na euro trebati odrediti tečaj po kojem će se raditi konverzija valuta.”
Slobodna Dalmacija: “Što ako se vodstvo Hrvatske narodne banke tome usprotivi?”
Ljubo Jurčić: “Tada ćemo izmijeniti Zakon o HNB-u koji bi takvu promjenu monetarne politike učinio mogućom.”
Martingale: Ako Ljubo prvo stvori deficit, zatim izmjeni Zakon o HNB-u kako bi devalvirao tečaj, JADNA LI JE LIJEPA NAŠA.
Kao dodatak uz temu snage kune, iz bankarskih sam krugova više nego jednom čuo priču o jakoj kuni, koja bi do stapanja s Eurom trebala nastaviti rasti i rasti i rasti i rasti i rasti…
Sa takvim bankarima ću se rado “kladiti” špekulantskom kupnjom FX Forward ugovora o kojem ćemo se dogovoriti. [smiley2]
Ulagati u nekretnine kod nas je još uvijek moguće samo kupnjom nekretnine, a ne likvidnog vrijednosnog papira. Žalosna činjenica koju imamo zahvaliti lošim podzakonskim aktima.
Drago mi je da se slažemo da su “podzakonski akti loši”. Iako bih ja čovjeku koji je takav pravilnik potpisao zabranio da se više ikada približi tržištu kapitala. Svojom bahatošću i arogancijom tržištu kapitala već je mnogo puta nanio nepopravljivu štetu. Zagovornik sam REIT fondova kako bi se putem tržišta kapitala okrupnio kapital za ulaganje u velike infrastrukturne projekte i kako bi se povećala ponuda visokokvalitetnih vlasničkih vrijednosnih papira na domaćem tržištu kapitala koje je još uvijek plitko i nelikvidno. [smiley16]
Glas za SIMPSONA, Vašu sretnu budućnost i bezbrižnu starost
Just do it, because HOMER is the man. [smiley2]
Nužno je definirati je li održavanje stabilnosti tečaja komponenta funkcije cilja ili jedno od ograničenja ekonomske politike. Ako je ograničenje, treba ga precizirati.
HNB objašnjava da “održava stabilnost tečaja kune prema euru kako bi mogla ostvariti svoj temeljni cilj, a to je stabilnost cijena.” Hrvatska je euroizirana zemlja i cijene su osijetljive na promjene tečaja……itd.
Očito iz tog objašnjenja je da stabilnost tečaja komponenta funkcije. Ne znam točno što bi značilo “jedno od ograničenja ekonomske politike”, tj. ne znam što je Martin mislio pod time. [smiley11]
No, van tečajne politike, Mate Babić (u tom izvrsnom intervju) još kaže:
“Ne zastupam tezu da se fiskalna konsolidacija vrši na temelju porasta poreznih opterećenja jer to znači porast troškova, smanjivanje konkurentnosti i slično. Zašto moramo imati ovoliku državnu administraciju, toliki broj ministarstava? Njihov broj treba smanjiti.”
Zar nije prijedlog poreza na kapitalnu dobit porast poreznih opterećenja?
Drago mi je što diskusija ide u pravom smjeru, kolega Bepo. Svaki problem optimizacije se sastoji od jedne ili više funkcija cilja, te od ograničenja.
Da je stopa realnog rasta BDP-a funkcija cilja je očito. Ograničenja se mogu postaviti sa
0,025 < stopa inflacije < 0,03 7,20 < EUR/HRK < 7,50 Želio bih da program gospodarske strategije pokušamo zapisati u obliku problema optimizacije, da preciziramo razgovaramo li o istom problemu... [b]Kojim instrumentima očuvanja stabilnosti tečaja HNB raspolaže osim intervencija na deviznom tržištu, kada koji instrument koristi, treba li HNB uopće intervenirati ili tečaj u potpunosti treba prepustiti tržištu ... [/b] Mislim da nije ideja povećati porezno opterećenje, nego [b]napraviti preraspodjelu poreznog opterećenja[/b]. [b]Smanjiti državnu administraciju je nužno[/b]. U tome se svi slažemo. Ima li netko statistike o broju zaposlenih u državnoj administraciji u RH i u zemljama EU?
nije točno da se svi slažemo da je potrebno smanjiti državnu administraciju, štoviše ja smatram da ju je potrebno povećati i tako držati barem još 10 godina. zašto? zato što naša zemlja nije zapadna zemlja i naša se administracija još uvijek mora boriti sa ogromnim nasljeđenim zaostacima koji su u poslovima državne uprave i pravosuđa nastali zbog socijalizma. osobno bih radije veću administraciju koja će mi brže rješavati moje probleme sa i oko države jer najveći je problem čekanje administracije. drugo što je potrebno napraviti je smanjiti radno vrijeme te administracije na 6 sati, u svrhu poboljšanja rada i učinkovitosti, zato što dobro znamo da se tamo efektivno ne radi više od 4 sata, pa onda zašto da sjede u uredima i troše struju kad je bolje da imaju iste plaće za manje sati sjedenja na radnom mjestu (kao što je grad pariz napravio prije par godina i rezultati su 100% bolji nego prijašnjih godina). zato statistike između rh i eu nisu bitne u ovom trenutku jer naše pravosuđe se bori sa ogromnim zaostacima, a uprava ima tisuće nerješenih predmeta naročito građevinske dozvole za koje se čeka i preko godinu dana, lokacijske nema ispod par mjeseci, a da ne pričamo o povratu nacionalizirane imovine za doba socijalističke vladavine. svega toga u EU nema pa stoga mi moramo zadržati pravo na povećanu administraciju kroz idućih 10tak godina, sve radi normalnog funkcioniranja nas građana i poduzetnika.
Što se tečaja tiče, dobro je ovako kako je to rohatinski napravio. povremene invervencije sasvim su dovoljne i čudim se onima koji bi da kuna smanji svoju vrijednost radi izvoza. neka izvoznici izvole smanjiti profite pa će im tečaj biti dobar.
mi moramo zadržati pravo na povećanu administraciju kroz idućih 10tak godina, sve radi normalnog funkcioniranja nas građana i poduzetnika.
Dobrodošao na Forum Gospodarski programi stranaka – izbori 2007, kolega cayman006. Pretpostavljam da raspravljam sa simpatizerom HDZ-a. [smiley2]