Kolega Bepo, bilo bi zanimljivo čuti tvoje mišljenje kao advokata precijenjene kune i tvoje objašnjenje da jak euro šteti Airbusu, dok jaka kuna ne šteti preostalim hrvatskim izvoznicima. Vidi moju poruku u 13:50 sati.

Profesore Bepo, ja sam umjetničke struke a zarađujem na burzi i nisam kompetentan za stručne rasprave.
Tek, čitam, volim razumiti stvari i reći ih jasnim jezikom. O flat-tax je javno i vjerodostojno govorila Nataša Srdoč iz Adriatic instituta, zaista je kompetentan autoritet, pa ju nitko ne sluša. I što ja tu mogu reći osim ponuditi joj visoko mjesto na SIMPSONOVOJ listi.
Čačić koji je najbolji kandidat za premjera, bubnuo je za flat-tax da je to glupost. No on je ipak građevinac ali pametan pa ga se može uvjeriti. Estonija je krasan primjer, mjerljiv s nama. Na Google ima puno o tome.

Za razliku od vas, ranoranilaca, ja sam avis nocturnus, živim po američkom vremenu a burzu pratim u “hausmantilu”. Pouke sam izvukao od Lafonteina pisca a ne Oscara političara. Bože nas sačuvo Jurčića.
Sjednice moje vlade bi bile ugodne, u večernjim satima uz piće i mezu.

Martine, pa to čak i ja znam, da je korist od deprecijacije jednokratna i brzo se istopi a štete su višestruko veće. Tu ti ne trebaju simulacije. Ima empirija, knjige, to što ti voliš, crno na bijelo. Pustiš tečaj s uzde i sve ti ode k vragu, pa se onda čudi i kukaj. Pohvalio si MMF, pa znaju oni zašto neće ni čuti za to. I tko kaže da je kuna precjenjena, tečaj je plivajući, evo ovih dana pada pa moj portfelj vrijedi manje eura, a opet se ne bunim.

Što se tiče čuvanja deviznih rezervi to nemoj ni pitati, čuvaj glavu na ramenu.

Glas za SIMPSONA je glas za vašu sretnu budućnost i bezbrižnu starost.

Ni jednom nisam rekao da jaka kuna ne šteti hr izvoznicima. Stavljaš svoje riječi u moja usta. [smiley4]
No, temeljni, najveći problem Hrvatske izvozne konkurencije je strukturalna slabost ekonomije.

Isto tako jak euro sigurno šteti Airbusu, pošto su troškovi u eurima i brit. funtama, pa to jede profite. No, to nije glavni uzrok Airbusove konkurencije i problema.
Buđet A380 je milijarde dolara preko predviđenog od €12 milijardi. Dovršetak i predaja A380 kasne preko dvije godine, zbog problema sa električnim instalacijam. Airbus je krivo računao koliko će im trebati da instaliraju kilometre žica u svaki avion, (zbog lošeg menađmenta koji je vjerojatno politički postavljen) a kašnjenja se skupo naplaćuju. Ne samo da kompanije otkazuju naruđbe već Airbus mora plaćati financijske “globe” (oko €4.8 milijarde kroz 4 godine) onim avio kompanijama pogođenim odgodama isporuka. Menađerska kriza (nacionale prirode uz ostalo) je usporila obnovu A350 modela (direktna konkurencija Boeingovu 787) a kad se krenulo, razvojne investicije A350 isto su premašile predviđene (€ 11 milijardi) i još rastu.
Još veći troškovi dolaze zbog, sada odobrenog, rekonstrukcijskog programa gdje bi trebali otpustit 10,000 ljudi i zatvoriti pogone.

No što je pisac (Gosp. Šajatović) htio reći?? Da će ECB sniziti vrijednost eura kako bi se Airbus izvukao iz problema? Koju to “svijetsku praksu mi ignoriramo??” Airbus ne trči plačući ECBu da je € prejak za njih i da ga treba devalvirati. Nasuprot, ECB bi mogo dići kamatnu stopu u euro zoni, a time bi € postao još jači vs. $. (ako Fed ne digne svoju, ali se $ nije pokazao jačim zbog toga u zadnje vrijeme)
Vrijednost eura, kao i kune, određuje tržište i Airbus to zna. To je van njihovog utjecaja i moraju se suočiti sa slabijom pozicijom u odnosu na Boeing….kao šta su bili u boljoj pozicij par godina unazad kad je euro bio slabiji vs. dolar. Mogu jedino koristiti hedging protiv većih fluktuacija tečaja.
Ali mogu utjecati na model poslovanja, kao što i 4 zemlje vlasnici Airubusa i EADS mogu i moraju. Restrukturiranje u Airbusu (Power8) će trebati biti praćeno i reformama tržišta rada u zemljama vlasnicama (čitaj Francuska), općenito nužnim reformama industrijske politike kako bi euro. kompanije bile globalno konkurentnije i ne uplitanjem politike u Airbus (čitaj izbori u Francuskoj). Godinama su vlasnici EADSa zapošljavali u airbusu radi političkih razloga i snažili već prejake sindikate (neki komentatori ih nazivaju militantnim) pa sada moraju rezati 57000 veliku radnu snagu i Airbusu da spuste troškove, a paradoks jer da rade u prekovremeno koliko imaju posla što pokazuje na neefikasnost, ali naravno diže troškove. Za razliku od Hr, prekovremeno se plaća na zapadu. Boeing nije ni blizu u takvoj situaciji.

Ako Airbus ne obnovi A350 model, nema čime konkurirati Boeing-ovu 787. Airbus kaže da je “uspijeh novog modela A350 ovisan o uspijehu Power8” remodeliranja poslovanja, ne vrijednosti eura.

Nema veze šta nisi ekonomske struke. Ako nisi ekonomista, jesi ekonomičar. [smiley11] Jako je važno što javnost, van neke struke i obrazovanja, misli o reformama i prijedlozima i kako vide da bi utjecali na njihov boljitak ili ne. Čitaš šta piše Mrs. Srdoč pa komentiraj, sigurno razmiješ dosta toga. Porezni sistem treba reformirati, vjerojatno najvažnija stavka ekonomske reforme (možda radni zakoni i pravosuđe su isto), a flat tax uvode naši susjedi, ne samo Estonija. Prema tome treba razmišljati kako će to utjecati na nas i našu sposobnost da privlačimo kapitalne investicije.
Ne vidim kako Hr može samo odmahnuti rukom ovdje i ignorirati i “ne slušati.” Nisu valjda drugi toliko progresivniji i odvažniji od nas? Mi još po starom sistemu “solidarnosti”…. što god to značilo.

Ako se tečaj kune određuje na deviznom tržištu, kako može biti precijenjen? Ako se cijena dionica određuje na tržištu kapitala, kako dionice mogu biti preskupe?

Problem je razumijevanja sila koje utječu na tržišta. Na tržištu kapitala je ponuda vlasničkih vrijednosnih papira nedovoljna. Nisam specijalista za devizno tržište, ali znam nešto o tome. Teorija kaže da zemlja sa deficitom u bilanci tekućih transakcija treba smanjiti svoje devizne rezerve i time stvoriti dodatne aprecijacijske pritiske na kunu. Aprecijacija bi pogodovala kreditno zaduženim građanima i državi koja bi lakše servisirala inozemni dug, ali nikako ne i izvozu. (Tvoj domaći portfelj, SIMPSONE, će vrijediti više eura. Pa ga možeš unovčiti i u Srbiju. Kada kuna ponovo deprecira, vratiš se nazad sa značajnom zaradom na tečaju.) Ako već ne pogodujemo izvozu, zašto ne bi pogodovali kreditno zaduženim građanima? Status quo vidimo kamo vodi.

Ako ste primijetili, ja još uvijek nemam definirane stavove. Moj stil je da često pokušavam braniti suprotnu tezu samo zato da bih dobio jednostavno objašnjenje… [smiley2]

Kolega Bepo, 4:09 sati za poruku? Zbunjen sam… Dopisujem li se sa noćnim pticama? [smiley9]

Jak euro šteti Airbusu, ali to nije jedini uzrok njihovih problema. Airbusu je zbog lošeg upravljanja poduzećem potrebno restrukturiranje. Europska središnja banka sigurno neće zbog problema Airbusa djelovati na tečaj eura devalvacijom. Štoviše, izgledno je povećavanje kamatnih stopa Europske središnje banke.

Profesore Bepo, kako bi flat tax utjecao na privlačenje kapitalnih investicija?

Profesore Bepo, molim vas da mi pojasnite HNB-ovu strategiju upravljanja deviznim rezervama?

Kao što sam već rekao, raspravu potičem o pitanjima koja smatram bitnim, a o kojima nemam definiran stav… [smiley2]

Kamo to status quo vodi? O tome vrijedi diskutirati…ali, da li vezano uz tečaj ili uz nedostatak reformi?? Da ne budem nevezan za topic ovog foruma, sdp priča o korištenju tečaja kao instrumenta ekon. rasta. Zato se diskutira ovdje o tome valjda. Ja bi rađe da diskutiramo o drugim, potrebnijim reformama nego o nezavisnoj monetarnoj poitici HNBa.
Centralna banka bi trebala biti i ostati nezavisno tijelo, jer će tako najbolje provoditi monetarnu politku prema održavanju stabilnosti cijena (iako se i o toj frazi može diskutirati). Zato smatram da SDP-ove najave o korištenju tečaja impliciraju petljanje političara u rad HNBa, što ne odobravam i smatram pokušajem da se dođe do većeg rasta (da li realnog?) na jeftin i kratkotrajan način i naravno sa određenim pogubnim efektima. No neću zaključivati prije nego svi znamo više detalja.

Ne treba favorizirati izvoznike ili suprotno zaduženi privatni sektor sa forsiranjem tečaja. Ako smo zemlja koja se zalaže za slobodno tržište i otvorenu ekonomiju a već imamo fluktuirajući tečaj i nepogubnu inflaciju i očekivanja, znači da HNB nešto radi kako treba. Koliko može jeli u “neslužbeno” euroiziranoj ekonomiji. Za ekonomski rast, fleksibilniju ekonomiju, poslovnu klimu i veću konkurentnost puno je bitnije provesti reforme za fundamentalnu i dugoročnu snagu ekonomije. Naši poduzetnici i poslovni sektor su sposobni i znati će iskoristiti reforme i prilagoditi se tržištu nakon toga.

O flat-taxu ću pisti kad budem imao više vremena. Dovoljno je razmisliti da ako druge susjedne zemlje (Slovačka, Makedonija) imaju neku vrstu flat taxa i privlače bolje investicije brže od nas (više “greenfield” FDI od nas) čime čemo mi konkurirati, a potencijal nam je velik? Političari nisu u stanju reformirati pravosudni sistem da ojačaju samo percepciju kod stranih investitiora da ne govorimo o relanim problemima korupcije, prava i sličnog, a flat-tax ili slični “egzotičniji” prijedlozi?? No, nisam dovoljno pisao da tvrdim kako bi flat-tax riješio gomilu problema.

BTW, ja nisam prof. na nijednom fakultetu. Možda jednog dana, ali još sam mlad za to. [smiley11]

Martine, Bepo, šijete me u postovima. Ne mogu pratiti taj tempo 🙂

O monetarnoj politici ne znam dovoljno da bih se uključio u diskusiju koja se zakuhala, ali htio bih komentirati te SDP-ove najave o “korištenju tečaja.”

Mislim, ne mogu reći da znam pojedinosti eventualnih planova “korištenja tečaja”, ali što god to u konačnici značilo, vjerujem da u HNB-u ima dovoljno struke koja će paziti da se stvari ne otmu kontroli.

Kao što Bepo kaže, ajmo bolje sačekati neke detalje pa onda kritizirati i diskutirati. Ali načelno govoreći, ne smatram da je Jurčić tip koji bi se sa pozicije političke moći “petljao u struku” i HNB-u bilo što nametao. Bitno je imati na umu da je Jurčić prvenstveno stručnjak, a tek onda političar. A ako se ni Sanader u ovom mandatu, a ni Račan prije njega nisu nešto grubo petljali u monetarnu politiku HNB-a (ispravite me ako u toj tvrdnji griješim), ne vjerujem da će si tako nešto dozvoliti Jurčić, ako bude u toj poziciji.

Vezano uz flat-tax, malo mi ipak smeta sva ta gotovo brendiranost koncepta. Da parafraziram Shakespearea: “da li bi flat-tax jednako mirisao i pod drugim imenom?” Istina je da se za dobrim konjem praši, ali sama činjenica da je neki koncept naprosto intelektualno “catchy”, jednostavan za shvatiti i sve u svemu zgodan, nije dovoljna da ga apriori prihvatimo kao majku svih rješenja.

Ja sad znam da cijepam dlake, i to pogotovo što načelno nemam zamjerke samom konceptu flat-taxa, ali moje pitanje je ovo: je li to baš najbolje rješenje za nas? Postoji li u čitavom svemiru raznih poreznih politika možda neka druga politika, koja možda nije toliko sexy ili buzzwordy ili naprosto jednostavna kao flat-tax, a koja bi nam kao ekonomiji bolje pristajala? No dobro sad, ja tu više lupam kontru samo da bi stao suprotno od tog nekog flat-tax trenda (po narodski: serendam), ali o tome svakako treba diskutirati. Martin je potegao dobru temu.

Što se tiče “države poduzetnika”, Martin se s pravom pita koliko je to dobro. Povijest nas uči da je država loš gospodar i teško je izgraditi dobro argumentiran kontra stav toj tvrdnji. Ja ne mislim da bi država trebala biti poduzetnik koji proizvodi cipele, aute, kekse ili brodove. Ali smatram da je u Hrvatskoj nužno da država bude poduzetnik u velikim infrastrukturnim projektima.

Ceste, željeznice, energetika — zašto ne? Treba li nam ta infrastruktura? Naravno da da. Da je za upuštanje u takve projekte postojao subjekt koji ima dovoljno snage, novaca, hrabrosti i interesa da ih ostvari, oni bi bili ostvareni. Očito je da to mora raditi država, jer ćemo ostariti čekajući da to napravi netko drugi.

No ne mislim da država ili državne firme moraju biti te koje grade cestu/željeznicu/energetski sustav. To trebaju biti velike i male domaće tvrtke, uz eventualnu suradnju stranih (u segmentima gdje nemamo tehnologiju) koje će na takvim projektima izgraditi reference i kapacitete da slične stvari rade drugdje, ponajprije u regiji (u BiH i Srbiji će za takve firme u slijedećih 5-10 godina biti pravi eldorado, jer im je infrastruktura KOMA).

Po tom modelu smo gradili cestu za Račanove i nastavili za Sanaderove vlade, a na tim poslovima naši su konzorciji postali maheri koji svojom kvalitetom i znanjem mogu konkurirati na stranom tržištu.

Eto, takva mi država-poduzetnik odgovara. Što ti misliš Martine?

brusite vi to brusite … [smiley11]
odoh ja na GO na tjedan dana i već vidim da ću imati što čitati kad se vratim.
sretan uskrs želim unaprijed.

Poštovani kolega, da ste pratili i druge vezane teme na ovom forumu mogli ste saznati kako je taj “stručnjak” diskreditiran. Niz njegovih “bisera” i komentara forumaša pogledajte na : Tržište kapitala-Hrvatska, tema:Utjecaj na tržište kapitala, uvođenje poreza na kapitalnu dobit, sada je to na str.8. ali ako napišete svoj komentar bit će opet na str.1.
Izdvojio bi ovo : Kada je jedna banka lani odbila vladina jamstva za brodogradilište, Jurčić je bubnuo da tako gubimo suverenitet. Taj čovjek nostalgično žali za vremenima kad se iz CK telefonom davalo naloge bankama. Ako bi on dobio fiskalno monetarnu moć, Bože nas sačuvaj.
Mi špekulanti brzo bi se snašli u regiji ali bi za nacionalnu ekonomiju to bilo pogubno !

Dragi Martine, kao što sam u onom drugom postu rekao, sa obranom ili napadom na tezu sačekao bih dok čujem detalje. Moram priznati da nisam informiran o tome da SDP “zastupa tezu precijenjenosti tečaja i potrebu njegove korekcije kao poticaju konkurentnosti i izvozu”, molim te da me uputiš na neki izvor te vijesti ako ti je pri ruci…

Što se precijenjenosti tečaja tiče, već i ptice na granama pjevaju da su izvoznici ogorčeni. No jedan lavovski dio našeg de facto izvoza odvija se unutar granica naše države. Smatram da je legitimno pitanje da li se više isplati pojeftiniti kunu, pa omogućiti našim izvoznicima da jurnu u izvoznu ofenzivu (premda kuna mora katastrofalno pojeftiniti da budemo cjenovno konkurentni proizvodnim velesilama s dalekog istoka) ili je isplativije skupu kunu skupo prodati strancu negdje na Jadranu, da bi mu za tu skupu kunu skupo prodao skupu hobotnicu, skupu škarpinu ili skupi chewapchichi te skupo iznajmio jeftini kineski suncobran i ležaljku.

Ako još uvijek stoji ona notorna statistika da 2 od 3 kune u našem BDP-u dolaze od turizma, jaka kuna bi se mogla pokazati boljom solucijom. No zato ste tu vi kolege ekonomisti da nam to sve izračunate i kažete što je bolje 🙂

Moj inžinjerski prilog diskusiji je ovaj: izvoznik koji kuka o jakoj kuni zapravo tvrdi da je tih xy% koliko mu je kuna prejaka ono što stoji između njega i granice konkurentnost; po meni, raspon unutar kojega je moguće pomjerati tečaj a da se u ekonomiji ne napravi kaos relativno je mali, pa iz toga proizlazi da su ti nesretni izvoznici zapravo prilično blizu toga da postanu konkurentni. Ako je tako, onda ne treba dirati tečaj, već te izvoznike tjerati da nadoknade taj gap konkurentnosti podizanjem vlastite učinkovitosti; nitko mi ne može reći da toliko super-optimalno rade da nema drugog načina da poboljšaju konkurentnost od tečajnog pojeftinjenja svojih proizvoda. To je kao kad bi puž tvrdio da je sporiji od zeca zato što mu kućica nije aerodinamična.

Ako im se kuna već mora pojeftiniti, ja bi im je pojeftinio virtualno, krešući im neke troškove i dajući subvencije (na manje ili više izravan način).

Pitanja sugovornicima:

(1) koje to industrije kukaju da im je kuna prejaka? (Ako su brodari, hladno bi ih izignorirao; netko je ovdje ranije odlicno primijetio da se radi o ekipi koja nije bila sposobna napraviti trivijalni FX forward da bi hedgirala buduća potraživanja po preuzetim poslovima — jasno je da oni nisu Japanci i da tu ima još puuuno prostora za optimiranje proizvodnih procesa prije nego se dođe do toga da se mora tečaj dirati da bi se moglo uspješno natjecati)

(2) kolika bi to devalvacija kune njih zadovoljila i koliko bi to zapravo imalo efekta na njihovu konkurentnost.

Kao dodatak uz temu snage kune, iz bankarskih sam krugova više nego jednom čuo priču o jakoj kuni, koja bi do stapanja s Eurom trebala nastaviti rasti i rasti i rasti i rasti i rasti… No živi i zdravi bili pa vidjeli 😉