Kada sam napisao “Transferna davanja poticanju kupnje državnih obveznica???” mislio sam na dobrovoljne mirovinske fondove koji moraju ulagati u državne obveznice. Ako se dobro sjećam, barem 50% imovine kojom upravljaju. Mirovinski osiguranici u trećem stupu imaju pravo na državna poticajna sredstva ( 25% godišnje štednje max. do 1.250,00 kn) i pravo korištenja porezne olakšice (do 1.000 kn/mjes). Bolji poticaj bi bio educiranje građana da moraju smanjiti svoje megalomanske potrošačke zahtijeve i pobrinuti se za svoju mirovinu ulaganjem u dobrovoljne mirovinske fondove. Bilo bi zanimljivo vidjeti cost-benefit analizu mirovinskog sustava. I pogledajte sredstva koja ste kapitalizirali na svom “osobnom računu mirovinskog osiguranika”. A zatim izračunajte koliko mjeseci biste mogli iz kapitalizirane mirovinske štednje isplaćivati mirovinu od 2.400 kuna… [smiley16]

LATINICA: Političari ne služe biračima, već sebi. Veća moć umjesto da sadržava veću odgovornost dovodi do rasta arogancije i bahatosti. Nakon što dođu na vlast, političari postaju bahati, vrlo često nesposobni su za posao koji obavljaju, stegnuti stranačkom disciplinom koja onemogućava razvijanje individualnih sposobnosti i usmjereni na održanje na vlasti pod bilo koju cijenu.

Ovo me je tako dobro nasmijalo… Kolega Osi, to je socijalna patologija proizašla iz novije povijesti. Bolesnici svih vrsta, duševni i tjelesni, tragično su nasljeđe ratova. Zato često spominjem “optimizam nacije” kao conditio sine qua non, to je jako važna pretpostavka koju ekonomisti zanemaruju. Defetizam nacije užasno limitira razvoj, s apatičnom i malodušnom nacijom ograničenih ambicija, bez kolektivnog samopouzdanja… uzalud vam trud, ekonomisti i ostali interdisciplinarci.

Ali kako ovdije postoji tendencija da rasprava preraste u stručni simpozij, dozvolite mi da malo promjenim ton.
Ajmo mi sastavit “nezavisnu” listu pa na izbore !? Napr: SIMPSONA za premijera !?
Ako je u USA Homer Simpson anketom proglašen za najpoželjnijeg predsjednika, zašto nebi i ovdje ?
Moj program s ovog foruma prilagodio bih medijskoj prezentaciji. Nemam problema u komunikaciji s javnošću kao što imaju ekonomisti i astrofizičari.
Martine, prepolovili bi budžet za 4 godine a penzići bi ipak imali duplo veće mirovine !
Samo bi ti ako budeš ministar socijalne skrbi, morao prihvatiti da Rohatinski ostaje guverner i da jamči penzićima da im svaki novčić zaista trajno vrijedi.
VOTE FOR SIMPSON, your happy future

Nikada nisam kateogrički tvrdio da će uzrokovati inflaciju. Jednostavno kažem da postoji rizik veće stope inflacije, ako kuna znatno oslabi u odnosu na euro, HNB sam to kaže. A ako centralna banka sa priznatim stručnjacim i cijenjenim guvernerom nije kredibilna onda tko jest u Hr ?? Koja je numerička vjerojatnost da se to dogodi ne znam jer nisam vidio neku studiju o tome. Uostalom, ne smatram da je inflacija primarni rizični faktor već težina budućeg otplaćivanja zajmova sa valutnom klauzulom privatnog sektora što bi onda indirektno ugrozilo bankarski sektor (sistem).

Da bi kuna depricirala u odnosu na euro (govorimo o znatnom smanjenju vrijednosti) HNB bi trebao provodit ne-sterilizirane intervencije u valutnom tržištu (kupnja eura sa tržišta I prodaja kune). One bi imale efekt da povećaju novčanu ponudu (bazu). Veća novčana ponuda bi u duže vrijeme dovela do većeg rasta levela cijena u Hr, i.e. inflacije. Smanjila bi se i buduća očekivana vrijednost tečaja kune. U kraćem roku došlo bi do povećanja realne ponude novca što bi spustilo kunsku kamatnu stopu. Euro depoziti bi imali veći povrat od kunskih depozita što bi bio poticaj ljudima da prodaju svoje kunske depozite, povečavajući ponudu novca i tečaj bi još pao.

U jednoj otvorenoj ekonomiji kao Hr, koja ovisi o uvozu u velikoj mjeri, depricijacija kune bi imala efekt pritiska na inflaciju kroz pass-through mehanizam većih uvoznih cijena. Tečajne rate su jedan od kanala kroz koji monetarna politika može utjecati na inflaciju i inflacijska očekivanja. Depricijacija valute mjenja cijene u otvorenoj ekonomiji tako da ima efekt na uvozne cijene, cijene uvozno-konkurentnih proizvoda i cijene uvoznih resursa potrebnih za proizvodnju. Ovisno koliko su domaći proizvođači ovisni o uvozu, imati će poticaj (potrebu) povećanja svojih cijena kako bi «propustili» veće cijene uvoznih materijala na kupce. Znači, tečajne rate će imati direktan efekt na level cijena (i pridonjeti mu) proporcionalno dijelu uvoznih proizvoda i usluga u BDPu. Neki uvozi su nužno potrebni Hr (kao i drugim zemljama), tj. imaju neelastičnu potražnju pa će se za njih plaćati puno više u kratkom roku i tržišna bilanca će se pogoršati. (J-curve efekt) Na suprotnoj strani, kakva je potražnja za Hr izvoznim proizvodima, elastična ili neelastična?
Uz direktan, depricijacija bi imala i indirektan efekt putem promjene levela ekonomske aktivnosti. Slabija domaća valuta rezultirati će pritiscima na domaće proizvodne kapacitete, što će imati efekt na cijenu rada, kapitala i poduzeća da podignu cijene svojih proizvoda (outputa). Međutim ima firmi koje mogu određivati cijenu na tržištu bez utjecaja tečaja, znači neće biti pass-through mehanizma. Pass-through mehanizam nikada nije kompletan, a studije su pokazale da manje ekonomije imaju veći pass-through promjena u tečaju na uvozne cijene od velikih ekonomija.
Tu treba uzeti u obzir da li ekonomija radi pod puno zaposlenošću ili ne. Ako i ne radi, ne znači da neće biti cjenovnih pritisaka…..
Dosta mi je pisanja.

P.S. Jako me malo briga da li me ti shvaćaš ozbiljno ili ne. To je tvoja stvar. Forum je za razmijenu ideja, da li se svi slagali oko njih ili ne (što bi bilo normalnije.) Sigurno nije mjesto gdje će svi «konvergirarati» samo prema Martingale-ovim idejama.

Prihvaćam poziv da sastavimo nezavisnu listu. Uz “VOTE FOR HOMER SIMPSON, your happy future” mislim da naša nezavisna lista ima potencijal pobjede. Osobno nemam ništa protiv bilo koga iz HNB-a. Štoviše, stabilnost cijena održavaju jako dobro, a to je ipak njihova primarna zadaća. Vezano uz stabilnost tečaja nemam dovoljno informacija potrebnih za donošenje bilo kakve odluke. Ja sam kvantitativac, analitičar i istraživač, te kao takav prihvaćam isključivo znanstvene argumente. Uz to će naša lista imati podršku medija, jer se namjeravam zaposliti kao novinar. [smiley2]

Pobježe mi prošla poruka, pa da nastavim…

Kada bi SIMPSON uspio podići OPTIMIZAM NACIJE, nacija bi se preporodila. Mislim da je nacija spremna slijediti HOMERA !!! Nasmijani umjesto bahatih političara i jeftinija država u službi poduzetnika.

Ali ima jedna kvaka. Ne želim biti ministar, pogotovo ne socijalne skrbi. Analitičar i komentator rado.

Vezano uz proračunske rashode, njih bi povećao na 130 milijardi do 2009. godine ne bi li ih smanjio na 100 milijardi do 2011. godine. Kada bi SDP došao na vlast ili HDZ ostao na vlasti, proračunski rashodi bi 2011. godine iznosili najmanje 150 milijardi. Penzioneri su ključ rješavanja većine problema.

Bravo profesore Bepo!!! Školsko prepričavanje teorije Hicks-Hansenovog modela!!! Na pitanje “Kakav će utjecaj vaša politika imati na stabilnost cijena i kamatnu stopu na dugoročnu kunsku obveznicu izdavatelja RHMF?” ekonomski strateg Partije je odgovorio “Budući da je Hrvatska visoko globalizirana ( otvorena) zemlja teško da će doći do porasta cijena zbog izloženosti međunarodnoj konkurenciji, a ne samo domaćoj. Porast cijena može uzrokovati samo porast cijena roba i usluga koje nisu izložene međunarodnoj konkurenciji. To su prirodni i lokalni monopoli i komunalne usluge. Oni moraju biti pod kontrolom države… tako da se cijene mogu držati pod kotrolom.” Profesore Bepo, budite ljubazni i komentirajte nam odgovor Ljube Jurčića. [smiley2]

Profesore Bepo, kada ste napisali “Ovisno koliko su domaći proizvođači ovisni o uvozu, imati će poticaj (potrebu) povećanja svojih cijena kako bi «propustili» veće cijene uvoznih materijala na kupce”, da li ste željeli reći da je prerađivačka industrija Lijepe Naše toliko razvijena da uvozi sirovine i izvozi gotove proizvode? Nije li možda obrnuto? Imate li statističke pokazatelje koji potvrđuju VAŠE teorije?

Za kraj, ljubazno bih VAS zamolio da pokušate prilagoditi svoja teorijska izlaganja konkretim ekonomskim prilikama u Lijepoj Našoj. Zašto bih radije podržao SIMPSONA za premijera, a ne VAS? On priča razumljivim jezikom i nema problema u komunikaciji sa javnošću kakve imamo mi ekonomisti… Da priča bude zanimljivija, smatram da je u Lijepoj Našoj teško pronaći 10 ekonomista koji se razumiju… [smiley1]

Evo program SIMPSONOVE liste :
1. Smanjenje proračuna realno 10% godišnje kroz 4 godine !
2. Deregulacija
3. Dovršetak privatizacije, uključujući infrastrukturu i zemlju
4. Reforma mirovinskih fondova
5. Maksimalno uzimanje iz pristupnih fondova EU
6. Propaganda buđenja optimizma nacije
7. Strateški prioritet energetskom sektoru
8. Restriktivna monetarna i flat-tax (last but not least) !!!
Evo i kratkih tumačenja :
1. Izašlo izvješće za 2006, ukupni rashodi države 119,6 milijardi kn.(+skriveni deficit) ocjena:anacceptable !
2. Ovaj pojam se uopće ne rabi u plitičkom govoru. Do sada je svaka vlada “štancala” stotine novih zakona
ne ukidajući stare, + tisuće tzv.”podzakonskih akata” i zapošljavala tisuće čata da to provode i nadziru.
Sanader nešto pokušava (hitrorez,giljotina) ali sve je to traljavo. On se ne usudi dirnuti osinjak od nekih
200.000 čata i birača (+ njihove obitelji=X4) jer su ovako socijalno zbrinuti vjerni sluge, a ionako nebi znali
ništa drugo raditi. Naša je intencija da je dozvoljeno sve što nije izričito zabranjeno, i povjerenje u
građanina da ne mora sve dokazivati potvrdama. Ako netko prevari, sankicije. Polazimo od pretpostavke
da većina građana ne vara. Na taj se način mogu ostvariti ogromne uštede a čate će morati na
prekvalifikaciju. I naravno, skraćenje i pojednostavljenje svih postupaka=ljepši i sretiji život !
3. Prodaja “obiteljskog srebra” i terena kapitalu (nezgrađenog,poljoprivrednog,jadranskog). Moja vlada se
nebi bavila ni proizvodnjom pekmeza ni struje,nafte,brodogradnjom ni željeznicom,hoteljerstvom itd.
4. Jadran penzićima cijele godine, tisuću novih hotela-domova za naše i EU penziće kojih je sve više. Daj
kapitalu teren, rješit će i infrastrukturu, a porezni prihod će poslije samo curiti. Naravno, za naše penziće
je nužna reforma fondova. Učinimo ih sretnim, bar pola godine na moru ili u krasnoj Lici i Gorskom kot.
5. i 6. ću sutra, 7. su bar dvije nuklearke jer se stupanj razvoja neke zajednice određuje količinom energije kojom raspolaže, a 8. prepuštam profesoru Bepu da rastumači.
VOTE FOR SIMPSON, Your happy future

Martine, pravi si hrvat, sve znaš u teoriji kako bi trebalo ali ne bi se primio posla da to i napraviš.
Ministarska plaća bi ti bila dobra a o budžetu bi se brinuli drugi jer one cifre koje ti spominješ su suicidalne.

VOTE FOR SIMPSON, Your happy future

Morat ćemo hrvatski : VAŠA SRETNA BUDUĆNOST I SPOKOJNA STAROST

1. Ja sam baratao sa podatkom proračunskih rashoda za 2007. godinu od 108 milijardi, ukupni rashodi države 119,6 milijardi kn za 2006. godinu za mene su šok ako su točni [smiley7] HDZ i SDP bi po tome proračunske rashode do 2011. godine podigli na 175 milijardi. Uz značajno rezanje birokracije i poduzetničke uloge države smanjenje proračuna (na realnoj bazi) od 20% je moguće, pokušajmo ga barem rezati 15%.

2. Deregulacija je u Libertarian duhu. Slažemo se uz preciziranje što to jeste. Stavljanje državnih regulatornih i nadzornih tijela dijelom u službu razvoja nadzirane industrije i razvoja gospodarstva Lijepe Naše? Povećanje produktivnosti birokracije zamjenom papirologije i 100.000 čata suvremenom informatičkom tehnologijom?

3. Može li proći ideja IPO-a REIT fondova u cilju dovršenja privatizacije (uključujući infrastrukturu i zemlju) i produbljivanja domaćeg tržišta kapitala? Stvaranje Croatian LAND LEASE REIT fonda koji će okrupniti poljoprivredna zemljišta bi moglo spasiti domaću prehrambenu industriju.

4. Preciznije, zamjena ulagačkih limita razvojem Risk Based Supervision sustava koji bi većim dijelom služio svim mirovinskim i investicijskim fondovima. Cilj je dopustiti Društvima za upravljanje mirovinskim fondovima da vode više portfelja među kojima mirovinski osiguranik može odabrati onaj koji najviše odgovara njegovim sklonostima prema riziku. Cilj je transparentno i jeftino izvješćivanje mirovinskih osiguranika u risk-return prostoru. Cilj je ponuditi svakom mirovinskom osiguraniku mogućnost da kupi (ukoliko želi) opciju na zajamčeni prinos na njegovom osobnom računu do trenutka njegovog umirovljenja. Ovdje imam puno toga za reći, ali o tome kasnije.

5. Ja bih kod uzimanja sredstava iz predpristupnih fondova EU ubacio namjenu gradnje 1.000 umirovljeničkih domova za penziće ne samo iz RH nego i iz EU, a sredstvima Croatian Health Care REIT fonda koja bi se prikupila putem IPO-a. Takvi fondovi bi pomogli regionalnom razvoju. Na primjer, domovi bi bili locirani u Šibenskoj rivijeri na Jadranu jednako kao i pored Toplica u istočnoj Slavoniji. A profesor Bepo neka pronađe kolika je nezaposlenost u Šibensko-Kninskoj i Osječko-Baranjskoj županiji.

6. Ikonica HOMERA SIMPSONA je odlična za propagandu buđenja optimizma nacije. A mi budući novinari bi mogli u tome pomoći povremenim izvješćivanjem o idejama iznesenim na ovakvom Forumu u cilju privlačenja novih ljudi sa novim idejama. Mali Hrvati žele da ih se čuje, a svaki ima mnogo pametnoga za reći.

8. Vezano uz restriktivnu monetarnu politiku, profesor Bepo će imati pune ruke posla… [smiley2] Da budem konkretan. Pretpostavimo da je neki dipl.inž. iz Zagreba naslijedio od pokojnog djeda zemlju u Slavoniji zemlju vrijednu milion kuna. On ju ne obrađuje jer je inženjer, ne želi popustiti ucjenama da ju jeftino proda (za par stotina tisuća kuna) domaćim prekupcima – ucjenjivačima, a susjedima (komšijama) ju daje besplatno na korištenje kako bi ju održavali i kako državi ne bi morao platiti porez na korov (neobrađenu zemlju). Pretpostavimo da dipl.inž. proda svoju djedovinu Croatian Land Lease REIT fondu za milion kuna, da svi njegovi frendovi naprave slično i ulože kapital u osnivanje novog poduzeća koje će se baviti visokom tehnologijom. Pretpostavimo da se u Hrvatskoj oslobodi 50 milijardi kuna novog kapitala bilo na ovakav način ili putem FDI. Dalje prepuštam profesoru Bepu da istumači inflatorne pritiske i učinak restriktivne monetarne politike kao odgovora na prezentirani scenarij. Bepo, nemoj se samo ljutiti na mene. Drag si mi…

Radimir Čačić, HNS-ov kandidat za budućeg premijera, predstavit će svoj gospodarski program šestog svibnja. HOMERU SIMPSONE, što se gospodarski program HNS-a više ne poklapa sa SDP-ovim? [smiley1]

Socijalna stvarnost Hrvatske: Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u 2006. godini je u mirovinu otišlo 51.156 osoba, s prosječnom mirovinom od 1308 kuna. Prema podacima državnog zavoda za statistiku, životni troškovi četveročlane obitelji u ožujku iznosili su 5.684 kune. Prosječna neto plaća u veljači iznosila je 4.600 kuna, čime se moglo pokriti 81 posto životnih troškova četveročlane obitelji. [smiley16]

Vamvakidis iz MMF-a: Ako država ne poveća rashode proračuna, deficit će biti niži od planiranih 2,8 posto BDP-a. Dugoročno održiv potencijal rasta realnog BDP-a Lijepe Naše je između 4,2 i 4,5 posto. [smiley9]