Možda dionica koja će se tek naći u fokusu , preneseno iz “Slobodne dalmacije” od 31.05.2007.

strana 1 od 1

USPJEŠNI OMIŠKA TVORNICA TRIKOTAŽE SA 400 ZAPOSLENIH
GODIŠNJE PROIZVODI 2,5 MILIJUNA KOMADA ODJEĆE
’Galeb’ po svijetu raširio tri branda
Razvijajući proizvodnju donjeg rublja, majica i spavaćeg programa, te modernije linije namijenjene ženama i mladima, tekstilci iz Omiša koriste japanskih ’20 ključeva’ koji, kako kaže direktor Stjepan Pezo, usmjeravaju energiju radnika konkretnim ciljevima
Davorin PERIĆ
Omiški Galeb je jedna od rijetkih trikotažnih tvrtki na području Dalmacije koja je usprkos ratu, specifičnostima hrvatske pretvorbe i otežanim uvjetima za tekstilnu industriju, uspjela zadržati približnu vrijednost i značenje od prije 90-ih. U tvornici u Omišu danas radi 400 radnika (uglavnom žena) koje godišnje proizvedu 2,5 milijuna komada odjeće i ostvare prihod od 55 milijuna kuna. Većinski vlasnik Galeba je Tekstilpromet iz Zagreba.
— Prihod je uglavnom od vlastitih brandova — Galeba, Adriatica i GLB-a. Galeb je naš bazni proizvod kojega čine klasični krojevi donjeg rublja, majica i spavaćeg programa, dok su Adriatic i GLB modernije linije namijenjene ženama i mlađoj populaciji te naprednije u smislu kroja, kvalitete i dizajna — kazao je Stjepan Pezo, direktor Galeba.
Manji dio strukture prihoda Galeba čini izvoz.
— Naša istraživanja tržišta su pokazala da u Hrvatskoj nedostaje kvalitetne i cijenama pristupačne robe. Ljudi su alergični na kinesku jeftinu robu, dok nam oni koji su preskupi nisu nikakva konkurencija. Ipak, izvoz nismo zanemarili, pa u EU (Slovenija, Francuska, Njemačka) izvezemo oko dva milijuna eura robe, dok u BiH i Makedoniju prodamo robe u vrijednosti 500.000 eura — ističe Pezo.
Prije godinu dana u Galebu su počeli uvoditi “japanski način upravljanja”, preuzet iz Toyote, tzv. 20 ključeva.
— To je usmjeravanje na 20 tema bitnih za poslovanje koje kad se sinergijski poslože daju lagane, ali sigurne efekte dugoročnog poboljšanja. Teme su, primjerice, čišćenje i organiziranje radnog mjesta ili rad u malim grupama. Cijelu tvrtku smo podijelili u 30 grupa koje imaju ime, slogan i vođu. Uglavnom se radi na usmjeravanju energije svih zaposlenih na konkretne ciljeve — pojašnjava direktor.

Japanska metoda

Japanska metoda je već dala prve pozitivne rezultate.
— Smanjili smo potrošnju energenata za 20 posto, poboljšali isporuku stalnim kupcima — sve isporučimo u roku od pet dana, te proizvodimo tek 2,7 posto robe s greškom — kaže Pezo.

Zarada i od turizma

Galeb ostvari jedan milijun eura prihoda od turističke djelatnosti. Naime, u njihovu vlasništvu je kamp kapaciteta 1500 ljudi unutar kojega su dva restorana, teniski tereni, plaža i svi plažni sadržaji.
— Mi smo najznačajniji turistički poslovni subjekt u Omišu. U kampu ostvarimo 120.000 noćenja godišnje. Strateški cilj u budućnosti nam je dislocirati pogone tvornice u jednu od poslovnih zona unutar Omiša te izgraditi hotel na toj lokaciji. Tako bismo značajnim ulaganjima u nove tehnologije povećali kapacitete proizvodnje te obogatili svoju turističku ponudu — tvrdi Pezo.

Samo su zaboravili napisati da posluju s gubiti. 1. kvartal ove godine – 1.336.000 a prošla godina oko – 4500000. Sve je isto ko i lani, ništa od kupnje, nemam gubitaše u portfelju. radije bi kupio Punt koji posluje pozitivno.

Zaboravljate zemljište koje je u Omišu i na kojem se gradi.[smiley2]

Zapeo sam kod “trikotaza” i izgubio interes za ostatak

Tekstilpromet želi dionice manjinskih dioničara Galeba
Nakon stjecanja Tekstilpromet posjeduje 95,805 posto udjela u Galebu
Tekstilpromet je danas dostavio Zagrebačkoj burzi obavijest o stjecanju 3.083 dionica dioničkog društva Galeb iz Omiša. Stečene dionice čine 2,193 posto temeljnog kapitala društva.
Nakon stjecanja Tekstilpromet posjeduje 95,805 posto udjela u Galebu te je mišljenja da su se stekli zakonski uvjeti da skupština Galeba donese odluku na temelju koje se prenose dionice manjinskih dioničara na Tekstilpromet, uz plaćanje primjerene otpremnine, stoji u priopćenju.
Zadnja zabilježena cijena dionice Tekstilprometa je jučer na Zagrebačkoj burzi iznosila 3.500 kuna

Squeeze out, zatvaraj temu