Slažem se s tim prikazom kad je riječ o kapitalnim troškovima, mada je u stvarnosti to daleko složenije. To je važno iz razloga jer neto zarada nije dovoljna da bi se usporedile pojedine dionice stoga jer to nije stvarna zarada vlasnika. No kad uzmete u obzir i kapitalne troškove možete stvarno znati koliki su zapravo iznosi zarada dioničara. Što će na kraju rezultirati i stvarnom povećanju vrijednosti vlasnika, odnosno i na cijenu dionica.

slažem se. zato postoje EBIT odnosno EBITDA izračuni o kojima je već ranije bilo riječi na temi FA.

RovadC,
Mislim da se nismo razumjeli. Ne nastojim ja odrediti “trošak kapitala kako ste ga vi koncipirali prosječno za cjelo tržište”, kako ste rekli, nego za svako poduzeće posebno. Oboje se slažemo da je on vrlo bitan kod donošenja invest. odluka. Dakle, javlja se drugi problem, izračun. Možda izgleda jako teško, ali siguran sam da profesionalni, iskusni analitičari pokušavaju odvojeno jedni od drugih izračunat trošak kapitala, nebi bilo velikih razlika.
Postoje tri metode izračuna (za koje ja znam). Neću pričati o svakoj jer to se može lako naći u literaturi ili na netu stručno napisano. U dvije od tih metoda koristi se bezrizična kamtna stopa. Malo sam proučavao koliko bi ona trebala biti. Zašto ste uzeli tako veliku stopu od 10%??? Kada bi postojao vrijednosni papira koji SIGURNO osigurava tako veliki prinos odmah bih investirao u njega. Ipak je ta stopa mnogo manja. Može se uzeti kamatna stopa na dragovoljno upisane blagajničke zapise HNB-a dospijeća od 63 dana. 1998, i 1999, one su iznosile između 4% i 5%.; 2000. između 4,5% i 6%; 2001 između 3% i 5%, a 2002. i 2003. bile su još niže, čak nekad i 1 i nešto posto.
Kao bezrizična lm stopa mogla bi se uzeti i ona na trezorske zapise min. fin., koja je na zadnjoj aukciji, u veljači ove godine iznosila 3.75% s rokom dospijeća od 91 dan i 5,5% s dospijećem od 364 dana.
Konačno mogu se uzeti i kamatnjaci na državne obveznice, a one ovisno odospijeću iznose između 5 i 6%.
Zaključak? Nakon mojeg malog istraživanja smatram da bi prihvatljiva bezrizična kamatna stopa terbala iznositi između 5% i 6%. Pošto je trenutno financijsko tržište u svijetu malo poljuljano neka bude 5,5%![wink]

Kako sam i naveo zarada od 50 milijuna na kraju godine nije uvijek i stvarna zarada za dioničare. Jer ako svake godine veći dio te zarade treba otići u nabavu novih kapitalnih dobara ili njegovo održavanje onda je stvarna zarada manja. Slažem se s formulacijom da na neto dobit treba dodati amortizaciju i zatim oduzeti sve troškove kapitala kako bi se dobila stvarna zarada.

Nije li ovdje riječ o rezidualnoj teoriji dividendi? Isplata dividendi je kao rezidual kada tvrtka nema profitabilnih investicija.[huh]

Mici
Jednom sam naveo da stopa ovisi o tome što želite raditi. Razumio sam Vas što ste htjeli, jer sam se bavio jedno vrijeme time i proučavao literaturu, no nije mi to bilo dovoljno primjenjivo u praksi pa sam odustao. Prihvatljiva mi je pristup kamatnim stopama, na način kako sam to iznio, u svrhu izračuna DCF i za tu svrhu su mi takve stope sasvim prihvatljive.
To što ste napisali za kamatne stope je , smatram, u redu za svrhu koju ćete ih koristiti.

To što ste naveli pod rezidualnom dividendom je u redu i to jest cijela poanta. Jedino što poteškoće nastaju u stvarnom “vaganju” stvarnih zarada budući da tvrtka ili konkurentno poduzeće prije ili kasnije zahtjeva investicije i troškove. Što nam predstavlja poteškoću da odredimo kolika je stvarna zarada u nekom razdoblju. Da bismo to odredili trebamo znati trošak kapitala (ukupni ne samo stope, premda slažem se, može to biti i u obliku stope).

U teoriji je i to lijepo riješeno. Odnosno bolje su one tvrtke koje najviše zarađuju s najmanje potrebnog kapitala i s minimalnim investicijama i koje konstantno isplaćuju visoke dividende. A cijela se mudrost sastoji u tome što takove treba pronaći i kupiti ih po prihvatljivoj cijeni. U tom sam smislu htio naglasiti potrebu za procjenom visine potrebnih kapitalnih troškova za održavanje poslovanja.

Amortizaciju u preduzecu posmatram kao otplatu glavnice akcije.
Dividendu posmatram kao prinos akcije.

Ako se podje od predpostavke da se struktura kapitala sastoji samo iz akcija

K – kapital
A – vrednost akcije
Am – amortizacija
Nd – neto dobitak
a – stopa amortizacije
p – stopa neto dobitka
n – broj akcija
r – diskontna stopa

Am=aK
Nd=pK

nA = (Nd + Am)/(1+r) + (Nd + Am)/(1+r)^2 + (Nd + Am)/(1+r)^3 + ….+ (Nd + Am)/(1+r)^1/a

A= [(p+a)K/(1+r) + (p+a)K/(1+r)^2 + (p+a)K/(1+r)^3 +….. + (p+a)K/(1+r)^1/a ]/n

…………..

A = (p+a) K [ 1/r (1 – 1/(1+r)^1/a ] /n

A je unutrasnja vrednost akcije.

A=f(p,a)

da li postoji ovakva jednacina unutrasnje vrednosti akcije?

Citao sam malo ovo sto ste pisali i ne razumem bas najbolje sta pisete?

Cena kapitala vam je FIKSNA, a cena akcija se menja i prilagodjava neto dobitku preduzeca kako bi odgovarala ceni kapitala.

Ako vam za jedan posao treba 20 000 evra
10 000evra ulazete u vidu akcija
10 000evra su obveznice ( krediti) po 5%

1 slucaj
Poslovni dobitak 2 000 evra
kamata 500 evra
neto dobitak 1500 evra

ovde je potrebna stopa kapitalizacije, neka bude 10%
vrednost akcija ( preduzeca) je 15 000 evra

2 slucaj
poslovni dobitak 1 000 evra
kamata 500 evra
neto dobitak 500 evra

vrednost akcija ( preduzeca) 5 000 evra

S tim sto se ne posmatra samo jedna godina, vec malo vise godina u buducnosti… pa se diskontuje na sadasnjost sav prihod akcija… pa se utvrdi koliko akcija vredi.

Da li ce se neto dobitak isplatiti u celosti kao dividenda ili u celosti zadrzati za investicije je nebitno! Da li ce te vi kao vlasnici dividenda da je reinvestirate ili prepustite preduzecu da to uradi umesto vas je nebitno…

da li sam dobro razumeo vasu diskusiju?

Bluoki, moram priznati da ne razumijem ama baš ništa.

mici posto ovo ovde ja izvodim i lupam, cudilo bi me da je neko i razumeo, a posto 97% i nije tacno, nista nisi ni propustio 🙂

A = p K (1+a)^1/a [ 1/r (1 – 1/(1+r)^1/a ] /n

ovo bi trebalo da bude jednacina ako se predpostavlja da amortizaciju preduzece reinvestira svake godine i na taj nacin i ako ostaje stalna stopa prinosa i amortizacije imamo rast dividende i amortizacije

Da li ima neko ovde ko je zavrsio one brokerske kurseve i tako to, interesuje me da li postoji ovakva jednacina?

Stopa prinosa u datoj godini
r = (Nd pre poreza + Am – k’nAt-1 – nT)(1-t)/nAt-1

At-1 – cena akcija na pocetku godine
T – troskovi kupovine i prodaje akcije
t – stopa poreza na dobitak
n- broj akcija
ova jednacina oznacava stopu prinosa, ne ukljucuje vremensku vrednost novca, mogu se samo porediti rezultati preduzeca u datoj godini.

ovo k’ moze biti nekoliko stopa
1.inflacija
2.bezrizicna kamatna stopa ( kratkorocne drzavne obveznice)
3.kamatna stopa na stednju stanovnistva

Posto je akcija vid stednje stanovnistva, po meni je najprikladnije za k’ uzeti kamatnu stopu na orocene uloge u banci na 1 god. Oportuitetni troskovi su mi uvek polazna osnova u analizi.

što je jednačina?

zašto bi akcija bila vid štednje? otkud ta definicija?

Mene bluoki zbunjuje. Malo se zabavljam u zadnje vrijeme s izračunom troška kapitala pa sam došao na jednu ideju. Zašto ne bismo za svaku dionicu, na temi na kojoj se piše o nekoj dionici, svi napisali koji prinos očekujemo u godini dana. Ako bi odgovorilo dosta ljudi možda bi uspjeli dobiti barem okvirnu zahtjevanu stopu profitabilnosti joju zahtijevaju investitori?