Evo da vas poštedim filozofiranja i nagađanja…[smiley2][smiley2][smiley2]
Evo da vas poštedim filozofiranja i nagađanja…[smiley2][smiley2][smiley2]
Nije filozofiranje. Filozofi su oni kaj svaki dan gledaju non stop cijene i daju komentare tipa: “joj gotovo je pada”, “evo ga odbilo se na xxx kuna”, “ponovo fondovi sprječavaju rast iznad xxx kuna” itd. Ovdje su iznesene karakteristike pokazatelja. Znam da ti to sve znaš, ali ovo je prilika da se nauči za one koji ne znaju ili u najmanju ruku da se ponovi za one koji znaju.
Kolega je jučer pokrenuo temu o DCF metodi, odnosno Discounted Cash Flow iliti metoda diskontiranih novčanih tokova. Smatram da je ova metoda dosta komplicirana. Teško je utvditi koje će novčane tokove generirati neki inv projekt ili dionica, trošak kapitala također…. Asko, imaš neke formule kao za P/E?
odnosno Discounted Cash Flow iliti metoda diskontiranih novčanih tokova. Smatram da je ova metoda dosta komplicirana. Teško je utvditi koje će novčane tokove generirati neki inv projekt ili dionica, trošak kapitala također…. Asko, imaš neke formule kao za P/E?
Namjerno sam htio raspravljati o DCF zbog toga jer je to izuzetno jednostavna metoda kada se poštuju uvjeti u kojima može biti upotrebljiva.
Kako ste naveli realna je za kompanije koje imaju predvidljive novčane tokove, koje mogu povećati prihode bez većih kapitalnih ulaganja.
Još je jednostavnije ako se prošli novčani tokovi mogu predvidjeti i u budučnosti pa novćane tokove jednostavno produžite u budućnost, naravno ako vjerujete da ima realnih uvjeta da će se ostvariti. No to je već teže na našem tržištu iz razloga koje sam naveo ranije. Novčani tokovi za svaku godinu se diskontiraju po prihvatljivoj stopi na današnju vrijednost, čemu se pridodaje i kapital društva.
Htio bih dodati da je takav izračun vrijednosti uvijek subjektivan. Iz tog je razloga korisno razmjeniti iskustva i argumentirati kritične djelove. Kao što sam naveo stopu, koje kompanije bi bile prihvatljive za primjenu i sl.
No usprkos nedostacima takav izračun vrijednosti je veoma koristan za okvirnu usporedbu sa cijenom. Siguran sam da ako se poštuju neki okviri, vrijednost koja se dobije DCF uvijek je negdje blizu stvarnoj vrijednosti.
Pozdrav
Zato sam ja zapravo da se više važnosti pridaju odnosu P/S kao primjerenijem za naše uvjete. Mada se taj jaz plako gubi, jer su nam društva sve profitabilnija i gubi se polako jaz u tome sa zapadom.
Slažem se s ovim, po meni je P/S trenutno “primjereniji” odnos nego li p/e, u biti pridajem mu malo više važnosti nego p/e na našem tržištu. S tim da bih napomenuo da pri izračunu p/s uzimam isključivo prihode od prodaje u zemlji i inozemstvu, pošto znam da ima dosta slučajeva gdje se za S uzimaju ukupni prihodi što zna biti varljivo.
Što se tiče dcf zanima me kojom metodom izračunavate WACC i njegove pojedine komponente (beta koeficijent, podaci o bezrizičnoj kamatnoj stopi, premiji rizika, trošak glavnice i trošak duga…)? Ili jednostavno procjenite “završni” trošak kapitala bez zamaranja sa beta koeficijentom i ostalim?
Evo baš gledam anlizu Magme napravljenu prije njezinog izlistavanja gdje je u dcf metodi
WACC = 8,371%
Bezrizična kamatna stopa 5,038%
Beta 0,781
Premija rizika za Hrvatsku 4,932%
Trošak glavnice 8,887%
Trošak duga nakon poreza 5,173%
Equity ratio 86,1%
Debt ratio 13,9%
Evo da vas poštedim filozofiranja i nagađanja…[smiley2][smiley2][smiley2]
Evo pogledajte Askov post i mozete primjetiti nesto vrlo bitno, a to je da su file-ovi downloadirani vise od 70x.
Znaci da je preko 70 forumasa citalo FA otada. Medjutim komentare je stavilo tek 2-3.
Broj postova je cca 14.2x manji od broja posjeta temi.
Znaci da je ova tema poprilicno posjecena i pracena; te su ovdje postovi kvalitetniji od 95% drugih tema, jer se prepusta pisanje strucnijim ljudima.
I ja osobno vise citam i skupljam informacija jer smatram da ne mogu dovoljno kvalitetno pisati da podignem nivo rasprave; iako se sa nekim stvarima i ne slazem.
Dakle, otvaranje posebnog podfuruma sa temama: P/E, P/S, Book Value itd bi mogao biti skroz dobar; ionako tko vise i cita ovo brdo komentara na vecini tema.
[smiley8][smiley8][smiley8]
” Slažem se s ovim, po meni je P/S trenutno “primjereniji” odnos nego li p/e, u biti pridajem mu malo više važnosti nego p/e na našem tržištu. S tim da bih napomenuo da pri izračunu p/s uzimam isključivo prihode od prodaje u zemlji i inozemstvu, pošto znam da ima dosta slučajeva gdje se za S uzimaju ukupni prihodi što zna biti varljivo. Što se tiče dcf zanima me kojom metodom izračunavate WACC i njegove pojedine komponente (beta koeficijent, podaci o bezrizičnoj kamatnoj stopi, premiji rizika, trošak glavnice i trošak duga…)? Ili jednostavno procjenite “završni” trošak kapitala bez zamaranja sa beta koeficijentom i ostalim? Evo baš gledam anlizu Magme napravljenu prije njezinog izlistavanja gdje je u dcf metodi WACC = 8,371% Bezrizična kamatna stopa 5,038% Beta 0,781 Premija rizika za Hrvatsku 4,932% Trošak glavnice 8,887% Trošak duga nakon poreza 5,173% Equity ratio 86,1% Debt ratio 13,9%
Sigurno je da kod prihoda treba računati s redovnim prihodima, a izvanredne ne uzimati u taj omjer.
DCF ne radim za svaku svoju investiciju. Radim je u slučaju kad su mi svi potrebni parametri poznati. Odnosno kad mogu procjeniti i razumjeti buduće kapitalne troškove društva. Prvo napravim selekciju poduzeća za koja smatram da ima realne uvjete povećanja prodaje i zarade i koje mogu razumjeti kako funkcionira. Ove koeficijente koje ste naveli ne radim. Stanovišta sam da treba pojednostavniti stvari.
Evo baš gledam anlizu Magme napravljenu prije njezinog izlistavanja gdje je u dcf metodi WACC = 8,371% Bezrizična kamatna stopa 5,038% Beta 0,781 Premija rizika za Hrvatsku 4,932% Trošak glavnice 8,887% Trošak duga nakon poreza 5,173% Equity ratio 86,1% Debt ratio 13,9%
Imaš izračun za Magmu?
Molio bih lijepo, ako imaš da staviš na forum.
Pozdrav
fundament:
”
” Slažem se s ovim, po meni je P/S trenutno “primjereniji” odnos nego li p/e, u biti pridajem mu malo više važnosti nego p/e na našem tržištu. S tim da bih napomenuo da pri izračunu p/s uzimam isključivo prihode od prodaje u zemlji i inozemstvu, pošto znam da ima dosta slučajeva gdje se za S uzimaju ukupni prihodi što zna biti varljivo. Što se tiče dcf zanima me kojom metodom izračunavate WACC i njegove pojedine komponente (beta koeficijent, podaci o bezrizičnoj kamatnoj stopi, premiji rizika, trošak glavnice i trošak duga…)? Ili jednostavno procjenite “završni” trošak kapitala bez zamaranja sa beta koeficijentom i ostalim? Evo baš gledam anlizu Magme napravljenu prije njezinog izlistavanja gdje je u dcf metodi WACC = 8,371% Bezrizična kamatna stopa 5,038% Beta 0,781 Premija rizika za Hrvatsku 4,932% Trošak glavnice 8,887% Trošak duga nakon poreza 5,173% Equity ratio 86,1% Debt ratio 13,9%
”
Sigurno je da kod prihoda treba računati s redovnim prihodima, a izvanredne ne uzimati u taj omjer.
DCF ne radim za svaku svoju investiciju. Radim je u slučaju kad su mi svi potrebni parametri poznati. Odnosno kad mogu procjeniti i razumjeti buduće kapitalne troškove društva. Prvo napravim selekciju poduzeća za koja smatram da ima realne uvjete povećanja prodaje i zarade i koje mogu razumjeti kako funkcionira. Ove koeficijente koje ste naveli ne radim. Stanovišta sam da treba pojednostavniti stvari.
Vidim da si čitao buffetta.
Vidim da si čitao buffetta.
Moj omiljeni autor. Lako razumljiv. Nastojim čitati sve o njemu. Od njega sam najviše i naučio. Pročitao sam dosta autora o investiranju no nijedan ne pruža tako jasan i konzistentan cjeloviti intelektualni okvir. Veoma poštujem njegovih gotovo pola stoljeća investicijskog promišljanja. Naravno rezultate ne bih spominjao o tome sve znamo.
Moderne financije sugeriraju da se procjena investicija a tako i CF od projekata i dobivenih poslova mogu napraviti na 2 načina. DCF i IRR (Internal Rate of Return).
Svaka ima svoje prednosti i svoje mane (zato najbolje obije).
Postoje i točke kontradiktornosti po kojima po jednoj metodi projekt može donijeti veću ili manju dobit (isplativost – ako se radi o analizi investicije) od drugog, zapravo to najviše ovisi o veličini (količini CF-a) i vremenskom periodu na koji se CF-i diskontiraju. Ni jedna niti druga nisu egzaktne metode zbog promjenjivosti tržišnih uvjeta ali za okvirnu usporedbu su sasvim upotrebljive.
Mene kod procjene buduće vrijednosti kompanije u svjetlu novih poslova najviše privlači operativna marža, EBIT i EBITDA.
Sve ostalo je tada lakše percipirati pa i projicirati buduću vrijednost u uvjetima stabilnosti, da ne kažem ceteris paribus.[smiley2]
NPV ili DCF vs IRR, kao kriteriji financijskog odlučivanja su dio FA.
Ne znam koliko pojedinac može sve to pregledno obuhvatiti i racionalizirati.
Mislim da tu efikasnosti može biti samo ako se to radi u malom timu, i da svi daju svoje viđenje problema.
Hoću reći da se pojedinac može “zaplesti u neprohodnost”, od stabala ne vide šume.
važni su detalji, ali mislim da je i važna cijela slika.