Imam pitanje vezano uz Viro. Znam da sam malo off topic ali kolege na viru nisu bas konstruktivne. U FI za 3 tromjesječje viro iskazuje dobit od 50 mil. kn kumulativno ove godine 105 mil. kn. Odlično reklo bi se, ali, ima uvijek jedan ali. Zalihe proizvoda povećane su za 70 mil kn. AOP008. U RDG pod stavko D) Promjene u zalihama navedena je cifra od 50 mil. kn. sa negativnim predznakom. Dali to znači da se troškovi proizvodnje zaliha odgađaju za budućnost ili nešto drugo. Ako da onda to mjenja cijelu FA. Dobit bi imala negativan predznak a P/E i drugi pokazatelji bi bili puno nepovoljniji nego su sada.
rekao bih da je po AOP 008 doslo do povecanja kratkotrajne (obrtne) imovine odnosno zaliha najvjerojatnije sirovina (mozda secerne repe ili neceg drugog)ili gotovih proizvoda (secera) u odnosu na isto razdoblje lani. Na poziciji AOP 039 stanje zaliha uneseno je s negativnim predznakom a s obzirom da se radi o velikom iznosu vjerujem da su pustene u proizvodnju te se radi o utrosku koji se pretvara u prihod od prodaje proizvoda poduzeca.BTW po onom sto vidim izvjestaj izgleda jako dobro a i VIRO ima dobar image kao kompanija. Ovo je malo OT ali nadam se da nece nitko zamjerit sto o tome pisem na ovoj temi.
Imam pitanje vezano uz Viro. Znam da sam malo off topic ali kolege na viru nisu bas konstruktivne. U FI za 3 tromjesječje viro iskazuje dobit od 50 mil. kn kumulativno ove godine 105 mil. kn. Odlično reklo bi se, ali, ima uvijek jedan ali. Zalihe proizvoda povećane su za 70 mil kn. AOP008. U RDG pod stavko D) Promjene u zalihama navedena je cifra od 50 mil. kn. sa negativnim predznakom. Dali to znači da se troškovi proizvodnje zaliha odgađaju za budućnost ili nešto drugo. Ako da onda to mjenja cijelu FA. Dobit bi imala negativan predznak a P/E i drugi pokazatelji bi bili puno nepovoljniji nego su sada.
Kak bi se troškovi proizvodnje mogli prebacivati za iduće razdoblje? Šta bi onda na primjer Podravka sve mogla? Mogli bi prikazat dobit od 500 milijuna kuna kad bi htjeli. Nejde to baš tako.
Moje mišljenje je da se radi o vrlo jednostavnoj stvari. Vrijednost zaliha je revidirana. Dakle porasla je za nekih 25%. I to se knjiži kao prihod tj, negativni rashod.
Kak bi se troškovi proizvodnje mogli prebacivati za iduće razdoblje? Šta bi onda na primjer Podravka sve mogla? Mogli bi prikazat dobit od 500 milijuna kuna kad bi htjeli. Nejde to baš tako.
Moje mišljenje je da se radi o vrlo jednostavnoj stvari. Vrijednost zaliha je revidirana. Dakle porasla je za nekih 25%. I to se knjiži kao prihod tj, negativni rashod.
U teoriji trošak proizvodnje prebacuje se za neko buduće razdoblje kad budu zalihe prodane.
Prebacivanje troška u računovodstvu nije ništa novo.
Prebacivanje se može izvršiti do točke kada proizvod bude prodan.
On je prikazan i u FI.
Mene zanima ako se to u konkretnom slučaju radi kako je to prikazano dali samo kroz AOP008 ili i kroz AOP39.
Ako je došlo do revalorizacije zaliha zar nebi trebale biti prikazane pod AOP044
Nesto smrdi FI je bomba a cijena pada… pada… pada…
Gledam ne kupovati firme koje iskazuju tu stavku. To je kemija kojom se umjetno stvara dobit/gubitaki. Vidi Belje.
Jedina iznimka je DDJH jer kod njih vjerujem u budućnost.
‘Ste vi fulali forum ili sam ja opet zalutao… pa ovdje je negdje bila kobilja glava i separe za FA.
Ne tražite zavjeru tamo gdje je nema.
U proizvodnoj djelatnosti troškovi se dijele na one kojima se mogu teretiti zalihe ili uskladištivi troškovi (rad, materijal, OTP) i na neuskladištive, odnosno one kojima se ne mogu teretiti zalihe (TUPANI). Neuskladištivi troškovi su troškovi razdoblja ili vremenski troškovi i knjiže se u trenutku nastanka.
Uskladištivi troškovi prenose se na zalihe i kao trošak se prikazuju u onom trenutku kada dođe do prodaje gotovog proizvoda.
Prema tome, u slučaju Vira je jasno da su oni povečali zalihe za cca 50M, a rashod prodaje sučelit će se prihodima prodaje u onom trenutku kada dođe do prodaje gotovog proizvoda.
Pozdrav
Ne tražite zavjeru tamo gdje je nema. U proizvodnoj djelatnosti troškovi se dijele na one kojima se mogu teretiti zalihe ili uskladištivi troškovi (rad, materijal, OTP) i na neuskladištive, odnosno one kojima se ne mogu teretiti zalihe (TUPANI). Neuskladištivi troškovi su troškovi razdoblja ili vremenski troškovi i knjiže se u trenutku nastanka. Uskladištivi troškovi prenose se na zalihe i kao trošak se prikazuju u onom trenutku kada dođe do prodaje gotovog proizvoda. Prema tome, u slučaju Vira je jasno da su oni povečali zalihe za cca 50M, a rashod prodaje sučelit će se prihodima prodaje u onom trenutku kada dođe do prodaje gotovog proizvoda. Pozdrav
Ma OK je to što pišeš, ali su ti iznosi uvijek tu negdje da naprave lagani + kada se sve zbroji i oduzme!
Ma OK je to što pišeš, ali su ti iznosi uvijek tu negdje da naprave lagani + kada se sve zbroji i oduzme!
Nema to veze. Ti vidiš ono što želiš vidjeti.
Drago mi je da si naveo primjer Belja jer on i Viro imaju nešto zajedničko, a to je sezonska ili kampanjska proizvodnja. Šećerna repa bere se jednom godišnje (za ovo sam totalni laik), a prerada traje, neznam, možda dva mjeseca dok prodaja kontinuirano teče cijele godine. Kada bi se svi troškovi prerade šećera prikazali u trenutku kada su nastali, onda bi u tom razdoblju imali enorman gubitak, a s druge strane u idućim razdobljima velike dobitke. Zbog toga se šećer i svi troškovi vezani za njegovu proizvodnju prenose na vrijednost zaliha i onda knjigovodstveni postupak ide kako sam gore napisao.
Pozdrav,
Ne tražite zavjeru tamo gdje je nema.
U proizvodnoj djelatnosti troškovi se dijele na one kojima se mogu teretiti zalihe ili uskladištivi troškovi (rad, materijal, OTP) i na neuskladištive, odnosno one kojima se ne mogu teretiti zalihe (TUPANI). Neuskladištivi troškovi su troškovi razdoblja ili vremenski troškovi i knjiže se u trenutku nastanka.
Uskladištivi troškovi prenose se na zalihe i kao trošak se prikazuju u onom trenutku kada dođe do prodaje gotovog proizvoda.
Prema tome, u slučaju Vira je jasno da su oni povečali zalihe za cca 50M, a rashod prodaje sučelit će se prihodima prodaje u onom trenutku kada dođe do prodaje gotovog proizvoda.
Pozdrav
Slažem se kolega, ali ne evidentiranjem troška kad je nastao daje se iskrivljena slika stanja.
Uračunamo li trošak zaliha, dobit nebi bila tako bajna.
Temelj dobre FA je jasan FI. Ako nemamo jasno FI, troškovi se prebacuju, zalihe rastu a gle čudom dobit je nikad veća dovode se investitori u zabludu.
Kakvi bi pokazatelji podutzeća bili da su se troškovi uračunalikad su nastali?
Ne želim reći da firma ne posluje dobro, al toliko dobro koliko oni žele prikazati ipak nije.
fazan: ” Ma OK je to što pišeš, ali su ti iznosi uvijek tu negdje da naprave lagani + kada se sve zbroji i oduzme! ” Nema to veze. Ti vidiš ono što želiš vidjeti. Drago mi je da si naveo primjer Belja jer on i Viro imaju nešto zajedničko, a to je sezonska ili kampanjska proizvodnja. Šećerna repa bere se jednom godišnje (za ovo sam totalni laik), a prerada traje, neznam, možda dva mjeseca dok prodaja kontinuirano teče cijele godine. Kada bi se svi troškovi prerade šećera prikazali u trenutku kada su nastali, onda bi u tom razdoblju imali enorman gubitak, a s druge strane u idućim razdobljima velike dobitke. Zbog toga se šećer i svi troškovi vezani za njegovu proizvodnju prenose na vrijednost zaliha i onda knjigovodstveni postupak ide kako sam gore napisao. Pozdrav,
tako je i sve firme koje se bave proizvodnjom trebale bi iskazati tu poziciju a rekao bih da se radi o zalihama gotovih proizvoda odnosno, u ovom slucaju, secera.
Pustimo sad na stranu knjigovodstvo, ali uvidja li netko jedan drugi paradoks ovdje? Za firme koje nemaju nikakvu dobit ili imaju gubitak ljudi vjeruju da zaradjuju puno vise (samo skrivaju) i spremni se dati hrpu love za dionicu, a za one koje imaju dobit svi misle da laziraju i podozrivi su prema njima? Tim firmama se nevjeruje. Ne kuzim…
možda zato što imaju takva iskustva od prije (frizirani FI). a možda i zato što kad je sve čisto to ne pruža draž potencijalne ekstra dobiti koju imaš kad je nešto mutno. što veća neizvjesnost – veći adrenalin i ovisnost.