e puno vam hvala na vašem trudu. Postaje zanimljivo mada mi još neke stvari nisu jasne. Npr. BLJE. Ovim ne namjeravam nikoga potaknuti na kupnju ili prodaju iste. BV kod Belja je 190,35 a dionica se trži po 279 kn. Meni osobno dok vidim ove brojeve baš i nije do kupnje [smiley10] Da li to znači da izvješća baš i nisu neki realni pokazatelji prave vrijednosti dionice ? Opet s druge strane dionice koje nisu na razini BV, da li je to znak za kupnju ? Thx.
Kolega, fundamentalni pokazatelji su i te kako bitni, samo nisu jedini u odabiru dionice koju kupiti.
Ja radim na način na imam tabele sa tvrtkama iz sektora , i sa 15-tak pokazatelja .
Obično imate nekakvu sredinu sa otprilike 60-80 % dionica koje su u zlatnoj sredini , ostalo se uzima u razmatranje , koja je dionica podcijenjena , a koja precijenjena.
Međutim , obzirom da imate toliko raznih pokazatelja , u početku biste se mogli malo izgubiti.
Kupujete također i predviđenu budučnost , kako su neki kolege naglasili , a tu se može raditi o više stvari ( … ).
Imate primjer gdje su ulagači masovno ulazili i još ulaze na PBZ , uz enorman rast cijene, upravo zbog ( u ovom slučaju ) izvjesne budučnosti.
Naime, nakon što provedena dokapitalizacija bude viđena u FI , to će u mnogočemu promijeniti dosadašnje fundamentalne pokazatelje , te je realno za očekivati da ” širi krug ” ulagača tek tada dobije informaciju o tome, putem medija . Naravno da je za očekivati da če to dati dodatni impuls dionici.
Drugi primjer je bio svojevremeno bio Pliva ( …).
Ovo su samo dva primjera ” kupovanja budučnosti ” , ima ih naravno još.
Imate i BRA analitu ( odnosno TA kako je neki zovu ) , i ona se koristi kao dodatno sredstvo .
Ja ju baš osobno ne preferiram , ali zato sam gledam promete i promjene cijena i na osnovu toga radim zaključke.
Dobro bi bilo ako koju dionicu pratite zapamtiti i transakcije , tu mislim na veće blokove.
Tako ste jučer na PBZ imali veliki blok od ca. 13 000 000 hrk u dvije transakcije , što se rijetko viđa, za pretpostaviti je da je neki fond ušao , a pošto je ušao na ovaj način, realno je za očekivati da će braniti ovu cijenu , s jedne strane, a s druge strane, da je imao i te kako dobre razloge što je ušao na ovaj ho ruk način i po toj cijeni i to u trenutku kada je cijena klizila prema dolje.
Evo , ukratko ima toga još, ali ovo su neki od načina na koji ja kupujem dionice .
Da li ste kod izrade FA probavali uzimati samo R pa onda R + P dionice? Pa tako usporediti firme u istoj branši…
Malo smo zachatali topic
EPS (dobit po dionici) = AOP 55 / broj dionica (neki oduzimaju vlastite)
ROA (povrat na imovinu) = AOP 55/ AOP 15
ROE (povrat na kapital) = AOP 55/ AOP 16
Market cap = Broj dionica * cijena dionice
EBIT = (Ebit ces negdje naci kao AOP 30, a negdje kao AOP31+AOP32) – AOP 40 – AOP 39
EBITDA = EBIT + AOP 43
EV = Market cap + ((AOP 22 + AOP 23- AOP 12 + AOP 20)- vlastite dionice
ako sam nesto krivo napisao neka me netko ispravi
P/S = MarketCap/( AOP 30 ili AOP 31+AOP32)
P/BV = Trenutna cijena dionice / knjig vrijednost
P/E = Trenutna cijena / EPS
Prvo PA, pa onda FA i na kraju TA. Ali obavezno moraš proć sve korake. Ako koji priskočiš – *********!
Iako ima dosta za pisati probati ću dati mali svoj doprinos ovoj temi. Naravno tko stavari vidi drugačije uvijek sam spreman na kritiku i diskusiju.
Prije svega moram reći da sam ponukan postovima kolege slazica, a ne samo njime, već i drugim raznim diskusijama kako na ovom tako i na onom drugom forumu, te nekim potpuno pogrešnim zaključcima.
(što je EBIT, EBITDA, S itd). Ovdje bih još želio reći da je u biti glavni problem ove stvari shvatiti logički, a ne pukim navođenjem formula, jer bez logike one nemaju smisla. Evo sad kad sam se toliko raspisao da pređemo na stvar….
Prije svega potrebno je znati da “zapadni” način pisanja RDG-a (račun dobiti i gubitka) nije jednak kao i u našim, hrvatskim izvješćima. Kod nas se ova stavka bilježi na slijedeći način:
PRIHODI
…tu su sad popisani svi prihodi razvrastani u kategorije….
RASHODI
…analogija
DOBIT
Za razliku od ovakvog bilježenja RDG na zapadu je praksa:
Prihodi od prodaje (ili po engl. Sell)
Rashodi od prodaje
——————————————————–
Marža (=prihodi od prodaje – rashodi od prodaje)
Troškovi poslovanja
——————————————————–
Dobit od poslovanja (=Marža – Troškovi poslovanja) (EBITDA)
Amortizacija
———————————————————
Dobit nakon amortizacije (=Dobit od poslovanja i amortizacija) (EBIT)
Kamate
———————————————————-
Dobit nakon amortizacije i kamata (=Dobit nakon amortizacije – Kamate)
Porez
———————————————————–
Neto ili čista dobit
Sada da probam neke pojmove i povezat ih sa našim RDG-om. Dosta sam sreo na forumima pitanje što je S ili prodaja. Po definiciji to je sve ono što smo primili, ili ćemo primiti u nekom budućem razdoblju za prodaju svoje robe ili usluga. Zašto sam ovo usluga podebljao. Iz činjenice da ako mi posudimo nekom lovu, i dobivamo kamate na nju, to je usluga, prema tome to također spada u prodaju. Jednostavno
S = Ukupni prihod (ili AOP038). Da je to tako vidi se i iz činjenice da se prodaja (prihod) u ovom pisanju RDG-a bilježi samo na početku, kasnije smanjivanjem tog iznosa korak po korak dolazim do čiste dobiti.
Idemo dalje…
Pretpostavimo da imamo neko poduzeće koje se bavi isključivo izradom i prodajom nekog proizvoda.
Prihod od prodaje = broj komada koji smo prodali * cijena za koju smo prodali
Rashod od prodaje = broj komada koji smo prodali * cijena sirovina potrebnih za izradu tog proizvoda
Razlika ovog dvoje je marža ili pak iznos razlike koiko smo dobili za proizvod i koiko smo uložili u sirovinu potrebnu za izradu istog.
Kada bi išli povezivati ovo s našim RDG-om dobili bi Rashod od prodaje =AOP041
Važno je ovdje znati da je Prihod od prodaje usko povezan s potraživanjima od kupaca, jer sve ono što nismo naplatili u ovom obračunskom razdoblju odlazi u ovu rubriku. Tj.
Potraživanja od kupaca = broj komada koji smo prodali , a još nije plaćen * cijena za koju smo prodali
Anologno, Rashod od prodaje je usko povezan s zalihama. Tj.
Zalihe = broj komada koji su ostali na lageru * cijena sirovina za izradu proizvoda