ROA (akr. od engl. return on assets)
predstavlja povrat od uložene imovine, pokazatelj rentabilnosti odnosno profitabilnosti imovine. Dobiva se tako da se u brojniku koristi neka od veličina koje odražavaju povrat (neto dobitak, bruto dobitak, neto ili bruto dobitak uvećan za iznos plaćenih kamata) i podijeli s vrijednošću ukupne imovine (često se koristi prosječna vrijednost imovine, a ponekad i vrijednost imovine iskazane na dan
31. 12. odnosne godine) te se pomnoži sa 100. Ako se u brojniku povrat iskazuje veličinom novčanog toka, tada se pokazatelj označava sa CFROA.
ROE (akr. od engl. return on equity) j
e povrat od uloženog vlastitog kapitala, pokazatelj rentabilnosti odnosno profitabilnosti vlastitog kapitala. Dobiva se tako da se u brojniku koristi neka od veličina koje odražavaju povrat (neto dobitak, bruto dobitak, neto ili bruto dobitak uvećan za iznos plaćenih kamata) i podijeli s vrijednošću vlastitog kapitala te se pomnoži sa 100. Ako se u brojniku povrat iskazuje veličinom novčanog toka, tada se pokazatelj označava sa CFROE.
ROI (akr. od engl. return on investment)
je povrat od uloženog ukupnog kapitala, pokazatelj rentabilnosti odnosno profitabilnosti uloženog kapitala ili investicije. Dobiva se tako da se u brojniku koristi neka od veličina koje odražavaju povrat (neto dobitak, bruto dobitak, neto ili bruto dobitak uvećan za iznos plaćenih kamata) i podijeli s vrijednošću ukupnog kapitala te se pomnoži sa 100. Ako se u brojniku povrat iskazuje veličinom novčanog toka, tada se pokazatelj označava sa CFROI.
jel bi mogao itko meni pomoći da utvrdim da li sam ovo dobro napravio. IGH za 3Q 2006. dajte ispravite jer sam 100% uvjeren da sam nešt ukenjao
[img]g:\untitled[/img]
ne znam staviti sliku…
Malo za usporedbu.
Primjer fundamentalne analize s stranica 1G i moji izracuni.
Razlika je jedino kod izracuna BV i EPS, koristim (ukupan broj dionica – vlastite dionice).
P.S. sliku u BMP ne mozes postaviti u attachment, slijedeci put prvo sliku prebaci u JPG, GIF ili PNG format, pa onda napravi upload na forum.
poz
Premješteno iz teme: [color=blue]Tehnicka Analiza[/color]
mazda:
”
P/E i FA ti treba da odabereš dionicu, a TA ćeš pogledati da odabereš pravi trenutak za kupnju i prodaju.. ne ćeš valjda kupiti na vrhu naglog i oštrog trenda, ako znaš da poslije toga dolazi korekcija-što je tu nejasno?
”
Sve je jasno. 100% potpisujem tvoje postove. Nisi vidio [smiley2] na kraju mog pitanja.
Zanima me sljedeće: znamo da se P/E dobiva dijeljenjem tržišne vrijednosti dionice sa ESP ( zarada po dionici) i da se može reći čim je P/E veći to znaći da je dionica izuzetno cijenjena kod investitora. Čim veći P/E to bolje, ali ukoliko je P/E mnogo veći od industrijskog prosjeka onda to znaći da je cijena dionice dosegla svoj vrhunac, odnosno da slijedi pad. Moje pitanje je koliki je taj industrijski prosijek. Thx.
Premješteno iz teme: [color=blue]Tehnicka Analiza[/color]
Sto veci p/e ne znaci nuzno da je dionica cijenjenija medju investitorima vec da je
A) precijenjena
B) investitori imaju velika ocekivanja, odnosno da ce se p/e u budcnosti smanjiti
C) investitore boli briga za p/e i vode se nekim drugim pokazateljima (rekla-kazala je najucinkovitiji)
industrijski prosijek mozes racunati unutar jednog trzista, na razini srodnih trzista u regiji, europi ili svijetu…
I da, krivo si shvatio – cim manji p/e tim bolje
Premješteno iz teme: [color=blue]Tehnicka Analiza[/color]
Nekada niski P/E znači da se radi o cikličnom biznisu, pa investitori predviđaju moguće lošije rezultate u budućnosti koja je osnova za ulaganje.
To imamo kod najvećih i ostalih naftnih kompanija, tankerskih itd.
Na stagnirajućim tržištima (sa malim rastom BDP-a).
Kod brzorastućih tržišta P/E je obično visok (npr. Indijsko), također je to kod poduzeća sa velikim potencijalom porasta prihoda i dobiti.
Ako gledamo P/E naših najvećih banaka u usporedbi sa CEE regijom izgledaju dosta precijenjene, ali ako ukalkuliramo veći potencijal rasta dođemo na isto, kod
srpskih banaka je priča izraženija.
Ipak, u glavnini slučaja niski p/e pokazatelj, tj. dosta niži od prosijeka tržišta ili grane industrije pokazuje podcijenjenost i priliku za zaradu. Koliko se sjećam Graham je govorio da nekada tržište nepravedno podcijeni određene sektore koji nose dobar omjer cijena/zarada ali manji rast dobiti (stabilan), ali na duži rok investiranja izlaze kao pobjednici. Tu se misli na investriranje, ne na špekulaciju.
Zanimljivo da su prošle godine trubili da je tržište precijeno na P/E 15 – 18, dok se to danas priča i na 22-28.
Da ste poslušali analitičare izgubili bi rast od cca 65%.
Problem je velikog dotoka novca dioničkim i mješovitim fondovima iz novčanih i štednje, a menageri moraju u nekoj fer valuaciji tražiti mete koje opravdavaju naziv investiranje. Ima ih, ali iz današnje pozicije puno manje nego prije godinu dana. Mislim da si ove nove godine ni jedan fond nemože dopustiti da bar 10% ne investira u regiju.
Kako se izracunava P/S kod banaka?
Jel ima ko .xls za ubacit povijesne podatke trgovanja s burze a da ovaj ispljune neke vrijednosti za buduće razdoblje ili preporuku za neki jednostavan software koji možda netko od vas brokera koristi, nešto što se može koristiti da se napuni s podatcima i kontinuirano održava a onda kad se javi mogući matematički rizik on to označi?
Hvala
tako nešto sam i ja trazio ali nisam mogao naći.mislim da bi netko tko se kuži u programiranje mogao finu lovu zaraditi kad bi napravio neku malo bolju aplikaciju na tu foru…
Za pocetak malo pogledajte po ovim stranicama.
Što se tiče početne diskusije oko EBITDA, EBITA, EBIT, EBT… Tu je ono silaženje rahod po rashod. EBITDA je po definiciji zarada prije kamata, poreza, depercijacije (to je inflacija) i amortizacije. U našim izvješćima stavke za porez, kamate i amortizaciju se mogu zasebno naći tako da ih je lagano odbiti. Međutim što se tiče ove stavke deparcijacije (tj koliko je poduzeće izgubilo zbog inflacije) meni osobno je tu najbliže AOP047 – AOP035 tj negativne tečajne razlike – pozitivne tečajne razlike.
Da malo oživimo ovu temu..
Pronašao sam u excelu nešto što bi moglo razjasniti pojam deprecijacije, a radi se o nekim financijskim formulama:
1. DB= “Returns the depreciation of an asset for a specified period using the fixed-declining balance method”
2. DDB= ” Returns the depreciation of an asset for a specified period using the double-declining balance method or some other method you specify”.
Za izračun su potrebni slijedeći parametri:
1. COST – cost is initial cost of the asset;
2. SALVAGE – salvage is the salvage value at the end of the life of the asset;
3. LIFE – Life is the number of periods over which the asset is being depreciated (sometimes called the useful life of the asset);
4. PERIOD – period is the period for which you want to calculate the depreciation. Period must use the same units as life.
Meni ovo nedvojbeno izgleda kao izračun za postepeni otpis imovine, odnosno amortizaciju.
Pozdrav